Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMWATSI W’ERIGHA 42

Wikiriraye kundu ngoko wabiribana ekwenene

Wikiriraye kundu ngoko wabiribana ekwenene

“Nikwa mulenge emyatsi yosi; muhambane nʼebibuya.”​—1 TES. 5:21.

OLWIMBO 142 Erimakirira amaha wetu

EBIKENDIKANIBWAKO *

1. Niki kyo kikaleka abandu ibabula nga bakwame kisomo kyahi?

MUNABWIRE, hali ebisomo bingyi ebikayahulamo by’eKikristo, kandi bikabugha biti binemuramya oMungu omo nzira eyikamutsemesaya. Kyo kikaleka abandu bangyi ibabula nga bakwame kyahi! Bakayibulaya bati: “Ebisomo byosi bikanatsemesaya oMungu, kutse ekighuma kisa kyo na ky’ekwenene?” Tunalighire kwenene ngoko amakangiriria wetu itwe Bimiri ba Yehova w’amakangirirya w’ekwenene kandi ngoko emibere eyo tukaramayamo Yehova yo na nzira nguma y’eriramya eyo Yehova akaligha? Kinatokekene eriminya emyatsi eyo? Tulangire ebikakanganaya emyatsi eyo.

2. Ngoko kiri omo 1 Tesalonika 1:5, busanaki omukwenda Paulo abya alighire kundu ngoko abiribana ekwenene?

2 Omukwenda Paulo abya inyalighire kundu ngoko abiribana ekwenene. (Soma 1 Abanya Tesalonika 1:5.) Mwataligha ekyo kundi inyakatsemerakyo lisa. Aliwe, mwatsopolya ndeke-ndeke eKinywa ky’oMungu. Abya ikirirye ngoko “Amasako wosi oMungu yo wategekanayago.” (2 Tim. 3:16) Mw’ighaki? Paulo mwabana omo Masako mw’emyatsi eyikakanganaya ndeke-ndeke ngoko Yesu yo Masiya oyo walaghawa​—emyatsi eyo abakulu b’ebisomo by’Abayahudi baghana eriligha. Ibakabugha bati bakakangiriraya abandu b’ekwenene oko Mungu, aliwe ibakakola emyatsi ey’oMungu aponire. (Tit. 1:16) Ye Paulo iye, syabya ng’abandu abo, mwatabya akasombola omo Kinywa ky‘oMungu mw’eby’akendiligha n’eby’atendiligha. Inyayiteghekire erikangirirya n’erikolesya “eriyisunza [erihana] lyosi ly’oMungu.”​—Emib. 20:27.

3. Erikirirya ngoko twabiribana ekwenene, linasabire itwabana ebisubiryo oko mabulyo wetu wosi? (Lebaya akasanduku “ Emibírí n’amalengekania wa Yehova​—‘Sinangatoka eriganzabyo.’”)

3 Abandu balebe bakalengekanaya bati ekisomo ky’ekwenene ngambe ikyasubirya oko mabulyo wosi, nibya n’amabulyo awo eBiblia siyisubiryeko. Ekyo kyanganatokekana kwehi? Tulebaye eky’erileberyako kya Paulo. Mwabwira Abakristo balikyabo ati “mulenge emyatsi yosi,” aliwe kandi mwaligha ngoko hane emyatsi eyo naye syalyaminya ndeke. (1 Tes. 5:21) Mwahandika ati “twasi bike,” amasyatomekako ati “lino tukalangira bike ngʼomo kiyo.” (1 Kor. 13:9, 12) Paulo abya isyasi emyatsi yosi; netu kutya. Aliwe, Paulo inyasi amakangirirya makulu-makulu awalebirye erisonda lya Yehova. Emyatsi eyo aby’asi yabya yitosire erimukangania ndeke-ndeke ngoko ebyo ikirirye ni kwenene!

4. Ekyangatuwatikya erikirirya ndeke-ndeke ngoko twabiribana ekwenene niki, kandi tukendikania oko myatsi yahi eyilebirye Abakristo b’ekwenene?

4 Enzira nguma eyangatuwatikya erikirirya ndeke-ndeke ngoko twabiribana ekwenene, ry’erilingirirania enzira y’eriramya eyo Yesu atusighira n’eyo Abimiri ba Yehova bakakwama munabwire. Omo mwatsi ono, tukendilangira ngoko Abakristo b’ekwenene (1) sibaliramaya esyosanamu, (2) bakasikaya erina ly’oMungu, (3) banzire ekwenene, kandi (4) banzene kutsibu.

SITULIRAMAYA ESYOSANAMU

5. Eky’erileberyako kya Yesu kyamatukangiriryaki oko nzira eyuwene ey’eriramya oMungu, kandi twangakolesya tuti ebyo Yesu akangiriraya?

5 Kundi Yesu abya anzire Yehova yo kutsibu, mwamuramya iye musa, omughulu abya elubula n’omughulu abya oko kihugho. (Luka 4:8) Mwakangirirya abigha biwe eriramya Yehova iye musa. Yesu n’abigha biwe bataleghula mubatakolesya ebisosekanio omw’iramya lyabo. Kundi oMungu syalilangirika, sihali omundu n’omughuma oyo wangatoka erikola ekisosekanio kiwe! (Isa. 46:5) Nikwa tubughe tutiki okw’ikola ebisosekanio eby’abakahulawa mo babuyirire n’erisababo? Omo mughambo w’akabiri oko mighambo ikumi, Yehova mwabugha ati: “Susyeyikokoteraya esanamu eyikahesawa, kutse ekisosekanio kyʼekindu nʼekiguma ekiri endata omo lubula, kutse ekiri eyikwa omo kihugo . . . Susyunamirabyo.” (Eri. 20:4, 5) Abandu abanzire eritsemesya oMungu, balighire ngoko syanzire itwakolesya esyosanamu omw’iramya lyetu.

6. Munabwire, Abimiri ba Yehova bakakwama emibere yahi ey’eriramya?

6 Abandu abak’igha ehistoria, bakabugha bati Abakristo b’oko mughulu w’abakwenda ibakaramaya oMungu iye musa. Ekitabu kighuma ky’ehistoria kikabugha kiti alinga Abakristo b’oko mughulu w’abakwenda “ibaponire” erikolesya ebisosekanio eyo babya bakaramirya. Munabwire, Abimiri ba Yehova banemukwama eky’erileberyako ky’Abakristo b’erimbere abo. Situlisaba ebisosekanio “by’ababuyirire” kutse abamalaika; nibya situlisaba na Yesu. Sitwangunamira ebendera kutse erikola omwatsi wosi-wosi w’eriramya ekihugho kyetu. Nomo hangabyaki, tuyisoghire kundu erikwama ebinywa bya Yesu bino: “Wasyaramya Yehova Mungu wawe.”​—Mat. 4:10.

7. Abimiri ba Yehova sibasosire ebindi bisomo omo nzira syahi?

7 Munabwire abandu bangyi banzire erihulikirira abakangirirya b’ebisomo abakumayire kutsibu. Banzirebo kutsibu, erihika oko kika ky’eriramyabo. Abandu bangyi bakaya oko bisomo byabo, ibaghula ebitabu byabo, kandi bakateka n’esyofranga nene eriwatikyabo. Bakaligha obuli kinywa ekyo bakakangiriraya. Abandu balebe bakalubatsema eribahulikirira nga bakahulikiriraho Yesu! Aliwe, abakaramaya Yehova omo nzira eyuwene, sibalikwama abandu. Nomo tukanasikaya abakasondola, tukakwama ebinywa bino ebyo Yesu akangiriraya: “Inywe bosi muli balikyetu.” (Mat. 23:8-10) Situliramaya mundu, abye mukulu w’ekisomo kutse mukulu w’ikipolitike. Kandi situl’imira ebyo bakalandamirira. Situlighemera oko luhande losi-losi kutse eriyingirya omo myatsi y’ekihugho kino. Omo myatsi yosi eyo, situli ng’ebindi bisomo ebikayahulamo by’eKikristo.​—Yoa. 18:36.

TUKASIKAYA ERINA LYA YEHOVA

Abakristo b’ekwenene bakatsemera kutsibu erikanirya abandi oko Yehova (Lebya enungu 8-10) *

8. Tukaminya tuti ngoko Yehova anzire itwaleta olukengerwa oko rina liwe n’eriminyisyalyo oko bandi?

8 Kiro kighuma Yesu mwasaba ati: “Uwe Tata, ulete olukengerwa oko rina lyawe!” Yehova iyuwene-wene mwasubirya oko musabe oyo erilua elubula omo mulenge owasikire akalagha ati akendileta olukengerwa oko rina liwe. (Yoa. 12:28) Omughulu abya akakola omubírí wiwe w’oko kihugho, Yesu mwaleta olukengerwa oko rina lya Tata wiwe. (Yoa. 17:26) Busana n’ekyo, Abakristo b’ekwenene bakalangira ini lusunzo lunene erikolesya erina ly’oMungu n’eriminyisyalyo oko bandi.

9. Abakristo b’oko karne k’erimbere, mubakangania bati ngoko basikirye erina ly’oMungu?

9 Omo karne k’erimbere M.W., enyuma hake endeko y’eKikristo eritsukisibwa, Yehova mwatsuka “Erikangya olwanzo luwe busana nʼEbihanda, eriyisoga omo katikati kabo abandu busana nʼerina liwe.” (Emib. 15:14) Abakristo b’erimbere abo, ibakayowa ndeke erikolesya erina ly’oMungu n’eriminyisyalyo oko bandi. Abakwenda n’abandi bigha ibakakolesaya erina ly’oMungu bakatulira n’omughulu bahandika ebitabu by’eBiblia. * Ekyo mukyakangania ngoko ibo bo kihanda kighuma kisa ekyabya kikaminyikalya erina ly’oMungu.​—Emib. 2:14, 21.

10. Ebikakanganaya ngoko Abimiri ba Yehova b’abandu ababirisombolwa busana n’erina lya Yehova ni byahi?

10 Abimiri ba Yehova, bona bandu ababirisombolwa busana n’erina ly’oMungu? Tulebaye ebikakanganaya ekyo. Munabwire abakulu bangyi b’ebisomo babirikola ekyosi-kyosi eribisa abandu ngoko oMungu anawite erina liwe-liwe. Babirilusyalyo omo syombindulikania syabo sy’eBiblia, n’abaghuma ba kubo babirighania erina elyo erikolesibwa omo bisomo byabo. * Kilangirikire ndeke-ndeke ngoko Abimiri ba Yehova basa bo bakasikaya erina ly’oMungu n’erihalyo olukekengerwa olo litolere. Sihali ekisomo ekikaminyisaya erina ly’oMungu omo kihugho kyosi ng’itwe! Tunemukola ngoko twangatoka erisosa erina lyetu, ery’Abimiri ba Yehova! (Isa. 43:10-12) Twabirihulukya esyo Biblia Tafsiri ya Ulimwengu mupya esilabire oko miliyoni 240 esikakolesaya erina ly’oMungu omo myanya eyo abandi batafsiri b’eBiblia babirilusyalyo. Tukahulukaya n’ebitabu ebiseghemere eBiblia omo mibughe eyilabire oko 1 000 ebikaminyisaya erina lya Yehova!

TWANZIRE EKWENENE

11. Abakristo b’erimbere mubakangania bati ngoko banzire ekwenene?

11 Yesu aby’anzire ekwenene, ni bughambu ekwenene oko Mungu n’okw’isonda liwe. Emighendere ya Yesu iyikakanganaya ngoko ikirirye ekwenene eyo, kandi mwaminyisyayo oko bandi. (Yoa. 18:37) Abigha ba Yesu ab’ekwenene nabo mobanza ekwenene yo kutsibu. (Yoa. 4:23, 24) Omukwenda Petero mwahula ekisomo ky’eKikristo mo “nzira yʼekwenene.” (2 Pet. 2:2) Kundi ibanzire ekwenene yo kutsibu, Abakristo b’erimbere mubaghana amakangirirya w’ebisomo, emitsye y’abandu n’amalengekania w’abandu awatabya ahambene n’ekwenene. (Kol. 2:8) Na munabwire, Abakristo b’ekwenene bakayikasa kutsibu erikwama “ndeke omwatsi wʼekwenene”, ebyosi ebyo bikirirye n’ebyo bakakola omo ngebe, bihambene n’eKinywa ky’oMungu.​—3 Yoa. 3, 4.

12. Abakatusondola bakakolaki omughulu bamalangira ikyamatolera eribindula eriminya elyo tulue nalyo oko mwatsi mulebe, kandi bakakola batya busanaki?

12 Abandu ba Yehova munabwire, sibalibugha bati mughulu wosi bak’owa ndeke-ndeke emyatsi yosi eyikabanika omo Biblia. Hakanabya akatambi ibakola amakosa omo makangirirya wabo n’omo nzira yabo ey’erisondola endeko. Ekyo si kyangatuswekya. EBiblia ikakanganaya ndeke-ndeke ngoko ekyakakala ky’ekwenene kikalola embere kikakanya ebiro bikalaba. (Kol. 1:9, 10) Yehova akabisula ekwenene yo lyolo-lyolo, netu litolere itwabya n’emitima y’erilindirira tukalinda ekwenene yibisulawe ndeke. (Emi. 4:18) Omughulu abakatusondola bakalangira ikyamatolera eribindula eriminya eryo tulue nalyo oko mwatsi mulebe kutse ngoko twabya tukakola omwatsi mulebe, sibalitikatika erikokotya emyatsi. Ebisomo bingyi bya munabwire bikabindula amakangirirya wabyo busana by’anzire eritsemesya abandu babo kutse eriminyikala kutsibu. Aliwe Abimiri ba Yehova ibo bakakola batya kundi banzire eriyitunda hakuhi n’oMungu n’erimuramya ngoko Yesu abya akamuramya. (Yak. 4:4) Situlibindula amakangirirya wetu erikwamana n’eribinduka ly’amalengekania w’abandu omo kihugho, aliwe tukabindula amakangirirya wetu kundi itwabiry’owa ndeke amakangirirya w’eBiblia. Twanzire ekwenene!​—1 Tes. 2:3, 4.

TWANZENE KUTSIBU

13. Ni mubere mukulu wahi owo Abakristo b’ekwenene bakakanganaya, n’Abimiri ba Yehova banemukanganiagho bati munabwire?

13 Abakristo b’erimbere babya ibasibwe ngoko bawite emibere mingyi eyuwene, aliwe omubere owo babya bakumayiremo il’olwanzo. Yesu mwabugha ati: “Mwamabya nʼolwanzo, omuguma busana nʼogundi, abandu bosi basyaminya ko muli biga bage.” (Yoa. 13:34, 35) Munabwire, Abimiri ba Yehova omo kihugho kyosi bakakanganaya olwanzo kandi bali omo bughuma. Situsosire ebindi bisomo, kundi nomo tukanasira omo bihugho n’ebihanda mbiriri-mbiriri tuli ng’ab’omo kihanda kighuma. Tukayilangirira ekyo oko mihindano yetu y’endeko n’oko mihindano yetu minene-minene. Ekyo kikatasyaleka itw’ikirirya ngoko Yehova alighire eriramya lyetu.

14. Ngoko kisakire omo Abanya Kolosai 3:12-14, ni nzira yahi ngulu eyo twangakanganiryamo ngoko twanzene kutsibu?

14 Amasako akatubwira ati “mukwe omuhwa wʼerianzana kutsibu.” (1 Pet. 4:8) Enzira nguma y’erikangania olwanzo oluli ng’olo, ry’erighanyirana n’eritendihanda omunwe oko makosa kutse obulema bw’abandi. Tukasondaya n’ehyanya hy’erihitya n’erikokya abagheni n’eribya tukakokya abaghala betu b’emihanda yosi omo ndeko, nibya n’ababiritukosera. (Soma Abanya Kolosai 3:12-14.) Omughulu tukakanganaya olwanzo oluli ng’olo, kikalangirika ndeke-ndeke ngoko tuli Bakristo b’ekwenene.

“ERIKIRIRYA LIGUMA”

15. Tukakwama emibere y’eriramya y’Abakristo b’erimbere omo sindi nzira syahi?

15 Hane esindi nzira esyo tukakwamiramo emibere y’eriramya ey’Abakristo b’oko karne k’erimbere. Ng’eky’erileberyako, tutondekire ngoko Abakristo abo babya batondekire​—tuwite abalebya b’omutimbo, abasyakulu b’endeko, n’abaghombe bawatikya ngoko byanabya oko Bakristo ba kera. (Flp. 1:1; Tit. 1:5) Kandi ng’Abakristo b’erimbere abo, tukakwama ebyalayiro bya Yehova ebilebirye emyatsi y’engyingo n’endwa, tukakwama amalengekania w’oMungu awalebirya erikolesya omusasi kandi tukateghaya endeko oko bandu abakaghana erikwama emighambo ya Yehova.​—Emib. 15:28, 29; 1 Kor. 5:11-13; 6:9, 10; Ebr. 13:4.

16. Twam’ighaki omo risako ly’Abanya Efeso 4:4-6?

16 Yesu mwabugha ati abandu bangyi bakendisyabugha bati ni bigha biwe, aliwe, si b’abosi bo Bakristo b’ekwenene. (Mat. 7:21-23) Kandi Amasako akatubwira ati, omo biro by’enduli, abangyi bakasyabya nga “bakwamire omuhanda wʼekisomo.” (2 Tim. 3:1, 5) Aliwe, eBiblia yikatubwira burora yiti hali “erikirirya liguma” lisa eryo oMungu alighire.​—Soma Abanya Efeso 4:4-6.

17. Abakakwama Yesu n’erikirirya ly’ekwenene munabwire ni bahi?

17 Ni bahi bo bakakwama erikirirya lighuma ly’ekwenene munabwire? Twabirilangira ebyangatuwatikya eriminyabo. Mutukalangira emibere y’eriramya eyo Yesu akangiriraya eyo Abakristo b’erimbere bakwama. Kwesi, abakakwama erikirirya lighuma ly’ekwenene munabwire, b’Abimiri ba Yehova. Ni lusunzo lunene eribya mughuma w’oko bandu ba Yehova n’eriminya ekwenene eyilebirye erisonda liwe! Neryo, tuyikase erihambana n’ekwenene itun’ikirirye ndeke-ndeke ngoko ni kwenene.

OLWIMBO 3 Amaka, amaha, n’eriyiketera lyetu

^ par. 5 Omo mwatsi ono tukendilangira emibere y’eriramya ly’ekwenene eyo Yesu atusighira, n’abigha biwe b’erimbere nga mubakwamayo bati. Kandi tukendilangira ebikakanganaya ngoko Abimiri ba Yehova banemukwama emibere y’eriramya ly’ekwenene eyo munabwire.

^ par. 9 Lebaya akasanduku “Je, Wakristo wa Karne ya Kwanza Walitumia Jina la Mungu?” Omo Mnara wa Mlinzi, Julai 1, 2010, aka. 6.

^ par. 10 Ng’eky’erileberyako, omo mwaka 2008, ye Benedicto 16 [Benoît XVI], Papa wa Roma ow’Abakatoliki mwabugha ati erina ly’oMungu “siry’endikolesibwa kutse eryahulwa” omo kisomo ky’Abakatoliki, omo syonyimbo syabo, n’omo misabe yabo.

^ par. 63 ERIKANIA OKO SYOPITSA: Endondeka ya Yehova yabirihulukya eBiblia Tafsiri ya Ulimwengu Mupya omo mibughe eyilabire oko 200, neryo kyabiritokekana oko bandu erisoma eBiblia eyirimo erina ly’oMungu omo mibughe yabo y’amabutwa.