Emyatsi y’Emighulu y’Akabiri 2:1-18

  • Eriteghekania obuhimbe bw’ehekalu (1-18)

2  Neryo Solomona mwabugha ati bahimbe enyumba eyikendiletera erina rya Yehova ry’olukengerwa kandi ati bahimbe enyumba y’omwami.  Solomona mwasonda abalume 70 000 abakendibya bakakola emibiiri,* abalume 80 000 abakatulanga amabwe omo bitwa, n’abalume 3 600 abakendibya bimaniri b’emibiiri.  Kandi Solomona mwatuma omulaghe oko Hiramu, omwami we Tiro. Mwabugha ati: “Unikolere ekyo wakolera baba waghe Daudi omughulu wamutumira emiti y’emierezi atoke erihimba enyumba eyo akendikalamo.  Naghe lino, ninemuhimba enyumba eyikendiletera erina rya Yehova oMungu waghe ry’olukengerwa. Enyumba eyo ikendibya nyibuyirire embere siwe, abandu bakendibya bakahisirya aho h’obukwa obukakumba ndeke embere siwe, kandi mughulu wosi bakendibya bakahiraho emikati eyitomengekene,* n’erihereraho amahere w’eryokererya omo tututu n’omw’igholo, omo biro by’Esabato, omo biro by’omughenda muhya-muhya, n’omo biro bikulu bya Yehova oMungu wetu. Abaisraeli bakendisyabya bakakola ekyo mughulu wosi.  Enyumba eyo ngendihimba ikendibya nyikulu, kundi oMungu wetu ni mukulu kulenga eyindi miungu yosi.  Nindi yo wangatoka erimuhimbira enyumba? Kundi nomo olubula ni lunene kutsibu, syangaghonera mulo. Neryo ingye nirindi nitoke erimuhimbira enyumba? Ekyo nangamuhimbira, ha h’eritumbirya amahere embere siwe.  Neryo unitumire omufundi oyo wasi erikokotya ebindu by’omo horo, omo feza,* omo kwivre,* omo kyuma, omo bweya bw’esyombuli bw’erangyi y’olubono-bono,* omo uzi y’erangyi y’omusasi, n’omo uzi y’erangyi ye ble, omundu oyo wasi eridesa oko bindu ebibasire. Akendikolera e Yuda ne Yerusalema haghuma n’abafundi baghe, abo baba waghe Daudi arondaya.  Kandi unitumire esyombagho sy’emiti y’emierezi, sy’ekilaghu, n’esy’ealgumimu, esikalua e Lebanoni, kundi ninasi ndeke-ndeke ngoko abaghombe baghu basi erikonda emiti ye Lebanoni. Abaghombe baghe bakendikola haghuma n’abaghombe baghu.  Bakendiniteghekanirya esyombagho nene, kundi enyumba eyo ngendihimba, ikendibya nene kandi eyuwene kutsibu. 10  Kano k’akalyo ako ngendisyaha abaghombe baghu abakatwa emiti: “Esyokori* 20 000 sy’engano, esyokori 20 000 sy’ekisusu, esyobati* 20 000 sy’edivai, n’esyobati 20 000 sy’amaghuta.” 11  Neryo Hiramu omwami we Tiro mwahandikira Solomona ati: “Yehova abirikuyira mo mwami w’abandu biwe kundi anzirebo.” 12  Kandi Hiramu mwabugha ati: “Yehova oMungu we Israeli apipawe, oyo wahangyika olubula n’ekihugho, kundi abiriha omwami Daudi y’omwana oyuli n’amenge, ehakili, n’obutoki bw’eryowa emyatsi yo ndeke, omwami oyukendihimbira Yehova y’enyumba n’erihimba enyumba y’omwami. 13  Neryo ngakutumira omufundi, omulume oyuli n’amenge, ye Hiramu-abi. 14  Ni mughala w’omukali w’omo kihanda kya Dani, aliwe baba wiwe ni mulume we Tiro; asi erikokotya ebindu omo horo, omo feza,* omo kwivre,* omo kyuma, omo mabwe, omo miti, omo bweya bw’esyombuli bw’erangyi y’olubono-bono,* omo uzi ye ble, omo lukimba oluwene, n’omo uzi y’erangyi y’omusasi. Anganadesa oko buli kindu ekibasire k’obuli muhanda w’eridesa. Kandi anganakokotya obuli kindu ekyo angasabwa erikokotya. Akenditumika haghuma n’abafundi baghu n’abafundi b’omukama waghe baba waghu Daudi. 15  Neryo omwami waghe atume engano, ekisusu, amaghuta, n’edivai ebyo alyabugha ati akendiha abaghombe biwe. 16  Netu tukendikonda emiti ye Lebanoni, tukendikukondera eyosi eyo ukendilaghako; kandi tukendiboherayo haghuma, iyalaba omo ngetse n’eriyahika e Yopa, neryo naghu ukendyerukiryayo e Yerusalema.” 17  Neryo Solomona mwaghanza abalume bosi abatabya Baisraeli, ngoko baba wiwe Daudi akola. Muhabya abalume 153 600. 18  Neryo mwasombola mubo mw’abalume 70 000 batoke eribya bakakola emibiiri,* n’abalume 80 000 batoke eribya bakatulanga amabwe omo bitwa, n’abalume 3 600 batoke eribya bimaniri b’abakakola omubiiri.

Amaelezo awehikwa

Kutse “bakaheka emizigo.”
Ni bugha ambu, emikati y’erikangania.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “mulinga.”
Kutse “y’omunyama; ye pourpre.”
Ekori nguma ini syolitre 220. Ulebaye Endomeko B14.
Ebati nguma ini syolitre 22. Ulebaye Endomeko B14.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “mulinga.”
Kutse “y’erangyi y’omunyama, ye pourpre.”
Kutse “batoke eribya bakaheka emizigo.”