Abami b’Erimbere 14:1-31

  • Obuminyereri bwa Ahiya oko Yeroboamu (1-20)

  • Rehoboamu amatabala abandu be Yuda (21-31)

    • Shishaki amasyalwa ne Yerusalema (25, 26)

14  Oko mughulu oyo, Abia mughala wa Yeroboamu mwalwala.  Neryo Yeroboamu mwabwira omukali wiwe ati: “Kisi, uyayiwate ngoko utebya, abandu bakasyaminya ngoko uli mukali wa Yeroboamu. N’enyuma sy’aho, uye e Shilo. Eyo y’omuminyereri Ahiya ali. Iye yo wabwira abandu ngoko ngendisyabya mwami w’abandu aba.  Imaya emikati 10, esyogato, n’etsupa y’obuki, neryo uye ewiwe. Akendikubwira ebikendihikira omulwana wetu.”  Neryo omukali wa Yeroboamu mwakola ngoko Yeroboamu alyamubwira. Mwaya e Shilo, amaya ewa Ahiya. Ahiya abya iniabiribya musyakulu, isyalisyalangira ndeke busana n’obusyakulu, iniakalangira ebiri embere siwe bisa.  Aliwe Yehova abya iniabiribwira Ahiya ati: “Mughala wa Yeroboamu alwere, neryo omukali wiwe anemusyakubulya omwana oyo ng’anemwendilama. Ngendikubwira ebyo ukendimubwira. Akendibya abihika, syendyanza ukaminya nga nindi.”  Ahiya mwabya abinowa ebikindo by’omukali wa Yeroboamu akasonda eringira omo mulango, mwabugha ati: “Ingira, muka Yeroboamu. Busanaki siwanzire tukaminya nga uli ndi? OMungu abirimbwira ati nikubwire omwatsi owakalire.  Uyabwire Yeroboamu uti, ‘Yehova oMungu we Israeli ati: “Munakusombola omo bandu baghu nitoke erikuyira mo mwami w’abandu baghe be Israeli.  Neryo munasaghula ekihanda kya Daudi ky’obwami, namakuhabo. Aliwe mughutabya ng’omughombe waghe Daudi, oyo wasikaya emighambo yaghe n’erinikolera n’omutima wiwe wosi, omw’ikola ebyuwene bisa-bisa omo meso waghe.  Aliwe iwe, wabirikola emyatsi mibi kutsibu kulenga ababyaho embere syaghu; wabiriyikokoterya oghundi mungu n’esyosanamu sy’emetale eyo balyayeyukaya busana n’erinihitania, kandi wabiriniloleryako omughongo. 10  Busana n’ekyo, ngendileta obuhanya omo kihanda kya Yeroboamu, kandi ngendibugha omo kihanda kiwe mw’abalume bosi,* nibya n’abatawite akaghala n’abaleghetsene omo Israeli. Ngendibirya ndeke-ndeke ekihanda kya Yeroboamu, ngoko omundu akabiraya ebise isibyasyasungika! 11  Obuli mundu w’omo kihanda kya Yeroboamu oyukendisyabya akaholera omo muyi, esyombwa sikendisyabya sikalya ekinda kiwe; n’obuli mundu oyukendisyabya akaholera omo kisuki, esyonyunyu sy’omo kyanya sikendisyabya sikamulya, Yehova yulyabugha atya.”’ 12  “Neryo hangana, usube ewaghu. Ukendibya wabihika omo muyi, omwana waghu iniahola. 13  Abaisraeli bosi bakendimulira n’erimuta, kundi omo kihanda kyosi kya Yeroboamu, iye musa yukendisyatabwa omo yisinda; omo kihanda kyosi kya Yeroboamu, iye musa yo Yehova oMungu w’Abaisraeli alyalangiramo ekindu kilebe ekyuwene. 14  Yehova akendiyisombolera omwami oyukenditabala Abaisraeli. Omwami oyo akendisyabughaho ab’omo kihanda kya Yeroboamu eritsuka lino, eritsuka munabwire musa-musa. 15  Yehova akendihunza Abaisraeli, neryo bakendibya ng’oluseke olukaghenda eyi n’eyi omo maghetse. Akendikulanga Abaisraeli n’eribalusya omo kihugho kino ekyuwene ekyo aha abotata-kulu wabo, kandi akendipanza-panzabo, ibayatwangana n’oko Lusi,* kundi mubahitania Yehova omw’ikokotya emiti mibuyirire.* 16  Kandi akendilekerania Abaisraeli busana n’amalolo agho Yeroboamu akola, kandi kundi mwaleka Abaisraeli ibakola amalolo.” 17  Neryo omukali wa Yeroboamu mwasuba e Tirza. Mwabya abihika omo mulango w’enyumba yiwe, omulwana amahola. 18  Neryo mubamuta, n’Abaisraeli bosi mubamulira ngoko Yehova anabugha erilabira omuminyereri Ahiya, omughombe wiwe. 19  N’eyindi myatsi eyilebirye Yeroboamu, amalwa agho alwa, kandi ngoko atabala, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Israeli. 20  Yeroboamu mwatabala oko myaka 22. Enyuma sy’aho, mwahola ngoko abotata-kulu wiwe bahola; neryo mughala wiwe Nadabu mwabya mwami omo mwanya wiwe. 21  Oko mughulu oyo, Rehoboamu mughala wa Solomona abya iniabiribya mwami we Yuda. Rehoboamu abya n’emyaka 41 omughulu abya mwami. Mwatabala oko myaka 17 iniane e Yerusalema, omuyi ogho Yehova asombola omo biharo byosi by’ebihanda bye Israeli atoke erihiramo erina riwe. Mama wa Rehoboamu abya iniakahulawa mo Naama Omuamoni. 22  Abandu be Yuda babya bakakola ebituwene omo meso wa Yehova. Amalolo wabo mwaleka iniahitana kubo ko kutsibu kulenga ngoko ahitana oko abotata-kulu wabo. 23  Nabo mubataleka eriyihimbira emyanya y’endata, esyonduyi nyibuyirire, n’eriyikokoterya emiti mibuyirire* oko buli katwa kali-kali n’omo ndina y’obuli muti owaboghire. 24  Kandi omo kihugho mwabya abalume abakakola obumbalaka omo hekalu. Ibakakola emyatsi yosi eyikita esyonye eyabya ikakolwa n’abandu b’ebihanda ebyo Yehova atibitako bilue omo kihugho atoke erihakyo Abaisraeli. 25  Omo mwaka w’akatano w’obutabali bwa Rehoboamu, Shishaki, omwami we Misri, mwasyalwa n’omuyi we Yerusalema. 26  Mwaheka ebindu by’obughuli by’omo nyumba ya Yehova n’ebindu by’obughuli by’omo nyumba y’omwami. Mwaheka obuli kindu, nibya n’esyongabo syosi sy’ehoro esyo Solomona akokotaya. 27  Neryo omwami Rehoboamu mwakokotya esyongabo sy’ekwivre* esikendibya sikakolesibwa omo mwanya w’esiryahekawa. Mwahasyo abakulu b’abateya,* ababya bakatsunga omulango w’enyumba y’omwami. 28  Omughulu omwami abya akaya oko nyumba ya Yehova, abateya ibakaheka esyongabo esyo; n’enyuma sy’aho, ibakasubayasyo omo depo y’abateya. 29  N’eyindi myatsi eyilebirye Rehoboamu, emyatsi yosi eyo akola, ebyosi ebyo binahandikire omo kitabu ky’emighulu y’abami be Yuda. 30  Rehoboamu na Yeroboamu babya ibakabera erilwa. 31  Rehoboamu mwahola ngoko abotata-kulu wiwe banahola, amatabwa omo Muyi wa Daudi aho bata abotata-kulu wiwe. Mama wiwe abya iniakahulawa mo Naama Omuamoni. Enyuma sy’aho, Abiyamu* mwabya mwami omo mwanya wiwe.

Amaelezo awehikwa

Kinywa kwa kinywa “obuli mundu oyukasubala oko luhimbo.” Ebi ni binywa by’Ekiebrania eby’eripokya mo abalume.
Ni bughambu, Olusi lwe Efrati.
Kutse “sy’omulinga.”
Kinywa kwa kinywa, “b’abatibiti.”
Kandi akahulawa mo Abiya.