Abami b’Erimbere 11:1-43

  • Abakali ba Solomona bamahengemya omutima wiwe (1-13)

  • Esyonzighu sya Solomona (14-25)

  • Yehova amalagha eriha Yeroboamu y’ebihanda 10 (26-40)

  • Solomona amahola; Rehoboamu amayirwamo mwami (41-43)

11  Omwami Solomona abya iniabiritahya mwali wa Farao, kandi mwanza n’abandi bakali bangyi abatabya Baisraeli. Mwanza Abamoabu, Abaedomu, Abasidoni, n’Abahiti.  Babya b’omo bihanda ebyo Yehova abwira Abaisraeli ati: “Isimwatahaya kubo kutse eritahibwa n’abo, kundi ibakendileka omutima waghu iniakwama emiungu yabo.” Aliwe Solomona mwamakirirabo* n’eryanzabo.  Mwabya n’abakali 700 ababya baghole, n’abandi bakali 300. Kiro kwa kiro, abakali biwe mubalusya omutima* wiwe oko Mungu.  Solomona abere abibya musyakulu, abakali biwe mubaleka omutima wiwe iniakwama eyindi miungu. Mwatakolera Yehova oMungu wiwe n’omutima wosi,* nga Daudi, baba wiwe.  Solomona mwaramya Ashtoreti, omungu-mukali w’Abasidoni, na Milkomu, omungu oyukita esyonye w’Abaamoni.  Solomona mwakola ebituwene omo meso wa Yehova, kandi mwatakwama Yehova n’omutima wosi nga baba wiwe Daudi.  Oyo w’omughulu Solomona ahimbira Kemoshi na Moleki omwanya w’endata oko kitwa ekyabya kihererenie ne Yerusalema. Kemoshi abya mungu oyukita esyonye w’Abamoabu na Moleki abya mungu oyukita esyonye w’Abaamoni.  Mwakolera ebyo abakali biwe abatabya Baisraeli, ababya bakaherera emiungu yabo y’amahere, n’eritumbiryayo omuki w’amahere wabo.  Yehova mwahitana oko Solomona ko kutsibu, kundi omutima wiwe abya iniabirilua oko Yehova oMungu we Israeli, oyo wamuhulukira ngendo ibiri, 10  n’oyo wabya iniabirimukunga oko mwatsi oyo ati isyakolera eyindi miungu. Aliwe Solomona mwatasikya ebyo Yehova amubwira. 11  Neryo Yehova mwabwira Solomona ati: “Kundi wabirikola eki kandi kundi siwetasikya endaghane yaghe n’ebyalayiro byaghe ngoko nakubwira, ngendikusaghula obwami, neryo inahabo omughuma w’oko baghombe baghu. 12  Aliwe busana na baba waghu Daudi, sinendikola ekyo ighukineho. Omughala waghu yo ngendisyasaghulabo, 13  aliwe sinendisyamusaghula obwami bosi, ngendisyamusighira ekihanda kighuma busana n’omughombe waghe Daudi, kandi busana ne Yerusalema, omuyi ogho nasombola.” 14  Neryo Yehova mwahiriraho Solomona enzighu; enzighu eyo yabya Hadadi Omuedomu ow’omo kihanda ky’abami kye Edomu. 15  Daudi abere abisinga Abaedomu, Yoabu omukulu w’abasuda biwe mwayata ebinda, kandi mwasonda eriita abalume bosi be Edomu. 16  (Kundi Yoabu n’abasuda bosi be Israeli mubabughayo emisi 6 erihika omughulu Yoabu ita abalume bosi be Edomu.) 17  Aliwe Hadadi mwatibita n’abaghombe balebe ba baba wiwe. Abaedomu mubatibita e Misri. Oko mughulu oyo, Hadadi abya iniakine mulere. 18  Neryo mubalua omo kiharo kye Midiani, bamaya omo mbwarara ye Parani. Mubaheka abalume be Parani, bamaya nabo e Misri, ewa Farao, omwami we Misri. Babere bahikayo, Farao mwaha Hadadi y’enyumba, akalyo, n’ekitaka. 19  Farao mwanza Hadadi yo kutsibu, neryo mwamuha mwali w’obo mukali* wiwe abye mukali wiwe. Mukali wa Farao abya mughole Tapanesi.* 20  Habere habilaba mughulu mulebe, mwali w’obo Tapanesi mwabutira Hadadi yo mwana w’obulume. Omwana oyo mwahulwa mo Genubati, neryo Tapanesi mwamukulirya omo nyumba ya Farao. Neryo Genubati mwikala omo nyumba ya Farao haghuma n’abaghala ba Farao. 21  Omughulu Hadadi abya e Misri, mowa ngoko Daudi abirihola ngoko abotata-kulu wiwe bahola, kandi ngoko Yoabu omukulu w’abasuda biwe naye abirihola. Neryo Hadadi mwabwira Farao ati: “Leka nisube omo kihugho kyaghe.” 22  Aliwe Farao mwamubwira ati: “Ubulireki kyo kyamaleka iwabugha uti ukasuba omo kihugho kyaghu?” Hadadi mwamusubirya ati: “Sinibulire kindu, aliwe kisi, uleke ngaghende.” 23  Kandi oMungu mwahiriraho Solomona eyindi nzighu; enzighu eyo yabya Rezoni, mughala wa Eliada. Rezoni abya iniabiritswa oko mukama wiwe, ye Hadadezeri, omwami we Zoba. 24  Omughulu Daudi asinga* abandu be Zoba, Rezoni abya iniabiribya mukulu w’abalume abakanyegha ebindu by’abandu, abalume abo ayironderaya. Mubaya e Damasko, bamatsuka eritabala omuyi we Damasko. 25  Rezoni mwabya nzighu y’Abaisraeli omo biro byosi ebyo Solomona abya akatabala. Naye mwaghalya Abaisraeli nga Hadadi, kandi mwapona Abaisraeli bo kutsibu omo biro byosi ebyo abya akatabala e Siria. 26  Habya na Yeroboamu, mughala wa Nebati, Omuefraimu we Zereda. Yeroboamu abya mughombe wa Solomona. Mama wiwe iniakahulawa mo Zeruya, mama wiwe abya mukwa-kali. Yeroboamu naye mwaghana* erikwama obutabali bw’omwami. 27  Yeroboamu mwaghana obutabali bwa Solomona, kundi mwahimba Akatwa* n’eriliba omwanya owabya omo luhimbo lw’Omuyi wa Daudi, baba wiwe. 28  Yeroboamu abya mulume w’obutoki. Solomona mwabya abilangira ngoko omulwana oyo akakola kutsibu, mwamuyira m’omwimaniri w’abosi b’omo kihanda kya Yozefu, ababya bakakola emibiiri y’erikaswa. 29  Oko mughulu oyo, Yeroboamu mwalua e Yerusalema, neryo omuminyereri Ahiya owe Shilo mwamweya omo nzira. Ahiya abya ambite olukimba luhya-luhya. Ibo babiri babya omo kisuki mw’ibibene. 30  Ahiya mwahamba olukimba luhya-luhya olwabya ambite, amatulangalo mo bihande 12. 31  Neryo Ahiya mwabwira Yeroboamu ati: “Uyimiraye ebihande 10, kundi Yehova oMungu we Israeli akabugha ati: ‘Ngasaghula Solomona y’obwami, ngendikuha ebihanda 10. 32  Aliwe ngendimusighira ekihanda kighuma, busana n’omughombe waghe Daudi, kandi busana ne Yerusalema, omuyi ogho nasombola omo kiharo kyosi ky’ebihanda bye Israeli. 33  Ngendikola ekyo kundi Abaisraeli babirinileka, kandi babiriyakukamira Ashtoreti omungu-mukali w’Abasidoni, Kemoshi omungu w’Abamoabu, na Milkomu omungu w’Abaamoni. Mubatakwama esyonzira syaghe, mubatakola ebyuwene omo meso waghe, mubatasikya ebyalayiro byaghe n’emighambo yaghe, ngoko Daudi baba wa Solomona akola. 34  Aliwe sinendisaghula Solomona y’obwami bosi, ngendimuleka abye iniane mukulu omo ngebe yiwe yosi. Ngendikola ekyo busana n’omughombe waghe Daudi, oyo nasombola, kundi Daudi mwasikya emighambo yaghe n’ebyalayiro byaghe. 35  Aliwe mughala wa Solomona yo ngendisyasaghula obwami n’erikuhabo. Ukendisyatabala ebihanda 10. 36  Ngendisyaha omughala wiwe y’ekihanda kighuma, kusudi omughombe waghe Daudi abye iniane n’etala embere syaghe omo Yerusalema, omuyi ogho nayisombolera nitoke erihiramo erina ryaghe. 37  Ngendisyakusombola, neryo ukendisyatabala ekyosi-kyosi ekyo wanzire,* kandi ukendisyabya mwami we Israeli. 38  Kandi wamabikwama ebyosi ebyo namakubwira n’erikwama esyonzira syaghe syosi, kandi wamabikola ebitunganene omo meso waghe omw’isikya ebyalayiro byaghe n’emighambo yaghe, ngoko omughombe waghe Daudi akola, naghu ingendibya haghuma naghu, kandi ingendisyayira ekihanda kyaghu mo kihanda ekikendisyabya kikaluamo abami,* ngoko nabirikolera ekihanda kya Daudi, kandi ingendikuha e Israeli. 39  Kandi ngendihemula abana ba Daudi busana n’ekyo, aliwe sinendisyabahemula mughulu wosi. 40  Neryo Solomona mwasonda eriita Yeroboamu. Aliwe Yeroboamu mwatibita e Misri ewa Shishaki omwami we Misri. Mwasighala e Misri erihika omughulu Solomona ahola.’” 41  Eyindi myatsi yosi eyilebirye Solomona, ebyosi ebyo akola n’amenge wiwe, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’ehistoria ya Solomona. 42  Solomona mwatabala Abaisraeli bosi oko myaka 40 iniane e Yerusalema. 43  Neryo Solomona mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola. Mwatabwa omo Muyi wa Daudi, baba wiwe. Enyuma sy’aho, mughala wiwe ye Rehoboamu mwabya mwami omo mwanya wiwe.

Amaelezo awehikwa

Kutse “mwamakirira emiungu yabo.”
Kutse “abakali biwe mubaleka iniakola ebituwene.”
Kutse “Mwatamakirira ndeke-ndeke Yehova oMungu wiwe.”
Kutse “demai.”
Syabya mughole oyo wabya akatabala.
Kinywa kwa kinywa, “abiita.”
Kinywa kwa kinywa, “mwasumba ebyala biwe.”
Kutse “Milo.” Ni kinywa ky’Ekiebrania ekikamaanisaya “eryusulya.”
Kutse “ekyo nafsi yaghu yanzire.”
Kinywa kwa kinywa, “ingendikuhimbira enyumba ya kera na kera.”