Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMWATSI W’ERIGHA 43

Yehova anemusondola endondeko yiwe

Yehova anemusondola endondeko yiwe

“Si busana n’amaka, kutse busana n’obutoki, nikwa busana n’ekirimu kyage, Yehova w’emilondo atya.”​—ZEK. 4:6.

OLWIMBO 40 Itwe tuli bandi?

EBIKENDIKANIBWAKO *

1. Ni byahi ebyo aBakristo ababatisibwe batolere ibalola embere erikola?

NAGHU wanabiribatisibwa? Kyamabya iko kiri kitya, wabirikangania erikirirya lyawu oko Yehova kandi ngoko unayiteghekire erikola haghuma n’endondeko * yiwe. Neryo kwesi, erikirirya lyawu oko Yehova litolere iryalola embere eriwata. Kandi utolere iwabya iwunemughumya eriyiketera lyawu ngoko Yehova anemukolesya endondeko yiwe munabwire.

2-3. Munabwire Yehova akasondola endondeko yiwe omo nzira syahi? Teka eby’erileberyako.

2 Munabwire, Yehova akasondola endondeko yiwe omo nzira eyikakanganaya emibere yiwe, ekyo anzire erikola, n’ebihano biwe. Tulebaye emibere isatu y’oko mibere ya Yehova eyikalangirika omo ndondeko yiwe.

3 Omubere w’erimbere, “oMungu syawite kasololo. (Emib. 10:34) Olwanzo mulwaleka Yehova inyaherera Mughala wiwe busana “n’abandu bosi.” (1 Tim. 2:6; Yoa. 3:16) Yehova akakolesaya abandu biwe eritulughania engulu mbuya oko bosi abakahulikirira, ni bughambu eriwatikya abandu bangyi ngoko bangabana omughaso omo mbanulo. Eky’akabiri, Yehova ni Mungu w’obuyitondeke kandi ow’obuholo. (1 Kor. 14:33, 40) Neryo, abaramya biwe batolere ibamukolera omo buyitondeke n’omo buholo. Eky’akasatu, Yehova ni “Mukangirirya” Mukulu. (Isa. 30:20, 21) Busana n’ekyo, endondeko yiwe yikahira omuwato okw’ikangirirya Ekinywa kiwe omo ndeko n’eritulira. Emibere isatu eyi ey’oko mibere ya Yehova muyalangirika yiti omo ndeko y’eKikristo kera? Yinemukanganibwa yiti munabwire? Kandi ekirimu kibuyirire ky’angakuwatikya kiti ukakola haghuma n’endondeko ya Yehova munabwire?

OMUNGU SYAWITE AKASOLOLO

4. Ngoko kiri omo Emibírí y’Abakwenda 1:8, Yesu mwabwira abamukwama ati bakoleki, kandi ni buwatikya bwahi obo bangabwene?

4 Oko karne k’erimbere. Omwatsi owo Yesu atulughanaya mwaha abandu bosi b’amaha. (Luka 4:43) Mwabwira abamukwama ati balolaye embere omubírí owo abiritsukisya, eribya bwimiri “erihika oko nduli-nduli [mwiso] sy’ekihugho.” (Soma Emibírí 1:8.) Nomo bine bitya, sibangakolire omubírí oyo omo kaghala kabo. Bangayitaghire ekirimu kibuyirire​—“omuwatikya” oyo Yesu abalagha.​—Yoa. 14:26; Zek. 4:6.

5-6. Ekirimu kibuyirire mukyawatikya abakwenda ba Yesu omo nzira syahi?

5 Abigha ba Yesu mubabana ekirimu kibuyirire oko Pentekoste, omwaka wa 33 M.W. Busana n’obuwatikya bw’ekirimu ekyo, mubalu batsuka eritulira, kandi omo biro bike, amaelfu w’abandu mubaligha engulu mbuya. (Emib. 2:41; 4:4) Habere habya ery’endereribwa, abigha mubatakwa obuba; aliwe mubasaba oMungu y’obuwatikya. Mubasaba bati: “Uleke abagombe bagu babuge ekinywa kyawu n’eritendiubaha lyosi.” Neryo mubusula kw’ekirimu kibuyirire n’erilola embere ‘eribuga ekinywa ky’oMungu omo butubaha.’​—Emib. 4:18-20, 29, 31.

6 Abigha ba Yesu kandi mubabana ebindi bitsibu. Eky’erileberyako, esyokopi sy’Amasako syabya sike. Sihabya ebitabu ebiri ng’ebyo tuwite munabwire. Kandi abigha babya b’eritulira abandu abakabugha emibughe mingyi mbiriri-mbiriri. Nomo hanabya ebitsibu byosi ebyo, abigha ab’omuhwa abo mubakola ekyabya nga sikyangatokekana​—omo myaka mike buyira, babya ibamabitulughania engulu mbuya “oko bandu bosi omo kihugo.”​—Kol. 1:6, 23.

7. Emyaka eyilabire oko 100 eyahwa, abaghombe ba Yehova mubaminya bati eby’oMungu akabasaba, kandi mubakolaki?

7 Munabwire. Yehova anemulola embere erisondola n’eriha abandu biwe b’akaghala k’erikola erisonda liwe. Kutsibu-tsibu akakola ekyo erilabira eKinywa kiwe ekyasondolawa n’ekirimu kibuyirire. Omo Biblia tukabanamo ebilebirye eritulira lya Yesu n’ekyalayiro kiwe ekyo aha abamukwama ati balolaye embere omubírí owo abiritsukisya. (Mat. 28:19, 20) Kera, omo Mwisi 7, 1881, egazeti eno muyabugha yiti: “Mututabirikirwa, kutse erihirwa kw’amaguta busana n’eribana olukengerwa n’eribya n’ebindu bingyi, aliwe busana n’erikolesya ekyosi-kyosi ekyo tuwite eritula engulu mbuya.” Akatabu À qui l’œuvre est confiée, [Oko Abahebwe Omubírí], akahulukibawa omo 1919, mukabugha kati: “Omubírí ni munene kutsibu, aliwe ni w’Omukama, kandi tukendikolagho omo kaghala kiwe.” Ng’aBakristo abakera, balikyetu aba mubayitsinga omo mubírí butubaha, ibanayiketere ngoko ekirimu kibuyirire kikendibawatikya eritulira abandu b’emihanda yosi. Netu munabwire tuwite eriyiketera ng’eryo.

Endondeko ya Yehova yabirikolesya ebindu ebyuwene kutsibu eritulughania engulu mbuya (Lebaya enungu 8-9)

8-9. Ni nzira syahi esyo endondeko ya Yehova yabirikolesya erilolya omubírí w’eritulira w’embere?

8 Endondeko ya Yehova muyakolesya ebindu ebyuwene kutsibu ebyabya eritulughania engulu mbuya. Ebindu ebi muli ebitabu, e “Photo-Drame de la Création,” esyofono, emitoka eyiri kw’ehitoli-toli, emikania oko radio, kandi omo biro bya lino Endondeko ya Yehova yinemukolesya e Enternete. Kandi endondeko y’oMungu yinemubindula emyatsi omo mibughe mingyi kwilaba kera! Busanaki? Kundi abandu b’emihanda yosi batoke eryowa engulu mbuya omo mubughe wabo. Yehova syawite akasololo; mwabugha ati engulu mbuya yikendisyatulughanibwa oko “buli kitunga ky’abandu, n’obuli kihanda, n’obuli mubuge, n’oko bandu.” (Erib. 14:6, 7) Anzire abosi ibowa omwatsi w’Obwami.

9 Ibwa abo tutetwangahikako, kwamuhwa busana n’eribya ibikere omo manyumba awakatsungawa owo tutetwangingiramo? Eritoka erihika oko bandu aba, endondeko ya Yehova yabirihiraho esyonzira mbiriri-mbiriri sy’eritulira ahakabya abandu bangyi. Eky’erileberyako, omo 2001, Akatunga Akakasondola mukalighira balikyetu e France erikolesya esyoprezantware n’esindi nzira sy’erikanganiryamo ebitabu n’enyuma waho kamalighira n’ebindi bihugho. Mumwalwira ebibuya. Omo 2011 eyindi ndegheka muyatsuka e Amerika omo kighuma ky’oko biharo ebikabyamo abandu bangyi omo New York City. Omo mwaka w’erimbere, ebitabu 102 129 n’esyogazeti 68 911 musyaghabwa. N’abandu 4 701 mubasaba erigha eBiblia! Ahate eritika-tika, Yehova mwakolesya ekirimu kibuyirire eriwatikya omubírí oyo erilola embere. Neryo Akatunga Akakasondola mukalighira ekihugho kyosi erikolesya enzira eyo.

10. Twangakolaki tutoke eryuwania omubírí wetu w’eritulira?

10 Ekyo wangakola. Kolesaya ndeke eribegheribwa eryo Yehova akatuha oko mihindano y’eKikristo. Mughulu wosi, sangira omw’itulira n’ekikuto kyenyu ky’eritulira. Balikyetu ab’omo kikuto kyawu banganakuwatikya eribya mutuliri mubuya kandi ibakuhimba erilabira eky’erileberyako kyabo. Yiyinaye omw’itulira. Ngoko erisako erimanire omwatsi wetu likatubwira, tukatoka erikola erisonda ly’oMungu busana n’ekirimu kibuyirire, butsira omo kaghala ketu. (Zek. 4:6) Neryo tukakola omubírí w’oMungu.

YEHOVA NI MUNGU OYUKATONDEKA EMYATSI KANDI OW’OBUHOLO

11. Akatunga Akakasondola akoko karne k’erimbere mukakola kati omo bughuma abandu b’oMungu batoke eribya ibanatondekire?

11 Oko karne k’erimbere. Akatunga Akakasondola akabya e Yerusalemu mukakola omo bughuma abandu b’oMungu batoke eribya ibanatondekire n’omo buholo. (Emib. 2:42) Eky’erileberyako, habere habya eritendilighirana oko mwatsi w’eribanibwa oko 49 M.W., akatunga akakasondola, omo busondoli bw’ekirimu kibuyirire mukakania oko mwatsi oyo. Omubírí w’eritulira angimene, endeko ngo yalola embere iyinaghabene omo mwatsi oyo. Nomo abakwenda n’abakulu babya Bayuda, mubataghendera oko mitsye y’Ekiyuda kutse oko by’abandu abakakula-kulayayo. Aliwe, mubasondya obusondoli omo Kinywa ky’oMungu n’obusondoli bw’ekirimu kibuyirire. (Emib. 15:1, 2, 5-20, 28) Mo mwalwiraki? Yehova mwatsumula eriyisogha lyabo, muhabya obuholo n’obughuma, n’omubírí w’eritulira mwalola embere.​—Emib. 15:30, 31; 16:4, 5.

12. Ni kyahi ekikakanganaya ngoko endondeko ya Yehova munabwire yitondekire ndeke kandi yirimo n’obuholo?

12 Munabwire. Endondeko ya Yehova yabirikola kutsibu abandu ba Yehova batoke eribya ibanatondekire n’omo buholo. Kera omo 1895, egazeti Phare de la Tour de Sion ne Messager de la Présence de Christ ey’Ekiro 15, oMwisi 11 mwabya omwatsi ow’awite omutwe “Avec bienséance et ordre,” [Eritondekania kandi omo bughuma] owabya aseghemere oko 1 Abanya Korinto 14:40. Omwatsi oyo mwabugha ati: “Abakwenda mubahandikira esyondeko emyatsi mingyi eyilebirye eritondeka emyatsi . . . Ni ky’omughaso erilola embere erighendera oko ‘byasakawa busana n’eritukangirirya.’” (Rom. 15:4) Eryanza eritondeka emyatsi n’obuholo ebyabya omo Bakristo kera binemulangirika ndeke omo ndondeko ya Yehova munabwire. Eky’erileberyako: Wamahindana okw’igha lyʼAkaleberyo kʼOmuteya omo yindi ndeko​—nibya n’omo kindi kihugho​—iwukendibya iwunasi ngoko erigha likendibya kandi n’omwatsi ow’akendikanibwako. Ukaluwayowa buholo! Ekirimu ky’oMungu kisa kyo kikaleka obughuma ng’obo ibwatokekana!​—Zef. 3:9.

13. Ngoko kiri omo Yakobo 3:17, ni mabulyo wahi owo tutolere itwayibulya?

13 Ekyo wangakola. Yehova anzire abandu biwe ibabya ‘n’obughuma obukalua oko kirimu kibuyirire, kandi ibabya n’obuholo obukabamatanaya haghuma.’ (Efe. 4:1-3) Neryo yibulaye: ‘Nganahira omo ndeko m’obughuma n’obuholo? Nganowa abakasondola? Nine w’eriyiketerwa, kutsibu-tsibu namabya iniwite amadaraka omo ndeko? Nganasikaya endambi, nganawatikaya, kandi ninayiteghekire erikola?’ (Soma Yakobo 3:17.) Wamalangira aho wanguwania, saba ekirimu kibuyirire. Ukendibya ukalola embere eryuwania emibere yawu n’emikolere yawu, n’abalikyetu ko banemwendikwanza batya n’erikulangira mo w’obughuli.

YEHOVA AKATUKANGIRIRAYA N’ERITUHA EBYO TUKAYITAGHA

14. Ngoko kiri omo Abanya Kolosai 1:9, 10, Yehova mwakangirirya ati abandu biwe oko karne k’erimbere?

14 Oko karne k’erimbere. Yehova anzire erikangirirya abandu biwe. (Esy. 32:8) Anzire ibamuminya, ibamwanza, n’eribyaho kera na kera ng’abana biwe banzwa. Ebyosi ebi sibyangatokekana amatenditukangirirya. (Yoa. 17:3) Yehova mwakolesya endeko y’eKikristo ey’oko karne k’erimbere erikangirirya abandu biwe. (Soma Abanya Kolosai 1:9, 10.) Ekirimu kibuyirire​—“omuwatikya” oyo Yesu alagha​—mukyakola omubírí munene. (Yoa. 14:16) Mukyawatikya abigha eriminya Ekinywa ky’oMungu, n’eribibukya ebindu bingyi ebyo Yesu abugha n’erikola, n’enyuma syaho ebyahandikawa omo bitabu bye Enjili. Eriminya eryo mulyaghumya erikirirya ly’aBakristo ba kera kutya n’olwanzo lwabo oko Mungu na Mughala wiwe.

15. Ni mo nzira syahi wabiriyilangirira ngoko Yehova akaberereraya omulaghe wiwe owali omo Isaya 2:2, 3?

15 Munabwire. Yehova mwabugha ati “oko biro by’enyuma [by’omwiso],” abandu b’ebihanda byosi bangakumukalire oko kitwa kiwe ibakangiriribwa esyonzira siwe. (Soma Isaya 2:2, 3.) Tunemuyilangirira obuminyereri obo bukabererera. Eriramya ly’ekwenene lirengire eriramya lyosi ery’amabehi. Kandi Yehova anemutuha ebyalya bingyi eby’obunya-kirimu! (Isa. 25:6) Erilabira “omugombe oyuteregula n’ow’amenge,” akatuha ebyosi ebi omo nzira mbiriri-mbiriri, ng’esyogazeti, emikania, n’esyovideo. (Mat. 24:45) Tukayowa ngoko omunywani wa Yobu ye Elihu ayowa, oyuwabugha ati: ‘oMungu ni mukangirirya Mukulu oko bosi.’​—Yobu 36:22.

Leka ekwenene yihike oko mutima wawu, kandi ghendera kuyo omo ngebe yawu (Lebaya enungu 16) *

16. Wangakolaki utoke erikula bunya-kirimu?

16 Ekyo wangakola. Ekirimu ky’oMungu kikendikuwatikya erighendera oko byo ukasoma n’erigha omo Kinywa kiwe. Saba ng’omuhandiki w’esyonyimbo uti: “Iwe Yehova, nyikangiriraye esyonzira syawu. Ngendilendera omo kwenene yawu. Yira omutima waghe mo muyima ngatoke eryubaha erina lyawu.” (Esy. 86:11, NWT) Neryo lola embere eriyilisya ebyalya by’obunya-kirimu ebyo Yehova akatuha erilabira eKinywa kiwe n’endondeko yiwe. Ekyo ukakwamirira siryeriminya buyira. Wanzire ekwenene iyahika oko mutima wawu, kandi iwaghendera kuyo omo ngebe yawu. Ekirimu kya Yehova kyanganakuwatikya erikola ekyo. Kandi wanzire erihimba abalikyetu. (Ebr. 10:24, 25) Busanaki? Kundi ni kihanda kyawu ky’obunya-kirimu. Saba ekirimu ky’oMungu kikuwatikaye erisubirya omo mihindano erikalua oko mutima n’erikola ngoko wangatoka erilabya ndeke ekitsweka ekyo bangakuha. Omo syonzira esyo ukakanganaya Yehova na Mughala wiwe ngoko wanzire “esyombuli” syabo esy’obughuli.​—Yoa. 21:15-17.

17. Wangakangania omo nzira syahi ngoko unemuwatikya endondeko ya Yehova butaleghula?

17 Lino-lino endondeko nguma nyisa eyikendisighala oko kihugho y’eyikasondolawa n’ekirimu ky’oMungu. Neryo kola n’omuhwa n’endondeko ya Yehova. Kanganaya olwanzo lw’oMungu olutemo akasololo omw’itulughania engulu mbuya oko bandu bosi abo ukabana. Igha omubere wiwe w’erianza eritondeka emyatsi n’obuholo omw’ihira omo ndeko m’obughuma. Kandi hulikirira Omukangirirya wawu Mukulu omw’iyilisya ebyalya bingyi by’obunya-kirimu ebyo akakuha. Neryo nomo ekihugho kya Sitani kinemuseghera oko nduli yakyo, siwendyubaha. Omo mwanya w’ekyo, ukendibya haghuma n’abandi abanemukola butaleghula haghuma n’endondeko ya Yehova iwunasikire.

OLWIMBO 3 Amaka, amaha, n’eriyiketera lyetu

^ par. 5 Unalighire ngoko Yehova anemusondola endondeko yiwe munabwire? Omo mwatsi ono, tukendilebya ngoko Yehova asondola endeko y’eKikristo kera, kandi ngoko anemulola embere erisondola abandu biwe munabwire.

^ par. 1 ERIKANIA OKO KINYWA: Endondeko ya Yehova yiwite ekitsweka eky’elubula n’eky’oko kihugho. Omo mwatsi ono, ekinywa “endondeko” kikakanganaya ekitsweka ky’oko kihugho.

^ par. 52 ERIKANIA OKO SYOPITSA: Abilebya esyovideo n’erilangira abandi abanemukolera omo biharo ebirimo obuyitawa, mwali wetu mupainia amabya n’omuhwa w’erigha eky’erileberyako kyabo. Neryo amaberererya omuradi wiwe ow’eriyakolera omo kiharo ekirimo obuyitawa.