Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMWATSI W’ERIGHA 46

Inywe balunga bahya-bahya—Muhire erikolera Yehova ly’embere omo ngebe yenyu

Inywe balunga bahya-bahya—Muhire erikolera Yehova ly’embere omo ngebe yenyu

“Yehova ni maka wage. . . . Omutima wage akayiketera ye.”​—ESY. 28:7.

OLWIMBO 131 ‘Abo oMungu abirimatania haghuma’

EBIKENDIKANIBWAKO *

1-2. (a) Busanaki abalunga bahya-bahya batolere eriyiketera Yehova? (Esyonyimbo 37:3, 4) (b) Tukendikania okuki omo mwatsi ono?

UNEMUYITEGHEKANIA oko ndwa kutse uli mulunga muhya-muhya? Byamabya iko biri bitya, tunasi ngoko unemulindirira eritsemera engebe haghuma n’omundu oyo wanzire kutsibu. Oko kwenene, amaisa w’endwa si molo-molo mughulu wosi kandi abalunga bahya-bahya bakabya n’emyatsi mingyi eyeriyisogha. Ebyo mukakola omughulu mukahindana n’amaligho n’ebyo mukayisogha erikola byanganaleka imwabana obutseme kutse imwabulabo omo myaka mingyi. Mwamabiyiketera Yehova imukendibya mukayisogha n’amenge,n’endwa yenyu iyikendiwata n’eribya m’obutseme. Mwamatendikolesya amahano w’oMungu omo ndwa yenyu imwanganahindana n’emyatsi eyikalire eyangaleka endwa yenyu iyabyamo amaligho n’eribulamo obutseme.​—Soma Esyonyimbo 37:3, 4.

2 Nomo omwatsi ono alebirye abalunga bahya-bahya, akendikania oko myatsi eyikalire eyo abatahenie bosi banganahindana nayo. Akendikania oko ebyo twangigha oko baghombe balebe abakanibweko omo Biblia. Abaghombe abo banganatwighisya emyatsi mingyi eyo twangakolesya omo ngebe yetu n’omo ndwa yetu. Kandi akendikania oko ebyo twangigha oko myatsi eyo abatahenie balebe ba lino babirilolako.

NI MYATSI YAHI EYIKALIRE EYO BALUNGA BAHYA-BAHYA BANGAHINDANA NAYO?

N’iyisogha lyahi elyangakakirya abalunga bahya-bahya erikola bingyi omo mubírí wa Yehova? (Lebaya enungu 3-4)

3-4. Ni myatsi yahi eyikalire eyo balunga bahya-bahya bangahindana nayo?

3 Abandu balebe banganatsotsya abalunga bahya-bahya eribya n’amaisa awali nga w’abandi. Ababuti n’abandi batunga banganabahatikana bati isibatselewa eributa bana. Kutse abira n’abandi batunga banganatsotsyabo ambu baghule ekibanza n’erihimba mukyo n’erisulya omo nyumba yabo mw’ebindu bingyi ebyuwene-wene.

4 Abalunga bahya-bahya bamatendiyiteghererya ndeke, banganayisogha erikola emyatsi eyikendileka ibabya mw’eminda mingyi. Neryo ikyasaba abosi, omulume n’omukali, erikola kutsibu batoke eriliha eminda eyo. Kyanganabasaba erikola kutsibu erihika oko kika ibabula endambi y’eriyighisya eBiblia, erikola eriramya ly’eka n’eritulira. Abalunga abo banganabula n’oko mihindano y’endeko busana n’erisighala oko mubírí enyuma sy’esosaha sy’omubírí batoke eribana esyofranga nyingyi kutse busana n’eriyikasa eritendiherya omubírí wabo. Ekyo kyanganaleka ibabula erikola oko myatsi eyuwene eyikaletera obutseme omo mubírí wa Yehova.

5. Eky’erileberyako kya Klaus na Marisa kyamakwighisyaki?

5 Abandu bangyi babiriyilangirira ngoko erisondekania ebindu bingyi by’ekinya-mubiri sikiriletera obutseme. Lebaya ekyo Klaus na Marisa bayilangirira oko mwatsi oyu. * Babere balunga, ababiri bosi ibakakola kutsibu batoke eribana esyofranga nyingyi n’ebindu bingyi. Aliwe, mubatabana obutseme bw’ekwenene. Klaus akabugha ati: “Mutwabana ebindu bingyi kwilaba nebyo twabya tulaghireko, aliwe sitwabya n’endegheka yosi-yosi eyerikola bingyi omo mubírí wa Yehova. Eribugha ekwenene, engebe yetu yabya yikalire kandi iyiswiremo erihangya-hangya.” Kwamuhwabundi nawu wabiriyilangirira ngoko erisondekania ebindu by’ekinya-mubiri sikiriletera obutseme bw’ekwenene. Byamabya iko biri bitya, isiwabunika mutima. Eby’erileberyako ebyuwene by’abandi byanganakuwatikya erikola esyombinduka esitolere. Okwitsuka, tulebaye ekyo abalume ababiritahya bangigha oko ky’erileberyako ky’oMwami Yosafati.

UYIKETERE YEHOVA NG’OMWAMI YOSAFATI

6. Yosafati mwakolesya ati erihano eriri omo Emisyo 3:5, 6, omughulu ekikumula kinene ky’abasuda kyasyalwa n’abandu biwe?

6 Inywe balume abatahirye, mukanayowa nga mulitoherwe n’emíbírí eyo muwite? Byamabya iko biri bitya, eky’erileberyako ky’oMwami Yosafati kyanganabawatikya. Kundi abya mwami, Yosafati abya awite omubírí w’eriteya ekihanda kyosi. Mwayira ati atoke eriberererya omubírí owakalire oyu? Yosafati mwakola ekyosi angatoka eriteya ekihanda kyosi. Mwahimba omo Yuda mw’emiyi eyikongotere kandi mwakumakuma ekikumula ky’abaudai abalabire oko 1 160 000. (2 Emy. 17:12-19) Enyuma syaho, Yosafati mwahikirwa n’omwatsi owakalire kutsibu. Ekikumula ky’abasuda Abamoni, Abamoabu, n’abalume b’oko bitwa bye Seiri mukyaleka Yosafati, ekihanda kiwe n’abandu biwe ibabula obuholo. (2 Emy. 20:1, 2) Yosafati mwakolaki? Mwasaba Yehova y’obuwatikya n’akaghala. Ekyo kyabya kilighirene n’erihano ly’amenge erikabanika omo Emisyo 3:5, 6. (Soma.) Omusabe wa Yosafati ow’eriyikehya owali omo 2 Emyatsi y’Emigulu 20:5-12, akakanganaya ngoko mwayiketera kutsibu Tata wiwe w’elubula w’olwanzo. Yehova mwasubirya ati oko musabe wa Yosafati?

7. Yehova mwasubirya ati oko musabe wa Yosafati?

7 Yehova mwakania na Yosafati erilabira oMulawi oyukahulawamo Yahazieli. Yehova mwabugha ati: “Muyiteke, muhangane, mulangire erilamya lya Yehova eriri haguma nenyu.” (2 Emy. 20:13-17) Kwenene, eyo si nzira eyo bandu babeghere erikolesya omo malwa! Aliwe omulaghe oyu syatekawa na mundu, Yehova yo watekagho. Yosafati mwayiketera oMungu wiwe yo kutsibu, neryo mwakola ebyo bamubwira. Iye haghuma n’abandu biwe babere bayahindana n’esyonzighu syabo, Yosafati mwatahira embere abasuda ababegheribwe ndeke oko malwa, aliwe mwahira embere abimbi abatawite oko kimano kyosi-kyosi ky’amalwa. Yehova mwatalekerania Yosafati; mwakinda emilondo y’esyonzighu.​—2 Emy. 20:18-23.

Inywe balunga bahya-bahya, mwanganahira erikolera Yehova embere omo ngebe yenyu omw’isaba, erigha Ekinywa kiwe (Lebaya enungu 8, 10)

8. Abalume abatahirye bangighaki oko ky’erileberyako kya Yosafati?

8 Iwe mulume uwite mukali, wanganighira oko ky’erileberyako kya Yosafati. Uwite omubírí w’eriteya ekihanda kyaghu, neryo litolere iwakola kutsibu utoke eriteya ekihanda kyaghu n’eriwatikyakyo. Omughulu ukahindana n’emyasti eyikalire wanganalengekania uti wanganakindayo iwuwene. Aliwe, isiwayiketera akaghala kaghu iwiwene. Omo mwanya w’ekyo, ubye ukasaba Yehova y’obuwatikya omughulu uli iwuwene. N’ekindi, ubye ukasaba erilwa oko mutima haghuma n’omukali waghu. Musondaye obusondoli bwa Yehova omwisoma eBiblia n’ebitabu by’endondeka y’oMungu n’erikolesya amahano awo mukabana. Abandi banganakulangira muhanda omughulu ukayisogha erikola emyatsi eyo Biblia yikatuhana erikola, nibya banganahika n’okwibugha ambu alinga uli musire. Banganabugha bati esyofranga n’ebindu ebyo wangabana byo byangateya ekihanda kyaghu kyo ndeke. Aliwe litolere imwibuka eky’erileberyako kya Yosafati. Mwayiketera Yehova kandi mwakangania ekyo omo mikolere yiwe. Yehova mwatalekerania omulume mutaleghula oyo, naghu syendisyakulekerania n’ahake. (Esy. 37:28; Ebr. 13:5) Ni yindi myatsi yahi eyo abatahenie bangakola batoke eribana obutseme omo ndwa yabo?

NG’OMUMINYERERI ISAYA NA MUKALI WIWE, ERIKOLERA YEHOVA KYO KIBYE KINDU KY’OMUGHASO MUNENE OMO NGEBE YAGHU

9. Twangabugha tutiki oko muminyereri Isaya na mukali wiwe?

9 Erikolera Yehova kyo kyabya kindu ky’omughaso munene omo ngebe y’omuminyereri Isaya na mukali wiwe. Isaya abya muminyereri, alinga na mukali wiwe kutya, kundi eBiblia ikamwahulamo “muminyereri w’obukali.” (Isa. 8:1-4) Isaya na mukali wiwe babya bahirire eriramya Yehova ly’embere omo ndwa yabo. Mubasighira abatahenie ba munabwire eky’erileberyako ekyuwene!

10. Erigha obuminyereri bw’eBiblia kyangawatikya kiti abatahenie eriyisogha erikolera Yehova yo bingyi ngoko bangatoka?

10 Munabwire abatahenie banganahira Yehova y’embere omo ngebe yabo omw’ikola ekyosi-kyosi ekyo bangatoka omo mubírí wiwe. Banganawatya eriyiketera lyabo oko Yehova omw’igha haghuma amaminyereri w’eBiblia n’erilangira ngoko syalibula eribererera. * (Tito 1:2) Banganalengekania oko ebyo bangakola omw’iberererya amaminyereri malebe w’eBiblia. Ng’eky’erileberyako, banganasangira okw’iberererya obuminyereri bwa Yesu obukabugha buti engulu mbuya yasyatulaghanibwa omo kihugho kyosi embere enduli yihike. (Mat. 24:14) Omughulu abatahenie bakalola embere eriyilangirira ngoko obuminyereri bw’eBiblia bunemubererera, ekyo kikabawatikaya erilola embere eriyisogha erikola bingyi ngoko bangatoka omo mubírí wa Yehova.

NGA PIRISILA NA AKWILA, MUHIRE EMYATSI Y’OBWAMI Y’EMBERE

11. Pirisila na Akwila mubatoka erikolaki, kandi busanaki?

11 Abalunga bahya-bahya bangan’igha myatsi milebe erilua oko ky’erileberyako kya Pirisila na Akwila, abatahenie Abayuda ababya bikere omo muyi we Roma. Babya ibabiryowa oko ngulu yuwene eyilebirye Yesu kandi ibabiribya Bakristo. Ahate eritika-tika, babya ibanatsemere emibere eyo babyamo. Aliwe, engebe muyabinduka kitsumbukirania omughulu Omutabali Mukulu Klaudio ahamula ati Abayuda bosi balue e Roma. Lengekanaya ekyo nga mokyatula kiti oko ngebe ya Akwila na Pirisila. Kyabya kitolere ibasighania ekiharo ekyo babya ibabiribeghera eribyamo, eriyahimba enyumba nyihya-nyihya, n’eritasyayatsukisya omubírí wabo w’eriluka esyohema omo kindi kiharo. Emibere mihya-mihya eyikalire eyabahikira omo ngebe, moyanabakakirya erihira emyatsi y’Obwami y’embere? Wanganabya ighunasi eky’erisubirya oko ribulyo eryo. Ibane omo muyi wabo muhya-muhya e Korinto, Akwila na Pirisila mubatsuka eriwatikya omo ndeko n’erikola haghuma n’omukwenda Paulo eriwatya obwikirirya bw’Abakristo balikyabo b’eyo. Enyuma waho, mubaghenda omo yindi miyi eyabya obwagha bw’abatuliri. (Emib. 18:18-21; Rom. 16:3-5) Alinga mubatsemera haghuma erikola bingyi omo mubírí wa Yehova n’engebe yabo muyuwana!

12. Busanaki abatahenie batolere ibayihiriraho emyatsi y’obunya-kirimu eyo banzire erisyakola?

12 Munabwire abatahenie bangan’ighira oko ky’erileberyako kya Pirisila na Akwila omw’ihira emyatsi y’oBwami y’embere. Endambi eyuwene eyo omukali n’omulume bangakania oko myatsi eyo banzire erisyakola w’omughulu bali omo bwira bakasonda eritahania. Omughulu abatahenie bakayisogha haghuma n’eriyikasa erihikira emyatsi y’obunya-kirimu eyo banzire erisyakola, bakabya n’ehyanya hingyi hy’eriyilangirira obuwatikya bwa Yehova omo ngebe yabo. (Omug. 4:9, 12) Terilengekania oko ky’erileberyako kya Russell na Elizabeth. Russell akabugha ati, “Itune omo bwira tukasonda eritahania, itukakanaya kutsibu-tsibu oko myatsi y’obunya-kirimu eyo twanzire erisyakola.” Elizabeth akabugha ati, “Mutwakania oko myatsi eyo kundi omughulu asyabya ahika w’eriyisogha emyatsi mbiriri-mbiriri, twangayiteghererye ndeke ebyo tukasombola erikola isibyatukakiraya erihikira ebyo twayisogha erisyakola.” Emibere eyo Russell na Elizabeth babyamo muyabalighira erihumira e Micronesia eriyakolera eyiri obwagha bw’abathuliri.

Inywe balunga bahya-bahya, mwanganahira erikolera Yehova embere omo ngebe yenyu eriyihiriraho ebyo bunya-kirimu ebyo mwanzire erikola omo ngebe (Lebaya enungu 13)

13. Ngoko kiri omo Esyonyimbo 28:7, twangabana ndundi yahi twamabiyiketera Yehova?

13 Nga Russell na Elizabeth, abatahenie bangyi babiriyisogha erilabya endambi nene omo mubírí w’eritulira n’erikangirirya omw’isombola eritendiyingirya omo yindi myatsi mingyi. Omughulu abatahenie bakayihiriraho emyatsi eyitolere eyo banzire erisyahikira omo mubírí wa Yehova n’erikola haghuma eriberereryayo, bakabana emyatsi mingyi eyuwene. Bakayilangirira ngoko Yehova abatsomene, eriyiketera lyabo okw’iye likakanya, neryo ibabana obutseme bw’ekwenene.​—Soma Esyonyimbo 28:7.

NG’OMUKWENDA PETERO NA MUKALI WIWE, MUYIKETERE EMILAGHE YA YEHOVA

14. Omukwenda Petero na mukali wiwe mubakangania bati ko bayiketere omulaghe owali omo Matayo 6:25, 31-34?

14 Abatahenie bangan’ighira oko ky’erileberyako ekyo omukwenda Petero na mukali wiwe batusighira. Enyuma sy’erisungana na Yesu engendo yiwe y’erimbere, ihamabilaba emisi hakuhi 6 erilolera oko mwaka mughuma, kyabya kitolere omukwenda Petero inyayisogha omwatsi mulebe w’omughaso munene. Petero inyakasoha amahere erisondera ab’omo kihanda kiwe ebyo balaghireko. Neryo Yesu abere akokya Petero ati amukwame mughulu wosi, Petero anganabya imwalengekania oko kihanda kiwe. (Luka 5:1-11) Petero mwayisogha erikwama Yesu omo mubírí wiwe w’eritulira. Mwayisogha ndeke! Kandi hali ebyuwene ebyangaleka itwabugha tuti omukali wa Petero mw’imira eriyisogha lya mwira wiwe. EBiblia yikakanganaya ngoko muka Petero mwanakola haghuma naye mughulu mulebe enyuma sy’erilubuka lya Yesu. (1 Kor. 9:5) Butsira n’eritika-tika, eky’erileberyako kiwe ng’omukali Mukristo oyutahibwe mokyaleka Petero inyabya n’obwiranda bw’eribugha omughulu ahandika amahano awalebirye abalume Bakristo abatahirye n’abakali babo. (1 Pet. 3:1-7) Ni kwenene, Petero na mukali wiwe mubayiketera omulaghe wa Yehova w’eribugha ati asyabatsomana bamabihira oBwami bw’embere omo ngebe yabo.​—Soma Matayo 6:25, 31-34.

15. Ekyabirilolwako kya Tiago na Esther kyamakw’ighisyaki?

15 Mwamabya imwamabibugha myaka milebe omo ndwa, mwangalola muti embere erikulya engumbu yenyu y’erikola bingyi omo mubírí wa Yehova? Enzira nguma ly’erighira oko myatsi eyo abandi abatahenie babirilolako. Ng’eky’erileberyako, wanganasoma emyatsi eyibeghere eryasa ey’omutwe “Walijitolea kwa Kujipendea.” Emyatsi ng’eyo muyawatikya Tiago na Esther, abatahenie abikere e Brezil, eribya n’engumbu nene y’eriyakolera eyiri obwagha. Tiago akabugha ati: “Twabere twasoma ebyabirilolwako ebikakanganaya ngoko Yehova akawatikaya abaghombe biwe ba lino, netu mutwanza eriyilangirira obusondoli n’obuwatikya bwa Yehova.” Oko nduli mubahumira e Paraguay, eyo banemukolera omo kiharo ekikabughawamo omubughe owakabughawa omo kihugho kye Portigale, eritsuka oko mwaka 2014. Esther akabugha ati: “Erisako eryo twanzire kutsibu ni Abanya Efeso 3:20. Ngendo nyingyi, twabirilangira ebinywa ebi bikatuberererako omo mubírí wa Yehova.” Omo baruha eyo Paulo ahandikira Abanya Efeso eyo mwalagha ati Yehova akendituha bingyi kwilaba ebyo tukasaba. Omulaghe oyo ka ni w’ekwenene!

Inywe balunga bahya-bahya, mwanganahira erikolera Yehova embere omo ngebe yenyu n’erisondya amenge oko bandu abakulire bunya-kirimu (Lebaya enungu 16)

16. Bakalengekania oko ebyo banzire erisyahikira omo ngebe, abalunga bahya-bahya bangasaba amahano w’oko bahi?

16 Munabwire abalunga bahya-bahya banganabana endundi omw’itsopolya ebyo abandi ababir’igha eriyiketera Yehova babirilabamo. Abandi abatahenie banganabya ibamabibugha myaka mingyi omo mubírí w’omughulu wosi. Usabebo amahano wamabya ighunemulengekania oko ebyo wanzire erisyakola omo ngebe. Eyi ni yindi nzira eyo wangakanganiryamo ko uyiketere Yehova. (Emi. 22:17, 19) Abasyakulu b’endeko nabo banganawatikya abalunga bahya-bahya eriyihiriraho ebyo banzire erisyakola omo ngebe n’eriberereryabyo.

17. Ni kyahi ekyahikira Klaus na Marisa, n’eky’erileberyako kyabo kikatw’ighisayaki?

17 Hanganabya endambi, eriyisogha lyetu erikola bingyi omo mubírí wa Yehova iritabya ngoko tulue tulengekenie. Terilengekania oko ky’erileberyako kya Klaus na Marisa, abo tulyakanayako oko nzuko. Babere babugha emyaka isatu ibanatahenie, mubalua ewabo bamayawatikya oko buhimbe bw’eBeteli ye Finland. Aliwe, mubaminya ngoko sibendilighirwa eribyayo omo Misi eyilabire oko ndatu. Oko nzuko mubatanza. Mughulu mulebe enyuma syaho, mubakokibwa oko kalasi k’erigha eKiarabu, na lino bane n’obutseme bw’erikolera omo kiharo ekikabughawamo eKiarabu omo kindi kihugo. Akalengekania oko byabirilaba, Marisa akabugha ati: “Kikita engitsi erisighania ebyo ulue ubeghere n’eriyiketera Yehova n’omutima wosi. Aliwe nabirilangira ngoko mughulu wosi Yehova akatuwatikaya omo syonzira esyo tutalengekenie. Nabere nabilangira eki, eriyiketera lyaghe oko Yehova mulyalola embere eriwata.” Ngoko twamalangira omo ky’erileberyako eki, wikiriraye ngoko mughulu wosi Yehova akendikuhemba wamayiketera iye n’omutima wawu wosi.

18. Abatahenie bangakolaki batoke erilola embere eriyiketera Yehova?

18 Endwa ni kihembo erilua oko Yehova. (Mat. 19:5, 6) Anzire abatahenie ibatsemera ekihembo ekyo. (Emi. 5:18) Balunga bahya-bahya, muyiteghereraye ebyo mukakola omo ngebe yenyu. Munemukola ekyosi mwangatoka erikangania Yehova ngoko mukasima kutsibu ebihembo ebyo abiribaha? Mukanaye na Yehova omo musabe. Mukwese-kwese omo Kinywa kiwe mw’esyokanuni esilebirye emibere eyo mulimo. Neryo mughendere oko mahano agho Yehova akabaha. Muminye ngoko mwasyabana ebihembo n’obutseme omo ngebe yenyu mwamabihira eriramya Yehova embere omo ngebe yenyu!

OLWIMBO 132 Lino twamabibya mubiri mughuma

^ par. 5 Emyatsi milebe eyo tukayisogha erikola yanganatula oko ndambi yetu n’akaghala ketu, ebyo tukakolesaya erikolera Yehova. Kutsibu-tsibu ebyo balunga bahya-bahya bakayisogha erikola byanganatula oko maisa wabo w’endwa. Omwatsi ono akendibawatikya eribya bakayisogha n’amenge batoke eribya n’obutseme omo ndwa yabo.

^ par. 5 Amena malebe abiribindulwa.