Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

Unalue wasi?

Unalue wasi?

Mordekayi anakanibweko omo historia?

OMUYAHUDI mughuma oyukahulawa mo Mordekayi akanibweko kutsibu omo myatsi y’eBiblia eyiri omo kitabu kya Esiteri. Abya muyahudi oyo wanyeghawa, abya akakola omo nyumba y’obwami ePersia. Emyatsi eyi moyabya oko nzuko y’akarne 5 E.M.W., “oko biro [by’omwami] Ahasuero.” (Munabwire bakanabugha ambu omwami oyo yo na Xerxes I.) Mordekayi mwakakirya omupango w’erita omwami. Busana n’erimusima, omwami mwabugha ati Mordekayi ahabawe olukengerwa embere sy’abandu. Hamani enzighu ya Mordekayi n’abandi bayahudi abere ahola, omwami mwayira Mordekayi mo mukulu. Ekitumbi ekyo mokyaleka Mordekayi iniateka erihamula eryalamaya Abayuda ababya omo butabali bw’Abapersia okw’itibwa.​—Esiteri 1:1; 2:5, 21-23; 8:1, 2; 9:16.

Abandu b’ehistoria b’oko nzuko y’akarne ka 20 mobabugha bati ekitabu kya Esiteri si ky’ekwenene kandi bati na Mordekayi mwatabya. Aliwe oko mwaka 1941, abanahistoria abakatakula eby’omo kitaka mobabana ebindu ebik’imira ebyo eBiblia yikakanaya oko Mordekayi. Mobabanaki?

Abakakwesa-kwesa aba, mobabana ebihandiko by’Abapersia ebyabyamo erina Marduka (omo Kinande ni Mordekayi). Abya mukulu w’omo butabali, alinga oyukakola omo by’esyofranga eSusa. Arthur Ungnad, oyo wasi ehistoria y’omo bihugho by’omo matanga lyuba, mwabugha ati oko mughulu oyo “ebyo byo byabya ebindi bihandiko ebite omo Biblia ebikakanaya oko Mordekayi.”

Erilua omughulu Ungnad abugha ebinywa ebyo, abasomi babiribindula ebindi bihandiko bya kera by’Abapersia omo yindi mibughe. Omw’ebi mune ebyabya bihandikire oko bisayi by’eribumba ebyabanika omo babya bakabika ebindu by’obughuli omo bisambukalirya by’omuyi w’ePersepolis, hakuhi n’esyombimbo. Ebisayi ebi ni by’oko mughulu wa Xerxes w’erimbere. Biri omo mubughe w’aba Elamu kandi birimo amena mangyi awali omo kitabu kya Esiteri. a

Erina Mordekayi (Marduka) ngoko lihandikire omo bihandiko by’omubughe w’ePersia

Ebingyi by’oko bisayi ebyabanika ePersepolis birimo erina Marduka, oyo wabya muhandiki omo nyumba y’omwami eSusa omo butabali bwa Xerxes w’erimbere. Ebihandiko ebiri oko kisayi kighuma bikabugha biti Marduka inyakabindula ebinywa omo yindi mibughe. Ebyo bihambene n’ebyo eBiblia ikabugha oko Mordekayi. Abya mukulu oyo wabya akakolera omo kikali ky’Omwami Ahasuero (Xerxes w’erimbere) kandi inyakabugha emibughe ng’ibiri. Mordekayi inyakikala oko lukyo lw’ekikali ky’omwami eSusa. (Esiteri 2:19, 21; 3:3) Olukyo lw’ekikali olo, yabya nyumba nene n’abakulu b’omo kikali ky’omwami iho bakakolera.

Ni myatsi mingyi eyisosene omo kati-kati ka Marduka oyukanibweko omo bihandiko ebiri oko bisayi na Mordekayi oyukanibweko omo Biblia. Babyaho oko mughulu mughumerera, ibakakolera ahandu haghumerera kandi abosi ini bakulu ahandu haghumerera. Emyatsi yosi eyi yikakanganaya ngoko ebyo abahistoria abakatakula eby’omo kitaka babana, byanganabya ibikahula Mordekayi oyukanibweko omo kitabu kya Esiteri.

a Oko mwaka 1992 Omukangirirya w’ehistoria yo Profesere Edwin M. Yamauchi mwahandika amena ikumi erilua omo bihandiko ebyabanika ePersepolis awakabanika n’omo kitabu kya Esiteri.