Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMUNDU ERIKANIA OKO MAISA WIWE

Munakola ebyo nabya nitolere erikola

Munakola ebyo nabya nitolere erikola

OMO myaka eyilabire oko 30, Donald Ridley abya muavoka oyo wabya akayabughira Abimiri ba Yehova oko syotribinali. Mwakola kutsibu eriwatikya abanganga n’abatsweri eriminya ngoko omukoni anawite ehamuli y’erighana erihirwamo musasi. Akasi akakola mukawatikya endondeko ya Yehova erikinda esyombanza nyingyi oko syotribinali ngulu-ngulu mbiriri-mbiriri. Abira biwe ibakamwahulamo Don, abya mundu w’omuhwa, oyukayikehaya, kandi oyukakolera abandi.

Omo mwaka 2019, abanganga mubamusungamo obukoni obukalire kutsibu kandi obutawite bubalya. Obukoni obo mubwamutohya kutsibu neryo mwaholire omo biro 16 oMwisi 8, 2019. Akakanaya oko maisa wiwe.

Munabutwa omo mwaka 1954 omo kihugho kye Amerika omo kiharo kye Minnesota omo muyi we St. Paul, ababuti baghe babya n’engebe eyuwene sibabya bateke kutse sibabaya nzama kandi twabya Bakatoliki. Tubutirwe batano omwetu, ingye indi w’akabiri. Omughulu nabya mwana ingasomera oko kalasi k’Abakatoliki kandi iniri mu servant ni bughambu ingakola hakuhi n’omupe akakangirirya. Aliwe, nabya nasi myatsi mike buyira oko makangirirya w’eBiblia. N’omo nanabya nikirirye ngoko hane oMungu oyo wabumba ebindu byosi, munabya n’eritika-tika oko kisomo ky’eKikatoliki munalangira isikyanganiwatikya erimuramya.

NGOKO NAMINYA EKWENENE

Omo mwaka waghe ow’erimbere oko kalasi akakakangiriraya emighambo ake William Mitchell, Abimiri ba Yehova mubakongota oko mulango waghe. Nabya isiniwite endambi y’erihulikirirabo kundi nabya ngafula esyongyimba syaghe, neryo omulume haghuma n’omukali wiwe ababya n’olukogho lunene mubaligha erisyasubula ekindi kiro. Babere babisyasa munabulyabo amabulyo abiri ano: “Kundiki abandu babi bakatoka omo myatsi eyo bakakola kulenga abandu abuwene?” ery’akabiri: “Abandu bangabana obutseme bo bati?” Munaligha ekitabu Kweli Iongozayo Kwenye Uhai Udumuo Milele n’eBiblia Takatifu Tafsiri ya Ulimwengu Mupya ey’ekijalada ekikangabasenie ey’erangyi y’ebiti bibisi. Kandi munaligha niti babye bakasa erinighisya eBiblia. Kwenene, efunzo y’eBiblia eyo muyanilibula kw’ameso. Munatsema kutsibu eriminya ngoko oBwami b’oMungu ni butabali obukendisyatabala ekihugho. Ekyo mukyaleka inaminya ekikaleka amatabali w’abandu inyataluka kandi ngoko akaleka ekihugho ikyabyamo obwaghali, obulumi, eritatunganene, n’emyatsi eyikaletera obulighe bunene.

Munayiherera oko Yehova oko nzuko y’omwaka 1982 n’eribatisibwa oko mwiso-mwiso w’omwaka mughumerera oyo oko muhindano munene owabya n’omutwe “Ekwenene y’oBwami” owakoleka omo mbimbano nene ey’omo muyi we St. Paul. Omo yenga eyakwama munasuba omo muyi eriyakola ekinzame ky’eribya mu avoka. Oko nzuko y’oMwisi 10, munaminya ngoko nabiritoka ekinzame ekyaleka inatolera eribya mutsweri kutse mu avoka.

Oko muhindano munene “Ekwenene y’oBwami,” munasungayo mughala wetu Mike Richardson, oyo wabya akakolera oko Beteli mwanibwira ati oko Beteli ye Brooklin habirihirwa e ofisi kutse e biro eyikendibya yikakola emyatsi y’emighambo. Munibuka ebinywa by’omukulu Muetiopia ebiri omo kitabu ky’Emibiri y’Abakwenda 8:36 neryo munayibulya niti: ‘Ekyanganikakirya eriyakolera omo biro eyo ni kyahi kwehi?’ Neryo munasaba eriyakolera oko Beteli.

Eribya Mwimiri wa Yehova, mukitatsemesya ababuti baghe. Baba waghe mwanibulya ati: Erikwamana n’akalasi k’emighambo ako wabirisoma, eriyakolera oko Beteli kikendikuletera endundi yahi? Naghe munamubwira niti omubírí ngayakolayo ni w’eriyiherera. Munamubwira niti bakendibya bakamba edolare 75, esyo, syo syabya franga esyabya sikahabwa abakakolera oko Beteli busana n’ebyo balaghireko obuli Mwisi.

Kundi nabya inabiribana omubírí oko tribinali nguma nabya isinangatoka erilunaya oko Beteli kwaho n’aho, neryo munatsuka erikolera oko Beteli ye Brooklyn omo New York omo mwaka 1984. Mubanihira omo biro y’emyatsi y’emighambo. Okw’ingye, ako ko kabya katambi akatolere kundi omo kasi ako nabya ngakola nabya inabiritsuka erikola emyatsi eyilebirye emighambo.

ERIKOKOTYA BUHYA-BUHYA EKISENGE KYE STANLEY

Ngoko ekisenge kye Stanley kyabya omughulu kyaghulawa

Ekisenge ky’emihindano minene-minene ekyeStanley ekiri omo muyi we Jersey mukyaghulwa oko Mwisi 11 omwaka 1983. Abaghala betu mubasaba abakulu b’oko muyi b’ehamuli y’erikokotya emyatsi milebe omo kisenge ekyo ng’omuliro n’amaghetse. Babere bahindana n’abakulu b’eLeta b’oko muyi oyo, abaghala betu mubabwirabo bati bakendibindula ekisenge ky’ebitsange ekye Stanley mo kisenge ky’emihindano menene-minene ey’Abimiri ba Yehova. Ekyo mukyaleta elala. Abakulu b’oko muyi oyo abakakanganaya ngoko esyonyumba sitolere erikolesibwa, mubabugha bati ebisenge by’erikoleramo emyatsi y’ekisomo sibitolere eribya omo katikati k’omuyi. Ekisenge kye Stanley kyabya ahalumire kutsibu ahakakolerawa emyatsi y’ekomerese neryo abakulu b’oko muyi oyo mubaghanira abaghala betu. Abaghala betu mubabugha bati olubanza lwabo silwetasohwa ndeke, lusubawemo. Aliwe abakulu abo mubaghana.

Omo yenga yaghe y’erimbere oko Beteli abaghala betu mubatwala olubanza olo oko Tribinali y’ekiharo. Kundi nabya inabirikolera omo myaka ibiri oko Tribinali omo kiharo kye Minnesota omo muyi we St. Paul, nabya ininasi erisoha esyombanza ng’esyo. Omughuma w’oko ba avoka betu mwabulya abakulu ati: Ekisenge ky’ebitsange kye Stanley kilue ikinemukolerwamo eyindi myatsi eyikahikako abandu bangyi ng’amasata, ebitsange, n’esyofilime. Nikwa, busanaki mukabugha muti sikyangatolera erikwamana n’emighambo erikolera mukyo mw’emyatsi y’ekisomo? Etribinali y’ekiharo muyasoha olubanza olo, muyabugha yiti abakulu b’oko muyi we Jersey mubalyatangira obwiranda bwetu bw’eriramya. Etribinali muyabwira abakulu b’oko muyi yiti bahamulire Abimiri ba Yehova erikola emyatsi eyo balyasaba. Naghe munatsuka erilangira ngoko Yehova abiritsumula endegheka y’endondeko yiwe, ey’erikolesya emighambo y’ekihugho akasi kiwe katoke erilola embere. Munatsema kutsibu kundi naghe munawatikya omo mwatsi oyo.

Omubírí oyo mwahwa isihehalaba n’omwaka mughuma kundi omo kiro 8 oMwisi 9, 1985, omo kisenge ekyo mumwakoleka omuhindano munene w’eriha esyodiplama oko bakolo be Gileadi abasoma oko kalasi ka 79. Munatsema kutsibu eriwatikya omo mubírí wa Yehova oyo, mwaniletera obutseme bunene kwilaba omubírí ogho nabya ngakola kera oko Tribinali. Nabya isinasi ngoko Yehova anganikolesirye erisoha n’esinda mbanza esilebirye emighambo.

ERILWIRA OKO HAMULI Y’OMUNDU Y’ERIGHANA ERIHIRWAMO OMUSASI

Omo myaka ye 1980, abanganga bangyi isibalisikaya ehamuli y’oMwimiri wa Yehova oyukulire ey’erisombola obubalya obutekolesaya omusasi. Ikikakala oko bakule kundi abatsweri ibakabugha bati omukali syawite ehamuli y’erighana eriyirwa m’omusasi. Abatsweri ibakabugha bati omukule amatendiyirwa m’omusasi, omwana inyanganasighala mo ngubi.

Omo kiro 29 oMwisi 12, omwaka 1988, mwali wetu Denise Nicoleau mwaherya omusasi munene kutsibu abibuta omwana wiwe w’obulwana. Kundi engebe yiwe yabya omo bwiko, omunganga mwabugha ati alighe erihirwamo omusasi. Mwali wetu Nicoleau mwaghana. Abanganga mubayarondya omutsweri erihabo ehamuli y’erimuhiramo omusasi. Butsira eribulya mwali wetu Nicoleau kutse iba wiwe, omutsweri mwalighira abanganga erimuhiramo omusasi.

N’omo iba wiwe n’abandi bandu b’omo kihanda kiwe mubaghana isyahirawamo omusasi, abanganga mubamuhira w’omo, kyabya kiro kya Tano tarehe 30 oMwisi 12. Omo righolo ry’ekiro ekyo abandu bangyi b’omo kihanda kiwe n’abasyakulu b’endeko babiri mubabohwa ambu mubakatuma abandu bakakiraye abanganga erihira omo mwali wetu Nicoleau m’omusasi. Omo tututu y’ekiro ky’eposo, omwatsi oyo mwalaba oko syoradiyo n’esyotelevizyo sy’omo muyi we New York n’omo ndambi-ndambi.

Ingye na Philip Brumley itukine balwana

Omo tututu y’ekiro ky’ekwanza munakania na Milton Mollen omutsweri w’oko Tribinali ngulu. Munakania naye oko mwatsi oyo n’erimukangania ndeke-ndeke ngoko oghundi mutsweri mwahamulira abanganga erihira omo mwali wetu m’omusasi isyetamubulya nibya. Omutsweri Mollen mwanibwira ati nyase oko biro yiwe omo ritungyi ry’ekiro ekyo tukanaye buli oko mwatsi oyo n’eritsopolya emighambo eyilebirye omwatsi oyo. Omo righolo ry’ekiro ekyo mughala wetu Philip Brumley oyo wabya akahanganira e biro y’oko Beteli eyikakola emyatsi y’emighambo mwanikwamanisya eriyasungana n’omutsweri oyo. Omutsweri oyo naye mwabirikira omuavoka w’olupitali naye ase oko mukania oyo. Omukania mwalya engungu. Oko ndambi nyilebe tukakania, mughala wetu Brumley mwamba akapapuro kake inyabirihandika kuko ati “utulere.” Munalangira ngoko ryabya rihano ry’amenge kundi nabya inabirikarama erikangania ngoko omuavoka w’olupitali mwakosa.

Erilua oko malembe eriya oko mali: Richard Moake, Gregory Olds, Paul Polidoro, Philip Brumley, ingye, na Mario Moreno—ababya baavoka betu embere sye Tribinali Ngulu ye Amerika, omughulu twabya tukasamba oko lubanza olwe Watchtower omo Stratton.​—Lebaya e Amkeni! Y’ekiro 8 oMwisi 1, 2003 akayani 3-4, 4-5, 6-8, 9-11

Habere halaba hakuhi saha nguma omutsweri Mollen mwabugha ati omo ngyakya olubanza lwetu lo lukendibya lw’erimbere erisohwa. Tukalua omo kyumba kiwe, omutsweri Mollen mwabugha ati “omo ngyakya omuavoka w’olupitali akendisala olulimi.” Ni bughambu kyangakalire oko muavoka oyo erikangania ngoko olupitali lwanabya n’ehamuli y’erihira omo mwali wetu m’omusasi isyanzire. Munalangira Yehova ng’akanikanganaya ngoko tukendikinda olubanza olo. Munatsema kutsibu erilangira ngoko Yehova akatukolesaya eriberererya erisonda liwe.

Mutwatayato luba tukateghekania ebyo tukendibugha omo tututu. Etribinali ngulu yabya hakuhi n’eBeteli yetu ye Brooklyn neryo abaghala n’abali betu bangyi b’omo biro eyikakola emyatsi y’emighambo babya ibanemulaba-labaho. Abatsweri bani babere bahulikirira olubanza lwetu, mubabugha bati, ababugha ambu mwali wetu ahirawe m’omusasi sibabya basingene. Etribinali ngulu muyimira mwali wetu Nicoleau n’eribugha yiti erilighira abanganga erihira omo mukoni m’omusasi isibetamubulya amalengekania wiwe, ni lyatangira ehamuli yiwe y’eriyisogha.

Etribinali ngulu y’omo kiharo kye New York muyabugha yiti mwali wetu Nicoleau abya n’ehamuli y’erighana erihirwamo omusasi. Munalwira oko hamuli y’omundu y’erighana erihirwamo omusasi ngendo ini omo biharo mbiriri-mbiriri by’omo kihugho kye Amerika, olubanza luno yo yabya ngendo yaghe y’erimbere. (Lebaya ekisanduku “ Mutwasingana omo syombanza oko syo Tribinali mbiriri-mbiriri.”) Kandi munakola haghuma n’abaavoka bangyi oko Beteli omo syombanza esilebirye eritwa endwa, oyukendisighala n’abana endwa yabitwika, ebitaka, kandi ngoko amanyumba angakolesibwa.

ENDWA YAGHE

Ingye n’omukali waghe, Dawn

Munahindana n’omukali waghe Dawn, ibabiritwa endwa, kandi abya awite abana basatu. Inyakayironderaya eky’erirya kandi ini mupainia. Amaisa syabya amolobere, aliwe mukyaniswekya erilangira ngoko akakolera Yehova n’omuhwa munene. Omo mwaka 1992, mutwasungana oko muhindano munene owe Wilaya owabya omo muyi we New York owabya n’omutwe “Abaheki b’Ekyakakala,” neryo munabulya Dawn nga twanganatsuka obwira. Habere halaba omwaka mughuma twamalunga. Eribana omukali oyutsanga-tsangire atya kandi oyukahira Yehova y’embere omo ngebe yiwe, kwenene kyabya kihembo erilwa oko Yehova. Dawn mwangolera ebibuya omo biro byosi ebyo twabya haghuma.​—Emis. 31:12.

Omughulu twalunga abana babya bawite omughuma emyaka 11, oghundi 13, n’oghundi 16. Munanza eribya tata mubuya okw’ibo, neryo munabya ngasoma ndeke n’erikolesya emyatsi eyo ngabana omo bitabu byetu eyilebirye eribya mubuti mubuya. Mukyanikalako erikola nitya omo myaka mingyi, aliwe, oko nduli munatsema erilangira ngoko abana mubanilangira mo mwira wabo oyuwene kandi tata w’olwanzo. Itukakokaya eka wetu abira b’abana betu n’obutseme, neryo itukanza eribya haghuma n’abana abo.

Omo mwaka 2013, ingye haghuma na Dawn, mutwahumira omo muyi we Wisconsin tukayatsunga ababuti betu. Ekyaniswekaya, omubírí waghe w’oko Beteli mwatahwa. Mubanibwira ambu nibye ngayawatikya oko biro yetu ey’emyatsi y’emighambo, neryo munabya ngawatikya biro bilebe.

EMYATSI YAMABINDUKA OMWITSUMBUKANIA

Omo Mwisi 9, 2018, munaminya ngoko nabirilwalira omo mumero. Omulenge mwabya akahumanira omo mumero. Omunganga w’oko muyi wetu mwanipima, aliwe mwatabana obukoni. Habere halaba mughulu mulebe, omunganga mughuma mwanibwira ati niyasungane n’oghundi munganga. Omo Mwisi w’erimbere omwaka 2019, oghundi munganga oyo mwanibwira ati alinga nikwire obukoni obutabeghere eribya, obwanganatsandya omubiri waghe wosi omo biro ebiri embere.

Habere halaba ebiro bisatu munabunika oko byala by’amali ininemukola ebitsange ebyo nabya nanzire kutsibu. Ingakola ebitsange ebyo erilua kera, neryo nabya inanzirebyo kutsibu, kandi inasi erikolabyo ndeke. Neryo nabere nayitinira, munaminya ngoko emiki y’ebitsuko byaghe bilebe yirimubasa. Obukoni bwaghe obo mubwakanyirira luba-luba neryo mubwaleka ikyanikalako kutsibu eribugha, erighenda, nibya n’erimera.

Ni lusunzo lunene okw’ingye eribya imunawatikya endondeko ya Yehova omo mubírí waghe ow’obutsweri. Kandi nitsemire kundi munahandika emyatsi mingyi omo magazeti w’esyongulu eyo abanganga n’abatsweri bangyi bakasoma, kandi munalabya emikania mingyi omo kihugho kyosi busana n’erilwira oko hamuli y’abandu ba Yehova y’erisombola obuparasio n’obubalya obutekolesaya omusasi. Neryo eribuyirira ngabugha ngoko eBiblia yinabughire omo Luka 17:10 yiti: ‘Tuli bagombe abatatolere [buyira]; twabirikola ebyo tutolere itwakola.’