Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

Unalwe wasi?

Unalwe wasi?

Eritomeka oko ebyo eBiblia yikabugha, ni bindi byahi ebikakanganaya ngoko Abaisraeli babya bakobe eMisiri?

EBiblia yikabugha yiti Abamidiani babere babitwala Yozefu ye Misiri, Yakobo n’ekihanda kiwe mubalua eKanana bamaya eMisiri. Mub’ikala omo kiharo kye Misiri ekikahulawamo Goseni, aho Olusi Nili luk’ingirira omo Ngetse ye Mediterania. (Enz. 47:1, 6) Abaisraeli ‘mubabya bangyi n’ab’amaka.’ Neryo Abanya Misiri mubasagha Abaisraeli neryo bamabayiramo bakobe.​—Eri. 1:7-14.

Abandu balebe ab’omo mughulu wetu ono abakabugha muhanda oko Biblia babya bakaghana emyatsi eyiri oho ndata hano eyikabanika omo Biblia, bakabugha bati ni y’eriyipika-pikira. N’omo bine bitya, hane emyatsi eyikakanganaya ngoko Abasemu * babya bakobe omo Misiri ya kera.

Eky’erileberyako, abakakwesa-kwesa ebindu bya kera ebikabanika omo kitaka babiribana ebikakanganaya ngoko abandu banabya b’ikere oko luhande lw’endata lw’eMisiri. Dr. John Bimson akabugha ati hali omwatsi owakakanganaya ebiharo 20 kutse ebilengire okw’aho ebyo Abasemu babya bikeremo oko luhande lw’endata lw’eMisiri olo. Nibya, oyukakwesa-kwesa oko by’Emisiri ya kera ye James K. Hoffmeier akabugha ati: “Erilua omo myaka ye 1800 erihika oko 1540 E.M.W., eMisiri kyabya kihugho ekyuwene kutsibu erihumiramo oko Basemu ab’ebulengera lyuba bwe Asia.” Akatomekako ati: “Omughulu oyo akahambana ndeke ‘n’Omughulu w’Abotatakulu’ b’Abaisraeli kandi akahambana ndeke n’omughulu n’emibere eyikanibweko omo Enzuko.”

Hane eyindi myatsi eyikakanganaya omwatsi oyo oko luhande lw’eyikwa lw’eMisiri. Oko lupapura lwa kera olw’omo myaka ng’eye 2000 erihika oko 1600 E.M.W. kuli amena w’abakobe abakolera omo kihanda kilebe omo Misiri y’eyikwa. Oko mena ayo, kune amena aw’Abasemu awalabire oko 40. Abakobe aba, kutse abaghombe, mubakola emibírí ey’erihuka, eriluka ebindu, n’eyindi mibírí eyisabire akaghala. Ye Hoffmeier akabugha ati: “Omuyi mughuma musa owe Thébaïde [Misiri y’eyikwa] eribanikamo Abasemu abalabire oko makumi ani, kikakanganaya ngoko omo Misiri yosi mwabya Abasemu banene, kutsibu-tsibu aho Olusi Nili lukingirira omo Ngetse ye Mediterania.”

Oyukakwesa-kwesa oko by’omo kitaka ebya kera ye David Rohl akabugha ati amena w’abakobe ayo asosire amena w’omo Biblia. Eky’erileberyako, oko hipapuro ehyo kuli amena awasosire awa Isakari, Aseri, na Sifura. (Eri. 1:3, 4, 15) Rohl akaghunzerera ati: “Emyatsi eyi yikakanganaya kwenene ngoko Abaisraeli babya bakobe eMisiri.”

Dr Bimson akabugha ati: “Ebyo eBiblia yikabugha oko bukobe bw’Abaisraeli eMisiri n’Eriluayo lyabo ni bya kwenene.”

^ par. 4 Erina Abasemu likalua oko Semu, omughuma w’oko baghala basatu ba Noa. Abaluira oko Semu bangabya ibo balimo Abaelamu, Abaasuria, Abakaldea ba kera, Abaebrania, Abaasuria, n’ebihanda mbiriri-mbiriri eby’Abaharabu.