Abami b’Erimbere 10:1-29

  • Omwami-mukali we Sheba amasyabana Solomona (1-13)

  • Obuteke bunene bwa Solomona (14-29)

10  Omwami-mukali we Sheba mwowa oko ngulu ya Solomona eyabya ikaletera erina rya Yehova ry’olukengerwa. Neryo mwasa, amasyabulya Solomona amabulyo awakala-kalire.*  Mwahika e Yerusalema iniane n’abandu banene kutsibu, babya n’esyongamia esyabya sihekire amaghuta w’ezeri, ehoro nene, n’amabwe w’obughuli manene. Mwahika embere sya Solomona, amamubwira ebyosi ebyabya oko mutima wiwe.  Solomona mwasubirya oko mabulyo wiwe wosi. Muhatabya n’ekindu n’ekighuma ekyo mwami atalukako.*  Omwami-mukali we Sheba abere abilangira amenge wosi wa Solomona, enyumba eyo ahimba,  akalyo akakabya oko mesa yiwe, ngoko abaghombe biwe babya bakikala oko mesa, ngoko abandi baghombe biwe babya bakapanga emesa kandi ngoko babya bakambala, mwabya abilangira abakamutengera obwabu, mwabya abilangira n’amahere w’eryokererya awabya akahererwa oko hekalu ya Yehova k’obuli kiro, mwahwamo muka.*  Neryo mwabwira omwami ati: “Kwesi ebyosi ebyo wabirikola n’amenge waghu ebyo niryowira omo kihugho kyaghe si mabehi.  Munataligha ebyo balyanibwira, aliwe namasala naligha nabihika hano n’eriyilangirirabyo omo meso waghe. Kwesi mubatanibwira ata n’enusu. Uwite amenge manene n’ebindu binene kulenga ebyo niryowa.  Abalume baghu n’abaghombe baghu abakabya ibane haghuma naghu mughulu wosi, kandi abakabya ibanemwowa ebinywa byaghu by’amenge, batsemire!  Yehova oMungu waghu apipawe, oyo wakuhira oko kitumbi ky’obwami kye Israeli kundi iniakwanzire kutsibu. Yehova mwakuyira mo mwami utoke eritswera Abaisraeli omo ritunganene n’eribakolera omo ritunganene kundi anzire Abaisraeli bo kera na kera.” 10  Enyuma sy’aho, omwami-mukali we Sheba mwaha omwami Solomona y’esyotalanta* 120 sy’ehoro, amaghuta manene w’ezeri, n’amabwe manene w’obughuli. Sihehatabya oyo waletera omwami Solomona amaghuta w’ezeri mangaha n’ogho omwami-mukali we Sheba amuletera. 11  Amato wa Hiramu awabya akalua e Ofiri inianahekire ehoro iniakalua e Ofiri inianahekire n’emiti minene y’ealgumimu n’amabwe w’obughuli. 12  Omwami mwakokotya omo miti y’ealgumimu mw’esyonduyi sy’enyumba ya Yehova n’esy’enyumba y’omwami. Mwakokotya mo n’esyonanga, amakokoterya n’abimbi ebyombo by’omuziki by’esyosinga omo miti eyo. Erihika na munabwire, emiti y’ealgumimu eyiri ng’eyo siyiriyataletwa kutse erilangirwa omo kihugho kye Israeli. 13  Omwami Solomona naye mwaha omwami-mukali we Sheba ebindu byosi ebyo omukali oyo abya anzire, ebyosi ebyo omukali oyo amusaba. Kandi Solomona mwamuha n’ebindi bindu byosi ebyo abya anzire n’ebyo amusaba. Enyuma sy’aho, omwami-mukali we Sheba mwasuba omo kihugho kiwe n’abaghombe biwe. 14  Obuli mwaka ibakaletera Solomona esyotalanta 666 sy’ehoro. 15  Isikatomekawa oko horo eyo bakomersa babya bakamuletera n’eyo abahingania, abami bosi b’Abaarabu, n’abaguvernere bosi b’ekihugho babya bakamuletera. 16  Omwami Solomona mwakokotya esyongabo nene-nene 200 esy’ehoro eyitulungene. Obuli ngabo iyikahwerako esyoshekeli* 600 sy’ehoro eyitulungene. 17  Mwakokotya n’esyongabo ngengenge* 300 sy’ehoro eyitulungene. Obuli ngabo nge iyikahwerako esyomina* isatu sy’ehoro eyitulungene. Enyuma sy’aho, omwami mwahirasyo omo nyumba y’omo Musitu we Lebanoni. 18  Omwami mwakokotya n’ekitumbi kinene ky’obwami omo meno w’esyotembo, neryo mwahaka kukyo kw’ehoro eyabiryeribwa. 19  Omundu iniakahetuka emimbari 6 akaya oko kitumbi ky’obwami, n’endata oko kitumbi ekyo ky’obwami kwabya ekindu ekyabya ng’olutwe oluli ng’ekiringo. Oko sy’ombande ibiri sy’ekitumbi ekyo ky’obwami kwabya emyanya y’erihirako esyongokola, n’esyosimba ibiri syabya simene hakuhi n’emyanya eyo y’erihirako esyongokola. 20  Habya n’esyosimba 12 esyabya simene oko mimbari 6. Esimba nguma yabya oko mwiso-mwiso w’obuli mumbari. Sihabya obwami obwabya n’ekitumbi ky’obwami ekikokotibwe kitya. 21  Ebindu byosi by’erinywiramo by’omwami Solomona byabya by’ehoro, n’ebindu byosi by’omo Nyumba y’Omo Musitu we Lebanoni byabya by’ehoro eyabiryeribwa. Sihabya ekindu ekyakokotibawa omo feza,* kundi oko mughulu wa Solomona, ibakalangira efeza mo kindu bule. 22  Kundi omwami abya n’amato we Tarshishi awabya iniakalaba omo ngetse haghuma n’amato w’omwami Hiramu. Neryo obuli myaka isatu, amato we Tarshishi iniakasa inianahekire ehoro, efeza,* ameno w’esyotembo, ebisiko, n’esyotausi. 23  Omwami Solomona abya muteke kutsibu, kandi abya n’amenge manene kutsibu kulenga abandi bami bosi b’oko kihugho. 24  Abandu b’omo kihugho kyosi ibakasaba akanya k’erikania na* Solomona batoke eryowa ebinywa by’amenge ogho oMungu amuha. 25  Obuli mughuma wa kubo iniakamuletera ekihembo: ebindu ebikokotibwe omo feza,* ebindu by’ehoro, esyongyimba, ebindu by’amalwa, amaghuta w’ezeri, esyosabayiri,* n’esyonyumbu. Emyatsi iko yikabya yitya obuli mwaka. 26  Solomona mwataleka eriyironderya emitoka minene n’esyosabayiri* nene; mwabya n’emitoka 1 400 n’esyosabayiri 12 000. Iniakasigha eyindi omo miyi eyikabyamo emitoka, n’eyindi iniakasighayo e Yerusalema, hakuhi n’aho abya ikere. 27  Solomona mwaleka efeza* iyabya nene ng’amabwe e Yerusalema, n’emiti y’emierezi iyabya minene ng’emiti y’emikuyu eyikabya omo Shefela. 28  Solomona iniakalusaya esyosabayiri* siwe e Misri, n’abakomersa b’omwami ibakaghula esyosabayiri* omo beyi ngumerera. 29  Omutoka owalyalusibawa e Misri iniakaghula ebihande 600 by’efeza, n’esabayiri* iyikaghula ebihande 150 by’efeza. Abakomersa b’omwami ibakabya babighulasyo, kandi ibaghulyasyo oko bami bosi b’Abahiti n’abami be Siria.

Amaelezo awehikwa

Kutse “amasyaghusira Solomona y’esyondekerano.”
Kinywa kwa kinywa, “ekibisire.”
Kinywa kwa kinywa, “mwatasyabyamo kirimu.”
Etalanta nguma ini bilo 34, 2. Ulebaye Endomeko B14.
Eshekeli nguma ini syograme 11,4. Ulebaye Endomeko B14.
Kangyi-kangyi abakaghusa emisali bo babya bakahekasyo.
Omo masako w’Ekiebrania, emina nguma ini syograme 570. Ulebaye Endomeko B14.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kinywa kwa kinywa, “ibakasondaya obusu bwa.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “esyofarasi; esyoshevale.”
Kutse “n’esyofarasi; n’esyoshevale.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “esyofarasi; esyoshevale.”
Kutse alinga, “Solomona iniakalusaya esyosabayiri siwe e Misri ne Kuwe; n’abakomersa b’omwami ibakaghulasyo e Kuwe.” Alinga e Kuwe ye Kilikia.”
Kutse “n’efarasi; n’eshevale.”