Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMWATSI W’ERIGHA 8

OLWIMBO 123 Erisikya obutaratibu bw’ekiteokrasi

Ulole embere erikwama obusondoli bwa Yehova

Ulole embere erikwama obusondoli bwa Yehova

“Ingye indi [Yehova. . . , oyukakusondola omo nzira eyo wangalenderamo.”​—ISA. 48:17.

ENZUMWA NGULU:

Omwatsi ono akenditukangirirya ngoko Yehova akasondola abandu biwe munabwire n’emiyisa eyo tukabana omughulu tukakwama obusondoli bwiwe.

1. Busanaki tulaghire oko busondoli bwa Yehova? Teka n’eky’erileberyako.

 TERILENGEKANIA iwabirihera omo musitu. Utibirweko esyonyama esikalakalire sy’omoli, ebihuka ebikasighaliraya amakoni, ebiti ebikasesa oko mubiri n’esyongwangwa esyowanganatogheramo. Wamabibana omundu oyukakusondola, oyo wasi ndeke ekiharo ekyo, kandi oyukendikuwatikya eriyihighula oko myatsi eyangakuhutalya eyo, ighukenditsema kutsibu! Ekihugho kino kyanganasosekanibwa n’omusitu. Kiswiremo emyatsi mingyi mibi eyangatsandya obwira bwetu na Yehova. Aliwe tunawite Omusondoli oyuwene kutsibu, Yehova. Obusondoli bwiwe bukatuteghaya oko bitegho bingyi kandi akatusondola ndeke tutoke erihika eyo tukaya, ni bugha ambu oko ngebe y’erikota omo kihugho kihya-kihya.

2. Yehova akatusondola ati?

2 Yehova akatusondola ati? Eky’erimbere, akakolesaya eBiblia. Aliwe, akanakolesaya n’abandu eritusondola. Eky’erileberyako, akakolesaya ‘omughombe mutaleghula n’ow’amenge’ oyukatuha akalyo ak’obunya-kirimu tutoke eriyisogha n’amenge. (Mat. 24:45) Kandi Yehova akakolesaya abalume abatolere eritusondola. Ng’eky’erileberyako, akakolesaya abaleberya b’emitimbo n’abasyakulu b’endeko erituha obusondoli obwangatuwatikya n’eritusikya mutima omo mighulu eyikalire. Tukasima kutsibu kundi Yehova anemutusondola ndeke omo mighulu eyikalire eno, embere enduli yihike! N’ekyo kikatuwatikaya erisighala itune bira ba Yehova tutoke eritsemera engebe lino, na kera na kera.

3. Tukendikania okuki omo mwatsi ono?

3 Nomo bine, kyanganatukalako erikwama obusondoli bwa Yehova kutsibu-tsibu omughulu bukalua oko bandu abatahika-hikene. Busanaki? Ni kundi obusondoli obo banganatuha bwanganabya ibo sitwanzire eryowa. Kutse twanganalangira obusondoli bwabo obo nga si bw’amenge neryo itwalengekania tuti sibulilua oko Yehova. Omo mighulu eyiri ng’eyo, litolere itwikirirya ndeke-ndeke ngoko Yehova yukasondola abandu biwe kandi ngoko erikwama obusondoli bwiwe kikaletera emiyisa. Erituwatikya eriwatya obwikirirya bwetu omo busondoli bwa Yehova, omwatsi ono akendikania oko myatsi isatu: (1) Yehova mwasondola ati abandu biwe omo mughulu wa kera, (2) anemutusondola ati munabwire n’owa (3) tukabana emiyisa yahi omughulu tukakwama obusondoli bwiwe?

Eritsuka kera erihika munabwire, Yehova anemukolesya abandu erisondola abandu biwe (Ulebaye enungu 3)


NGOKO YEHOVA ASONDOLA EKIHANDA KYE ISRAELI

4-5. Yehova mwakangania ati ngoko anemukolesya Musa erisondola Abaisraeli? (Ulebaye epitsa y’oko kijalada.)

4 Yehova mwasombola Musa erisondola Abaisraeli bakalua omo kihugho kye Misri. Kandi mwakanganiabo burora-rora ngoko anemusondolabo erilabira Musa. Ng’eky’erileberyako, inyakasondolabo omo nduyi y’ekitu omwitungyi n’omo nduyi y’omuliro omo kiro. (Eril. 13:21) Musa mwakwama enduyi eyo eyabakolaya iye n’Abaisraeli oko Ngetse y’Engula. Abaisraeli mubalengekania bati alinga bali omo kitegho, kundi Abamisri ibanemukwamirirabo enyuma, n’Engetse y’Engula iyine embere syabo; neryo mubakwa obuba. Mubalengekania bati Musa mwayisogha muhanda eriletabo oko Ngetse y’Engula. Aliwe Musa mwatayisogha muhanda. Yehova yo wasondolabo erilabira Musa. (Eril. 14:2) OMungu mwasabulabo omo nzira ey’eriswekya kutsibu.​—Eril. 14:26-28.

Musa inyakakwama enduyi y’ekitu erisondola abandu b’oMungu omo mbwarara (Ulebaye enungu 4-5)


5 Omo myaka 40, Musa mwalola embere erikwama enduyi y’ekitu akasondola abandu b’oMungu omo mbwarara. a Oko mughulu mulebe Yehova mwahira enduyi y’ekitu eyo endata oko hema ya Musa, Abaisraeli bosi batoke erilangirayo. (Eril. 33:7, 9, 10) Erilua omo nduyi y’ekitu eyo, Yehova inyakakanaya na Musa akamubwira obusondoli obo akendiha abandu. (Esy. 99:7) Abaisraeli bendiyilangirira ndeke-ndeke ngoko Yehova anemukolesya Musa erisondolabo.

Musa kughuma na Yoshua oyowamusubuka (Ulebaye enungu 5, 7)


6. Abaisraeli mubalangira bati obusondoli bwa Yehova? (Emighanzo 14:2, 10, 11)

6 Eky’obulighe, Abaisraeli bangyi mubaghana ebyosi ebikakanganaya ndeke-ndeke ngoko Musa abya akabugha ebikalua oko Yehova. (Soma Emighanzo 14:2, 10, 11.) Kangyi-kangyi mubaghana eriligha ngoko Yehova yukakolesaya Musa erisondolabo. Busana n’ekyo, Yehova mwatalighirabo eringira omo Kihugho Ekyalaghawa.​—Emig. 14:30.

7. Teka eky’erileberyako eky’abandu abakwama obusondoli bwa Yehova. (Emighanzo 14:24) (Ulebaye n’epitsa.)

7 Aliwe, Abaisraeli balebe mubakwama obusondoli bwa Yehova. Ng’eky’erileberyako, Yehova mwabugha ati: “Kalebu . . . abirinyikwama nʼomutima gosi.” (Soma Emighanzo 14:24.) OMungu mwahemba Kalebu, nibya mwamubwira ati asombole aho akendikala omo kihugho kye Kanana. (Yos. 14:12-14) Abaisraeli abo Yehova alighira eringira omo Kihugho Ekyalaghawa, nabo mubabya eky’erileberyako ekyuwene omwikwama obusondoli bwa Yehova. Yehova abere abihira Yoshua omo mwanya wa Musa, Abaisraeli “mububaha [Yoshua] ebiro byosi byʼengebe yiwe.” (Yos. 4:14) Busana n’ekyo, Yehova mwatsumulabo neryo mwingiryabo omo Kihugho Eky’alaghabo.​—Yos. 21:43, 44.

8. Kanaya Yehova nga mwasondola ati abandu biwe oko mughulu w’abami. (Ulebaye n’epitsa.)

8 Emyaka yabere yabilaba, Yehova mwasombola abatsweri erisondola abandu biwe. Enyuma w’aho, oko mughulu w’abami, Yehova mwasombola abaminyereri erisondola abandu biwe. Abami bataleghula ibakakwama amahano w’abaminyereri. Ng’eky’erileberyako, Omwami Daudi mwaligha erikungwa n’omuminyereri Natani. (2 Sam. 12:7, 13; 1 Emya. 17:3, 4) Omwami Yosafati mwakwama obusondoli b’omuminyereri Yahazieli, neryo amahira omo bandu m’omuhwa w’erikirirya “abaminyereri [bw’oMungu].” (2 Emya. 20:14, 15, 20) Omughulu abya omo mibere eyikalire, Omwami Hezekia mwasaba omuminyereri Isaya y’obuwatikya. (Isa. 37:1-6) Omughulu Abami babya bakakwama obusondoli bwa Yehova, inyakatsumulabo n’eriteya abandu babo. (2 Emya. 20:29, 30; 32:22) Obuli mundu inyakayilangirira ndeke-ndeke ngoko Yehova yukakolesaya abaminyereri erisondola abandu biwe. Nomo byanabya bitya, abami bangyi n’Abaisraeli bangyi mubatahulikirira abaminyereri ba Yehova.​—Yer. 35:12-15.

Omwami Hezekia n’omuminyereri Isaya (Ulebaye enungu 8)


NGOKO YEHOVA ABYA AKASONDOLA ABAKRISTO B’ERIMBERE

9. Ni bahi bo Yehova akolesaya erisondola Abakristo b’erimbere? (Ulebaye n’epitsa.)

9 Oko Pentekoste ey’oko mwaka 33 M.W., Yehova mwatsukisya endeko y’Ekikristo. Mwasondola ati Abakristo? Mwasombola Yesu abye mukulu w’endeko. (Efe. 5:23) Aliwe, Yesu isyalikanaya n’obuli mukwenda akamubwira ebyo angakola. Mwakolesya abakwenda n’abasyakulu b’omo Yerusalema bakote eribya basondoli. (Emib. 15:1, 2) Kandi Abasyakulu mubahirwaho erisondola esyondeko.​—1 Tes. 5:12; Tito 1:5.

Abakwenda haghuma n’abasyakulu b’omo Yerusalema (Ulebaye enungu 9)


10. (a) Abangyi b’oko Bakristo b’erimbere mubalangira bati obusondoli obo babana? (Emibiiri y’Abakwenda 15:30, 31) (b) Kera, busanaki abandu bangyi mubataligha abandu abo Yehova abya akakolesya erisondolabo? (Ulebaye akasanduku “ Busanaki abandu balebe mubaghana emyatsi eyilangirikire ndeke-ndeke?”)

10 Abakristo b’erimbere abo mubanaligha obusondoli obo? Abangyi ba kubo mubatsemera obusondoli obo n’erikolesyabo. EBiblia yiti: “Mubatsema busana n’ebinywa ebyo by’erisikya mutima” ebyo bahabawa. (Soma Emibiiri y’Abakwenda 15:30, 31.) Neryo na lino, Yehova anemusondola ati abandu biwe?

YEHOVA AKATUSONDOLA ATI MUNABWIRE?

11. Teka eky’erileberyako ekikakanganaya ngoko Yehova mwasondola abakimanira omubiiri omo mughulu wetu.

11 Yehova anemulola embere erisondola abandu biwe munabwire. Anemukola atya erilabira Ekinywa kiwe na Mughala wiwe, omukulu w’endeko. Hane ebinemukangania munabwire ngoko Yehova akinakolesaya abandu erisondola abandu biwe? Inga. Terilengekania oko mwatsi owabya enyuma sy’emyaka ye 1870. Charles Taze Russell n’abira biwe mubatsuka erilangira ngoko omwaka we 1914 akendibya w’omughaso munene oko Bwami b’oMungu. (Dan. 4:25, 26) Eritsopolya obuminyereri bw’eBiblia kyo kyabawatikaya eriminya omwatsi oyo. Yehova mwanasondolabo omwikwesa-kwesa lyabo eryo? Kilangirikire ndeke-ndeke ngoko mwakola atya. Ebyakoleka oko kihugho omo mwaka we 1914 mubyakangania ndeke-ndeke ngoko Obwami b’oMungu bwabiritsuka eritabala. Amalwa w’erimbere w’ekihugho mwatsuka kandi muhabya emisiki minene-minene, erikeha ly’akalyo n’amakoni awakasighalira. (Luka 21:10, 11) Kilangirikire ndeke ngoko Yehova mwakolesya Abakristo bataleghula abo eriwatikya abandu biwe.

12-13. Omo mughulu w’Amalwa w’akabiri w’ekihugho, abaghala betu ababya bakimanira omubiiri, mubakolaki eriwatikya omubiiri w’eritulira alole embere omo kihugho kyosi?

12 Kandi tulebaye ekyabya omughulu w’Amalwa w’akabiri w’ekihugho. Babere babitsopolya erisako ly’ Eribisulirwa 17:8, abaghala betu abakimanira omubiiri oko bwikalo bukulu, mubalangira ngoko Amalwa w’akabiri w’ekihugho syenditukolya oko Armagedoni, aliwe akenditukingulira ehyanya ehy’erilola embere n’omubiiri w’eritulira. Nomo ekyo mukyalangirika nga si ky’amenge, abaghala betu ababya bakimanira omubiiri mubatsukisya akalasi ake Gileadi akakendibya kakabegherya abamisyonere abakendibya bakayatulira n’erikangirirya omo kihugho kyosi. Abamisyonere mubatumwa omo bihugho mbiriri-mbiriri amalwa inyanemulola embere. N’ekindi, omughombe uyutaleghula n’ow’amenge mwatsukisya Amakangirirya w’Omubiiri w’Ekiteokrasi b eriwatikya abatuliri bosi eribya bakangirirya babuya kandi batuliri babuya. Omo syonzira esyo, abandu b’oMungu babya bakateghekanibwa oko mubiiri owali embere.

13 Munabwire, kilangirikire ndeke-ndeke ngoko Yehova abya akasondola abandu biwe oko mughulu owakalire oyo. Eritsuka oko Malwa w’akabiri w’ekihugho, abandu ba Yehova mubabya n’obwiranda bunene bw’eritulira omo bihugho bingyi. Abandu bangyi babiriminya Yehova kandi tunemutulira omo kihugho kyosi.

14. Busanaki twanganayiketera obusondoli obo endondeka ya Yehova yikatuha erilabira abasyakulu? (Eribisulirwa 2:1) (Ulebaye n’epitsa.)

14 Na munabwire Abaghala betu ab’omo Kyahanda Ekikasondola, banemulola embere eriyiketera obusondoli bwa Kristo. Banzire obuli busondoli obo bakatuha bubye ibunahambene n’amalengekania w’oMungu. Neryo bakakolesaya abalebya b’emitimbo n’abasyakulu eriha esyondeko sy’obusondoli. c Abasyakulu abahirirweko amaghuta, bali “omo byala [bya Kristo] by’amali.” (Soma Eribisulirwa 2:1.) Tunasi ngoko abasyakulu bosi abo sibahika-hikene kandi bakakola amakosa. Musa na Yoshua nabo mubanakola makosa, nibya n’abakwenda. (Emig. 20:12; Yos. 9:14, 15; Rom. 3:23) Nomo bine bitya, Kristo anemusondola omughombe mutaleghula n’ow’amenge kughuma n’abasyakulu kandi akendisyalola embere erikola atya “ebiro byosi erihika oko biro by’enduli y’ekihugho.” (Mat. 28:20) Kwesi, twanganayiketera obusondoli obo Yehova akatuha erilabira abalume abo abirihiraho.

Ekyaghanda Ekikasondola munabwire (Ulebaye enungu 14)


ERILOLA EMBERE ERIKWAMA OBUSONDOLI BWA YEHOVA KIKATULETERA ENDUNDI

15-16. Twamighaki oko bandu abakwama obusondoli bwa Yehova?

15 Omughulu tukalola embere erikwama obusondoli bwa Yehova kikatuletera endundi, nibya na munabwire. Ng’eky’erileberyako, Andy na mukali wiwe Robyn mubakwama obusondoli b’omughombe mutalehula n’ow’amenge obw’eryanguhya engebe yabo. (Mat. 6:22) Ekyo mukyabawatikya eriyiherera okw’ihimba Ebisenge by’Obwami n’ebindi Bisenge eby’Abimiri ba Yehova. Robyn akabugha ati: “Hakanabya endambi itw’ikala omo nyumba nge omute n’akanya aherihira eriko ry’erihukirako. Kandi nanzire erihamba esyofoto, aliwe mukyanisaba erighulya ebindu byaghe bingyi ebyo nabya ngahambiramo esyofoto. Munalira ngaghulyabyo! Nga Sara, muka Abrahamu, munatahwererya amalengekania waghe wosi oko ebyo namasigha enyuma, aliwe munahira obwenge bwaghe oko ebyo ngendikolera Yehova lino.” (Ebr. 11:15) Andy na Robyn mubabana emiyisa yahi? Robyn akabugha ati: “Lino tutsemire kundi tunasi ngoko tukaha Yehova ebyosi ebyo tuwiteko. Omughulu ingye n’omwira waghe tukakola omubiiri ogho Yehova akatuha, ekyo kikaleka itwayilangirira ngoko engebe ikendisyabya ndeke omo kihugho kihya-kihya.” Andy akabugha ati: “Tutsemire kundi tukaha Yehova y’endambi yetu n’akaghala ketu kosi omo mubiiri wiwe.”

16 Ni kindi kyahi ekyo tukabana omughulu tukalola embere erikwama obusondoli bwa Yehova? Abere abibugha akalasi, Marcia abya anzire kutsibu erikwama amahano agho bamuha aw’eribya mupainia. (Mat. 6:33; Rom. 12:11) Akabugha ati: “Mubamba akanya ak’erisoma emyaka ini yo bule oko iniversite. Aliwe ekyo nabya nanzire ry’erikola ebingyi omo mubiiri wa Yehova. Omo mwanya w’eriya oko iniversite, munayisogha erigha omubiiri owanganiwatikirye eribana esyofranga nitoke eribya mupainia. Oyo ni mughuma w’oko myatsi eyo nayisogha ndeke. Lino ninemutsemera omubiiri waghe w’obupainia kandi, kundi omubiiri waghe akanilighira erikola ebindi, nganawatikaya oko Beteli n’erikola eyindi mibiiri eyuwene eya Yehova.”

17. Tukabana eyindi miyisa yahi omughulu tukakwama obusondoli bwa Yehova? (Isaya 48:17, 18)

17 Hakanabya endambi amahano agho tukabana erilua oko ndondeka ya Yehova inyatuteya. Ng’eky’erileberyako, bakanatukunga oko kitegho eky’eryakwanza esyofranga n’erikola eyindi myatsi eyangaleka itwabuna emighambo ya Yehova. Tukabana emiyisa mingyi twamabikwama obusondoli bwa Yehova oko myatsi eyo. Tukabya n’obunya-mutima obuwene kandi itwayihighula oko syombanza nyingyi. (1 Tim. 6:9, 10) Kandi, ekyo kikatuwatikaya erikolera Yehova n’omutima wosi. Sihali ekindi kindu ekikatuletera obutseme n’obuholo ng’ekyo.​—Soma Isaya 48:17, 18.

18. Busanaki uyisohire kundu erilola embere erikwama obusondoli bwa Yehova?

18 Butsira eritika-tika, Yehova akendisyalola embere erikolesya abandu akatuha obusondoli omughulu w’eryaghalwa rinene n’omo mughulu w’Obutabali bwiwe obw’emyaka elfu. (Esy. 45:16) Tunemwendisyalola embere erikwama obusondoli bwa Yehova nibya n’omughulu erikola ekyo kikendisyatusaba erikola emyatsi eyo tutanzire? Kikendisyoloba erikola tutya, twamabya itunemuyikasa erikwama obusondoli bwa Yehova munabwire. Okw’ekyo tulole embere erikwama obusondoli bwa Yehova nibya n’obo akatuha erilabira abalume abakatusondola. (Isa. 32:1, 2; Ebr. 13:17) Kwesi, twanganayiketera Omusondoli wetu Yehova kundi akatusondola omo syonzira esikatuhighula oko myatsi mibi eyangatsandya obwira bwetu naye, kandi oyukatutwala oko ngebe y’erikota omo kihugho kihya-kihya.

WANGASUBIRYA UTIKI?

  • Yehova mwasondola ati ekihanda kye Israeli?

  • Yehova mwasondola ati Abakristo b’erimbere?

  • Tukabana emiyisa yahi omwikwama obusondoli bwa Yehova munabwire?

OLWIMBO 48 Erilendera na Yehova buli kiro

a Yehova mwasombola omumalaika “oyo wabya akabya embere wʼekilaliriro kyʼAbaisraeli” erisondolabo omo Kihugho Ekyalaghawa. Kilangirikire omumalaika oyo ini Mikaeli. Eryo ry’erina lya Yesu omughulu akasondola abandi bamalaika bosi.​—Emig. 14:19; 32:34.

b Enyuma, Akalasi ako mukahulwamo Shule ya Huduma ya Kiteokrasi. Munabwire tukinakolako omo muhindano wetu w’omo kati-kati k’eyenga.

c Lebaya akasandu “Omubírí w’abaghala betu ab’omo Kyaghanda Ekikasondola” omo Akaleberyo ak’erigha ak’Omwisi 2, 2021 aka. 19.