Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMWATSI W’ERIGHA 37

“Siwikale buyira”

“Siwikale buyira”

“Omo ngyakya ngyakya uhere embuto yawe, n’omwigholo-gholo siwikale buyira.”​—OMUG. 11:6.

OLWIMBO 68 Eribiba embuto y’Obwami

EBIKENDIKANIBWAKO *

1-2. Ebinywa ebiri om’ Omugambuli 11:6, bihambene biti n’omubírí w’eritula engulu mbuya y’oBwami?

OMO bihugho bilebe, abandu bakahulikirira engulu mbuya. Ni mwatsi owo bayilindirireko! Aliwe, omo bindi bihugho abandu sibanzisibwe n’emyatsi y’oMungu n’eBiblia. Eyo wikere, abandu bakasubiraya bati kwehi oko ngulu mbuya? Nomo byangabya biti, Yehova anzire itwalola embere erikola omubírí w’eritulira, erihika omoghulu asyabughira ati tutwiraye aho.

2 Oko ndambi eyitolere eyo Yehova abirihiraho, omubírí w’eritulira akasyahika oko nduli yagho “n’eryo enduli yasyahika.” (Mat. 24:14, 36) Tukalindirira ekiro ekyo kihike, litolere itwakolesya ebinywa bino: “Siwikale buyira.” Tuti?​—Soma Omugambuli 11:6.

3. Omo mwatsi ono tukendikania okuki?

3 Omo mwatsi owalaba, mutwakania oko myatsi ini eyo tutolere erikola tutoke eribya “basohi b’abandu” babuya. (Mat. 4:19) Omo mwatsi ono tukendikania oko nzira isatu esyangatuwatikya eriyisogha eritulira nomo twangabya omo mibere eyiri yiti. Tukendigha busanaki ni ky’omughaso (1) erikola omubírí, (2) eribya n’omutima w’erilindirira, n’ekya (3) eribya n’obwikirirya obughumire.

UYITSINGE OMO MUBÍRÍ

4. Busanaki litolere itwalola embere erikola omubírí owo Yehova abirituha?

4 Yesu mwabugha embere oko myatsi eyikasyakangania ngoko tuli omo biro by’enduli, kandi eyangaleka abigha biwe ibalengemerwa n’eritendiberererya omubírí wabo w’eritula engulu mbuya. Mwabwira abigha biwe ati, “neryo mutegaye.” (Mat. 24:42) Netu munabwire, hanganabya emyatsi eyangaleka itwatatsomana ngoko abandu b’oko mughulu wa Noa batatsomana erikunga lya Noa. (Mat. 24:37-39; 2 Pet. 2:5) Aliwe, twanzire erikola omubírí owo Yehova abirituha.

5. Emibírí y’Abakwenda 1:6-8 yikabugha yiti engulu mbuya yikasyatulughanibwa erihika hayi?

5 Munabwire tutolere eriyitsinga erikola omubírí w’eritulira. Yesu mwabwira abigha biwe ngoko bakasyalola embere erikola omubírí w’eritulira n’erikola bingyi kulenga ebyakola omughulu abya oko kihugho. (Yoa. 14:12) Enyuma sy’oluholo lwa Yesu, abakwenda balebe mubasubira omubírí wabo w’erisoha amahere. Yesu abere abilubuka, mwawatikya abigha biwe erihamba amahere mangyi. Enyuma sy’erikola ekitiko-tiko ekyo, Yesu mwakangania abigha biwe ngoko omubírí w’eritulira ni w’omughaso munene kulenga emibírí yosi. (Yoa. 21:15-17) Embere sy’eriya elubula, Yesu mwabwira abakwenda biwe ngoko bakasyakola omubírí w’eritulira owabya inyabiritsukisya, butsira e Israeli hasa nibya n’erilaba. (Soma Emibírí y’Abakwenda 1:6-8.) Habere halaba emyaka milebe, Yesu mwakangania omukwenda Yoane y’esyonzoli esikakanganaya emyatsi eyikendisyabya “oko kiro ky’oMukama.” * Oko myatsi eyo Yesu akanganaya Yoane, mwabya omwatsi owakaswekaya ono: “Eritula engulu yuwene y’erikota” yikasyatulaghanibwa “oko buli kitunga ky’abandu n’obuli kihanda, n’obuli mubuge, n’oko bandu.” (Erib. 1:10; 14:6) Ebyosi ebyo bikakolawa omo busondoli b’omumalaika. Kilangirikire ndeke ngoko Yehova, anzire itwasangira oko mubírí w’eritula engulu mbuya omo kihugho kyosi erihikira aho akasyabughira ati tutwiraye aho.

6. Litolere itwakolaki tutoke erilola embere erikola oko mubírí w’eritula engulu mbuya y’oBwami?

6 Twanganalola embere erikola omubírí w’eritulira, twamabilengekania oko byosi ebyo Yehova anemukola erituwatikya. Eky’erileberyako, anemutuha akalio kangyi ak’obunya-kirimu omo muhanda w’ekielektronike, ebihandikire, eby’erihulikirira n’esyovideo, n’oko teledifizyo. Terilengekania oko kino: Oko site yetu ye Enternete, kuli emyatsi eyikabanika omo mibughe eyilabire oko 1 000! (Mat. 24:45-47) Omo kihugho, abandu baghabene busana n’emyatsi y’ekipolitike, ebisomo, kandi busana abandi nibateke kulenga abandi. Aliwe, Abaghombe b’oMungu abalabire oko milioni munani bali omo bughuma omo kihugho kyosi ng’abaghala n’abali. Eky’erileberyako, omo tano, ekiro 19 oMwisi 4, 2019, Abimiri ba Yehova omo kihugho kyosi, mubakwama erisako ry’ekiro lyo haghuma. Omo righolo elyo, ekikumula ky’abandu 20 919 041 mubahindana ery’ibuka oluholo lwa Yesu. Omughulu tukalangira emyatsi eyikaswekaya eyi n’erikola kuyo, tukabya n’omuhwa w’erikola oko mubírí w’eritulughania engulu mbuya y’oBwami.

Yesu mwataleka ekyosi-kyosi kikamuleghusya erimira ekwenene (Lebaya enungu 7)

7. Eky’erileberyako kya Yesu kyangatuwatikya kiti erilola embere eritulira?

7 Eyindi nzira eyangatuwatikya erihira omubírí w’eritulira w’embere omo ngebe yetu, ry’erikwama eky’erileberyako kya Yesu. Mwataleka ekyosi-kyosi kikamukakirya eritulira. (Yoa. 18:37) Mwaghana omughulu Sitani amubwira ati akendimuha “amami gosi w’ekihugo n’olukengerwa lwago”; kandi mwataligha omughulu abandu basonda erimuyira mo Mwami. (Mat. 4:8, 9; Yoa. 6:15) Mwatanza eribya n’ebindu binene eby’ekinya-mubiri; kandi mwatasagha eryendereribwa. (Luka 9:58; Yoa. 8:59) Omughulu obwikirirya bwetu bukalengawako, twanganasighala bataleghula twamaby’ibuka erihano ly’omukwenda Paulo. Mwabwira aBakristo ati bakwame eky’erileberyako kya Yesu ‘bakasyaluha kutse erioloba’!​—Ebr. 12:3.

UBYE N’OMUTIMA W’ERILINDIRIRA

8. Busanaki ni ky’omughaso munene lino eribya n’omutima w’erilindirira?

8 Twamabya itwanzire emyatsi mibi iyahwa, kutse emyatsi eyo twabya itwabirilindirira mughulu muli eribererera, litolere itwabya n’omutima w’erilindirira. Omuminyereri Habakuki abya anzire emibere mibi iyahwa omo Yuda. (Hab. 1:2) Abakwenda ba Yesu, babya bakalengekania bati oBwami “bukahika neryo-neryo [aho naho]” kandi bati bukandibalusya omo bukobe b’obutabali bw’eRoma. (Luka 19:11) Twanzire kundu oBwami b’oMungu ibwalusyaho ebitsibu n’erileta ekihugho kihya-kihya ekirimo abandu abakowa oMungu. (2 Pet. 3:13) Aliwe, litolere itwabya n’omutima w’erilindirira endambi eyo Yehova abirihiraho. Tukanaye oko syonzira silebe esyo Yehova akakolesaya eritukangirirya eribya n’omutima w’erilindirira.

9. Ni by’erileberyako byahi ebikakanganaya ngoko Yehova awite omutima w’erilindirira?

9 Yehova ni ky’erileberyako ekihikene eky’erikangania omutima w’erilindirira. Mwasighira Noa y’akatambi akatolere, erihimba obwato kandi n’eribya “mutuliri w’eritunganene.” (2 Pet. 2:5; 1 Pet. 3:20) Yehova mwahulikirira amabulyo awo Abrahamu amubulaya awakakanganaya ngoko amatika-tikira eriyisogha riwe ry’eritsandya abandu babi abali omo muyi w’eSodomo n’eGomora. (Enz. 18:20-33) Omo myaka mingyi, Yehova mwakangania omutima w’erilindirira oko kihanda kye Israeli ekyatabya n’obwikirirya. (Neh. 9:30, 31) Munabwire, tunemulangira ngoko Yehova awite omutima w’erilindirira, kundi anemulekera abandu abanzire eribya bira biwe b’akatambi akatolere babindule “emitima yabo n’erileka ebibi.” (2 Pet. 3:9; Yoa. 6:44; 1 Tim. 2:3, 4) Eky’erileberyako kya Yehova kikatuwatikaya eribya n’omutima w’erilindirira omughulu tukatulira n’erikangirirya. Kandi akatukangiriraya eribya n’omutima w’erilindirira erilabira eby’erileberyako ebiri omo Kinywa kiwe.

Ngo mulimi oyukakanganaya omutima w’erilindirira, tukalindirira ebighuma byakaghala ketu (Lebaya enungu 10-11)

10. Ngoko kiri omo Yakobo 5:7, 8, eky’erileberyako ky’omulimi kikatwighisayaki?

10 Soma Yakobo 5:7, 8. Eky’erileberyako ky’omulimi oyukahera ebighuma, kikatukangiriraya ngoko twangabya n’omutima w’erilindirira. Tunasi ngoko emiti mingyi yikakula luba-luba. Aliwe, emiti milebe eyikasa kw’ebighuma, kangyi-kangyi yikasaba mughulu muli eriheta. Omo Israeli ya kera ekirimo kyabya ikikabugha emisi sita. Omulimi inyakahera embuto yiwe enyuma w’embula y’ekwanza-kwanza ey’oMwisi we kumi kandi inyakahulula ebyalyalima oko Mwisi w’akani. (Mar. 4:28) Twamabigha eribya n’omutima w’erilindirira ng’omulimi, itwanganabya n’amenge. Aliwe, ekyo kyanganakala.

11. Eribya n’omutima w’erilindirira omo mubírí w’eritulira kikatuwatikaya kiti?

11 Kangyi-kangyi kundi situhika-hikene, tukanza itwalangira ebighuma by’omubírí wetu aho n’aho. Aliwe, twamanza eryerya ndeke litolere: Itwalima, itwahera, itwasekerera n’eryutangirira amaghetse. N’omubírí w’eriyira abigha nagho kwane atya, akasaba eriyitsingirira. Kikasaba endambi eriwatikya abigha b’eBiblia eribya n’olwanzo n’eritsomana abandi. Eribya n’omutima w’erilindirira kikendituwatikya eritendibunika mutima omughulu abandu bakaghana erituhulikirira. Kandi n’omughulu abandu balebe banayiteghekenie erituhulikirira n’erigha emyatsi mingyi, nakyo kikanasaba omutima w’erilindirira. Sitwangakasa omwigha w’eBiblia erikulya obwikirirya bwiwe. Oko mughulu mulebe, abigha ba Yesu nabo mubatowa luba emyatsi eyo abya akakangirirya. (Yoa. 14:9) Twibuke ngoko itwe twanganatulira n’erikangirirya, aliwe oMungu y’ukawatikaya abandu eribya n’obwikirirya.​—1 Kor. 3:6.

12. Twangakangania tuti omutima w’erilindirira omughulu tukatulira ab’oko kihanda kyetu?

12 Kyanganakala erikangania omutima w’erilindirira omughulu tukatulira abandu b’oko kihanda kyetu. Erihano eliri omo lisako ly’ Omugambuli 3:1, 7 lyanganatuwatikya. Likatsuka litya: “Kusangwa hali . . . omugulu wʼeribya bukutu, nʼomugulu wʼeribuga.” Emibere yetu eyuwene, yanganaleka ab’oko kihanda kyetu ibatuhulikirira, n’eriligha engulu mbuya. (1 Pet. 3:1, 2) Tukakanganaya omutima w’erilindirira oko bosi​—erihirako n’aboko kihanda kyetu​—Litolere itwabya itunayiteghekenie mughulu wosi eribakanirya oko Yehova.

13-14. Ni by’erileberyako bilebe byahi eby’abandu abakakanganaya omutima w’erilindirira ebyo twangigha?

13 Eby’erileberyako bya kera, n’ebya lino eby’abandu ababya n’obwikirirya byanganatuwatikya eribya n’omutima w’erilindirira. Habakuki abyanzire ati ebitsibu bihwe, aliwe mwakangania omutima w’erilindirira. Akabugha ati: “Ngandihangana oko buteya bwage.” (Hab. 2:1) Omukwenda Paulo mwabugha ekiri oko mutima wiwe ati anzire “eribuga” omubírí wiwe. Aliwe, mwakangania omutima w’erilindirira erilola embere “eritula engulu mbuya y’olukogo.”​—Emib. 20:24.

14 Tulangire eky’erileberyako eky’omulume n’omukali abasoma oko kalasi ak’eGileadi, neryo mubatumwa omo kihugho kilebe ekyabyamo Abimiri ba Yehova bake kutsibu kandi ekirimo abandu bangyi abate Bakristo. Omo kihugho ekyo abandu bake kutsibu bobatsemera erigha eBiblia. Aliwe, abaghala n’abali babo, abo basoma nabo akalasi k’eGileadi, ibakabya ibanemubahandikira bakababwira ngoko banemusondola esyofunzo nyingyi. Aliwe mughala wetu na mukali wiwe mubalola embere eritulira nomo abandu bangyi mubatabahulikirira. Enyuma sy’emyaka munane omo kiharo ekyo ekyabya mw’abandu bake abakahulikirira, mubatsema omundu mughuma, omwigha wabo w’eBiblia akabatisibwa. Eby’erileberyako ebyakera n’ebyalino ebyo, bikatukangirirayaki? Abaghombe ba Yehova abo niby’erileberyako ebyuwene eby’obwikirirya, kundi mubataleka eritulira n’omuhwa. Neryo Yehova mwabatsumula busana n’omutima wabo owerilindirira. Kwesi netu tubye tukigha abikiriraya nʼeriyiyinia.​—Ebr. 6:10-12.

WATAYA OBWIKIRIRYA BWAGHU

15. Enzira nguma eyikaleka obwikirirya ibwawatya eriyisogha lyetu eritulira ni yahi?

15 Twikirirye omulaghe owo tukatulira, neryo twanzire eribwira abandu bangyi oko mulaghe oyo. Twikirirye emilaghe eyikabanika omo kinywa ky’oMungu. (Esy. 119:42; Isa. 40:8) Twabirilangira amaminyereri w’eBiblia akabererera omo biro byetu. Tunemuyilangirira abandu bakuwania esyongebe syabo busana n’erikolesya amahano w’eBiblia. Ekyo kikaleka itwikirirya ngoko obuli mundu alaghire oko ngulu mbuya.

16. Esyonyimbo 46:1-3, sikakanganaya siti ngoko twamabikirirya Yehova na Yesu itukendibya n’omuhwa w’eritulira?

16 Kandi twikirirye Yehova, Enzuko y’omwatsi owo tukatulira kandi twikirirye Yesu, oyo Yehova abiriyira mo Mwami w’oBwami bwiwe. (Yoa. 14:1) Ekyosi-kyosi ekyangatuhikira, tuminye ngoko Yehova akendisyabya busayiro bwetu. (Soma Esyonyimbo 46:1-3.) Kandi tulighire ngoko Yesu anemusondola omubírí w’eritulira erilua elubula akakolesya ehamuli eyo Yehova abirimuha.​—Mat. 28:18-20.

17. Teka eky’erileberyako ekikakanganaya ngoko litolere itwalola embere eritulira.

17 Obwikirirya bukaleka itwaligha ngoko Yehova akenditsumula akaghala ketu, nibya nomo nzira eyo tutayilindirireko. (Omug. 11:6) Eky’erileberyako, obuli kiro abandu banene bakalangira esyomesa esyo tukahirako ebitsapo byetu. Enzira y’eritulira eyo yinemuleta ebighuma kwehi? Ingaa! E Huduma Yetu ya Ufalme ey’oMwisi 11, 2014 muyakania oko mulwana mughuma oyo wabya akasomera oko kalasi kakulu, neryo mwasonda erihandika emyatsi oko Bimiri ba Yehova. Syangasungire Ekisenge ky’oBwami, aliwe oko kalasi kabo iyine emesa eyikahirawako ebitsapo byetu, neryo mwabana emyatsi yosi eyabya alaghireko atoke erihandika emyati eyakendilabya oko kinzame kiwe. Lino ni Mwimiri wa Yehova oyubatisibwe, kandi ni mupainia w’omughulu wosi. Emyatsi eyiri ng’eyi yikatuhiramo omuhwa w’erilola embere eritulira, kandi yikakanganaya ngoko hakine abandu abalaghire eryowa omwatsi w’oBwami.

UYISOGHE KUNDU ERITENDIBYA MUGHATA

18. Niki ekikaleka itwikirirya ngoko omubírí w’eritulira Obwami akendisyakoleka ngoko Yehova anzire?

18 Tulighire ngoko omubírí w’eritulira oBwami akendisyahwa oko ndambi eyitolere. Tukanaye oko kyabya omo biro bya Noa. Yehova mwakangania ngoko akakola emyatsi oko mughulu owatolere. Emyaka 120 embere, Yehova abya inyabiribugha endambi y’Erighunga ly’Amaghetse likendisyatsukirako. Emyaka mingyi yabere yalaba, Yehova mwabwira Noa ati ahimbe obwato. Emyaka 40 kutse 50 embere sy’Erighunga ly’Amaghetse, Noa mwalola embere erikola omubírí oyo n’omuhwa. Nomo banaghana erihulikirira, Noa mwalola embere eritulira omwatsi wa Yehova ow’erikunga erihika aho Yehova amubwira ati ingiraye esyonyama sy’omo bwato. Neryo, oko ndambi eyitolere “Yehova mwamukingiramo.”​—Enz. 6:3; 7:1, 2, 16.

19. Tukalindiriraki twamatendibya baghata erikola omubírí w’eritulira?

19 Hakisiya hake Yehova inyatubwira ati omubírí w’eritulira oBwami atwiraye aho; neryo inyatsandya ekihugho kya Sitani n’erileta ekihugho kihya-kihya ekiswiremo abandu abakowa oMungu. Embere emyatsi eyo yihike, tuyisoghe erigha Noa, Habakuki, n’abandi abatabya baghata. Tuyitsinge erikola omubírí w’eritulira, tubye n’omutima w’erilindirira, kandi tubye n’obwikirirya obughumire oko Yehova nomo milaghe yiwe.

OLWIMBO 75 ‘Ingye yono! Unyitume!’

^ par. 5 Omwatsi owalaba, mwahirire omo bigha b’eBiblia m’omuhwa w’eriligha eribirikirwa lya Yesu ely’eribya basohi b’abandu. Omo mwatsi ono, tukendikania oko syonzira isatu esyangawatikya abatuliri bosi, abahya-bahya n’abakera, eriwatya eriyisogha lyabo ly’erilola embere eritulira oBwami erihikira aho Yehova akasyabughira ati tutwiraye aho.

^ par. 5 “Ekiro ky’oMukama” mukyatsuka omughulu Yesu atsuka eritabala omo 1914, kandi kikasyayahwera oko nduli y’obutabali bw’emyaka elfu.