Emyatsi y’Emighulu y’Akabiri 6:1-42

  • Omukania wa Solomona embere sy’abandu (1-11)

  • Omusabe wa Solomona ekiro ky’eriherera oMungu y’ehekalu (12-42)

6  Oko mughulu oyo, Solomona mwabugha ati: “Yehova, muwabugha uti ukendisyikala omo mwirimya munene.  Nabirikuhimbira enyumba eyuwene, omwanya owatendibya akahuma-huma, utoke erikala mugho mo kera na kera.”  Enyuma sy’aho, omwami mwabindukira eyo Baisraeli babya bahindene ibanimene, neryo amatsuka eritsumulabo.  Mwabugha ati: “Yehova oMungu we Israeli apipawe. Iyuwene-wene yo walagha baba waghe Daudi n’ebyala biwe byabiriberererya ebyo alagha, mwabugha ati,  ‘Eritsuka ekiro nalusaya abandu baghe Abaisraeli e Misri, omo kiharo kyosi-kyosi ky’ebihanda bye Israeli sindinatasombolamo omuyi w’erihimbamo enyumba eyikendibyako erina ryaghe. Kandi sindinatasombola omundu wosi-wosi atoke eribya musondoli w’abandu baghe be Israeli.  Aliwe nabirisombola omuyi we Yerusalema nitoke erihiramo erina ryaghe kera na kera, kandi nabirisombola Daudi atoke eritabala abandu baghe be Israeli.’  Baba waghe Daudi abya anzire erihimba enyumba eyikendiletera erina rya Yehova oMungu we Israeli ry’olukengerwa.  Aliwe Yehova mwabwira baba waghe Daudi ati: ‘Wanzire erihimba enyumba eyikendiletera erina ryaghe ry’olukengerwa. Ekyo wanzire erikola ekyo kyuwene.  Aliwe s’iwe ukendinihimbira enyumba eyo. Aliwe omughala waghu oyo ukendibuta* yukendihimba enyumba eyikendiletera erina ryaghe ry’olukengerwa.’ 10  Yehova abiriberererya ekyo alagha, kundi nabiribya mwami omo mwanya wa baba waghe Daudi kandi nikere oko kitumbi ky’obwami kye Israeli ngoko Yehova analagha, kandi nabirihimba n’enyumba eyikendiletera erina rya Yehova oMungu we Israeli ry’olukengerwa. 11  Kandi nabirihira Erisanduku eririmo ebibambali by’endaghane eyo Yehova akola haghuma n’abandu be Israeli omo nyumba eyo.” 12  Enyuma sy’aho, Solomona mwimana embere sy’ekiherero kya Yehova ekyabya embere sy’Abaisraeli bosi ababya bahindene, amasumbira ebyala biwe by’endata. 13  (Kundi Solomona abya iniabirikokotya ejukwa y’ekwivre* kandi abya iniabirihirayo omo kati-kati k’ekibugha. Yabya n’obuli bw’amaboko atano, obughali bw’amaboko atano, n’obuli eyira endata bw’amaboko isatu. Neryo mwimana kuyo.) Mwakukama embere sy’Abaisraeli bosi ababya bahindene, amasumbira ebyala biwe by’endata, 14  n’eribugha ati: “Yehova oMungu we Israeli, sihali oMungu oyuli nga we omo lubula kutse oko kihugho. Ukakanganaya olwanzo oluteleghula abaghombe baghu abakakukolera n’omutima wabo wosi. Kandi ukasikaya endaghane eyo ukakola nabo. 15  Wabiriberererya ekyo walagha omughombe waghu Daudi baba waghe. Iyuwene-wene muwamulagha, na munabwire ebyala byaghu byabiriberererya ekyo wamulagha. 16  Neryo lino Yehova Mungu we Israeli, ubereraye ekyo walagha baba waghe Daudi omughombe waghu omughulu wamubwira uti: ‘Abaghala baghu bamayighendya ndeke n’erikwama esyonzira syaghe omo butaleghula ngoko naghu wanakola, omo kihanda kyaghu isimwendisyabya mukabula omundu oyukendisyabya akimana embere syaghe n’erikala oko kitumbi ky’obwami kye Israeli.’ 17  Aliwe lino iwe Yehova oMungu we Israeli, kisi leka ebyo walagha Daudi omughombe waghu bibererere. 18  “Mungu waghe, unemwendikala n’abandu oko kihugho? Oko kwenene, nomo olubula ni lunene kutsibu, siwangaghonera mulo. Neryo nibughe nitiki oko nyumba eno eyo niryahimba? 19  Neryo lino Yehova oMungu waghe, hulikirira omusabe waghe ingye mughombe waghu n’ebinywa byaghe by’erikusaba niti unikanganaye olukogho, kandi uhulikirire ekiriro kyaghe ky’erikusaba obuwatikya n’omusabe ogho ingye mughombe waghu ngakusaba. 20  Ameso waghu abye akasamalira enyumba eno omo kiro n’omw’itungyi, abye akasamalira omwanya ono ogho wabughako uti aho ho rina ryaghe rikendisyabya utoke eribya ukahulikirira omughulu ingye mughombe waghu ngendisyabya ngakusaba obusu bwaghe ibunalolirye eyiri omwanya ono. 21  Hulikirira omusabe waghe ingye mughombe waghu w’erikusaba niti unikanganaye olukogho, kandi uhulikirire omusabe w’abandu baghu be Israeli omughulu bakendisyabya bakakusaba obusu bwabo ibunalolirye eyiri omwanya ono, hulikirira kisi ighune omo bwikalo bwaghu elubula. Kisi uhulikirire n’erighanyira. 22  “Bamatsongera omundu ambu mwakakosera omulikyabo, n’omulikyabo oyo iniamulapisya,* n’omundu oyo inialigha eritakirwa, omundu oyo oyulyaligha eritakirwa amasa embere sy’ekiherero kyaghu omo nyumba eno, ebyo akalapa byamabya ini mabehi kutse amatendisikyabyo, 23  kisi hulikirira ighune elubula, uwatikaye n’eritswera abaghombe baghu omw’ikangania ngoko omubi yuli n’ekosa n’erihira obubi bwiwe oko mutwe wiwe, n’erikangania ngoko omutunganene syali n’ekosa* n’erimuhemba busana n’obutunganene bwiwe. 24  “Omughulu abandu baghu Abaisraeli bakendisyasingwa n’esyonzighu syabo busana n’eribya bakakukolera amalolo, neryo ibakusubira, ibaha erina ryaghu ry’olukengerwa n’erisaba n’erikulemba-lemba bati ubakanganaye olukogho ibane omo nyumba eno, 25  kisi ubye ukahulikirirabo ighune elubula, kandi ubye ukaghanyira erilolo ry’abandu baghu be Israeli n’eribasubya omo kihugho ekyo wahabo ibo n’abotata-kulu wabo. 26  “Olubula lwamabikingwa, neryo embula iyitawa busana n’Abaisraeli eribya bakakukolera amalolo, neryo ibasaba obusu bwabo ibunalolirye eyiri omwanya ono, ibaha erina ryaghu ry’olukengerwa n’eritsira amalolo wabo kundi iwabiribaghalya, 27  kisi ubye ukabahulikirira ighune elubula kandi ubye ukaghanyira amalolo w’abaghombe baghu, abandu baghu be Israeli, kundi ukendisyabya ukabakangania enzira eyuwene eyo batolere ibakwama, kandi ukendisyawisya embula omo kihugho kyaghu ekyo waha abandu baghu mo mwandu. 28  “Omo kihugho mwamabya enzala, ekihunzo, erihunga erikumaya ebyalya, amakenge, esyongyike nene, esyongyike esikatsandaya, kutse esyonzighu syabo syamabitimba oko muyi wosi-wosi w’ekihugho ky’abandu baghu sikasonda erilwa nabo, kutse hamahuluka ekihunzo kyosi-kyosi kutse obukoni bosi-bosi, 29  omundu wosi-wosi kutse Abaisraeli bosi bamakusaba, kutse bamakusaba bati ubakanganaye olukogho (kundi obuli mundu akabya inianasi obuligho bwiwe n’ebikamwaghalaya omo mutima) omughulu bakendisyabya bakasumba ebyala byabo ibanemuloleryabo eyiri enyumba eyi, 30  kisi ubye ukowa ighune elubula eyo wikere kandi ubye ukaghanyira, uhembe obuli mundu erikwamana n’ebyosi ebyo akakola kundi unasi omutima wiwe (iwe musa yunasi omutima w’obuli mundu), 31  abaghombe baghu batoke erikusagha omw’ikwama esyonzira syaghu omo biro byosi ebyo bakendisyikala omo kihugho ekyo waha abotata-kulu wetu. 32  “Omughulu omundu oyute Mwisraeli akendisyabya akalua omo kihugho ky’ehali kundi iniabiryowa ngoko erina ryaghu ni rikulu, ngoko uwite ebyala by’amaka n’okuboko kw’amaka,* amabyasa neryo iniasaba obusu bwiwe ibunalolirye eyiri enyumba eyi, 33  kisi ubye ukahulikirira ighune elubula eyo wikere, kandi ubye ukakola ekyosi-kyosi ekyo mundu oyute Mwisraeli akakusaba, neryo ekyo kikendileka abandu bosi b’oko kihugho ibaminya erina ryaghu n’erikusagha, ngoko abandu baghu be Israeli bakakola, kandi abandu ibakendiminya ngoko erina ryaghu riri oko nyumba eyi eyo niryahimba. 34  “Wamatuma abandu baghu uti bayalwe n’esyonzighu syabo, bamabikusaba obusu bwabo ibunalolirye eyiri omuyi ogho wabirisombola n’eyiri enyumba eyo nabirihimba yitoke eriletera erina ryaghu ry’olukengerwa, 35  ubye ukowa omusabe wabo ighune elubula, kandi ubye ukowa omughulu bakakusaba bati ubakanganaye olukogho kandi ubye ukawatikyabo.* 36  “Kandi bamabikukolera erilolo (kundi sihali omundu oyutekola erilolo), neryo iwahitana kubo n’erihirabo omo byala by’esyonzighu syabo, n’esyonzighu syabo isyatwalabo omo bunyewa mo hali kutse hakuhi, 37  kandi bamabiminya ngoko babirikosa ibane eyo balyatwalawa mo banyewa, neryo ibanza erikusubira kandi ibakulemba-lemba bati ubakanganaye olukogho ibane omo kihugho ekyo ky’esyonzighu syabo, neryo ibabugha bati, ‘Twabirikola erilolo kandi twabirikola ekibi; kandi twabirihalya,’ 38  bamakusubira n’omutima wabo wosi n’enafsi yabo yosi ibane omo kihugho ekyo batwalawa mo banyewa, bamabikusaba obusu bwabo ibunalolirye eyiri ekihugho ekyo waha abotata-kulu wabo n’eyiri omuyi ogho wabirisombola n’eyiri enyumba eyo nabirihimba busana n’eriha erina ryaghu ry’olukengerwa, 39  neryo kisi ubye ukahulikirira omusabe wabo, omusabe wabo w’erikusaba bati ubakanganaye olukogho, kandi ubye ukawatikyabo n’erighanyira abandu baghu ababirikukolera erilolo. 40  “Mungu waghe, kisi ameso waghu abye inianasamalire n’amatwi waghu abye inianahulikirire omusabe ogho bakasabira* hano. 41  Neryo lino Yehova Mungu, hetukira omo mwanya waghu w’eriluhukiramo, iwe n’Erisanduku erikakanganaya akaghala kaghu. Yehova Mungu, abahereri baghu bakanganaye ngoko n’iwe ukasabula abandu, n’abataleghula baghu batsemere obubuya bwaghu. 42  Yehova Mungu, isiwalekeranaya* omundu waghu oyuhirirweko amaghuta. Wibuke olwanzo oluteleghula olo wakanganaya omughombe waghu Daudi.”

Amaelezo awehikwa

Kinywa kwa kinywa, “mughala waghu oyukendilua omo mbindi yaghu.”
Kutse “y’omulinga.”
Ni bugha ambu, iniabugha ati abughe ebinywa ebyangaleka iniatakirwa.
Kinywa kwa kinywa, “ni mutunganene.”
Kinywa kwa kinywa, “n’okuboko okukakirye.”
Kinywa kwa kinywa, “ukabatswera.”
Kutse “owalebirye.”
Kinywa kwa kinywa, “isiwamulusayako busu.”