Emyatsi y’Emighulu y’Akabiri 8:1-18

  • Awandi manyumba ogho Solomona ahimba (1-11)

  • Solomona amapanga emyatsi eyabya ikakolwa oko hekalu (12-16)

  • Amato wa Solomona (17, 18)

8  Solomona mwabugha emyaka 20 akahimba ehekalu ya Yehova n’enyumba yiwe.  Enyuma sy’aho, mwatasyahimba emiyi eyo Hiramu amuha, amikalyamo Abaisraeli.*  Kandi Solomona mwaya omo muyi we Hamati-zoba, amahambagho.  Enyuma sy’aho, mwahimba e Tadmori eyiri omo mbwarara, n’emiyi yosi eyirimo amadepo, eyo ahimba e Hamati.  Kandi mwatasyahimba e Bete-horoni y’Endata ne Bete-horoni y’Eyikwa, amahira oko miyi eyo kw’esyombimbo, emilango, n’ebikale binene-binene.  Mwatasyahimba ne Baalati, emiyi yosi eyirimo amadepo wa Solomona, emiyi yosi y’eribikamo emitoka, emiyi yosi eyirimo abakaghenda oko syosabayiri.* Kandi Solomona mwahimba ekyosi-kyosi ekyo abya anzire erihimba e Yerusalema, e Lebanoni, n’omo biharo byosi ebyo abya akatabala.  Aliwe habya ihakine Abahiti, Abaamori, Abaperizi, Abahivi, n’Abayebusi, abatabya Baisraeli,  ni bugha ambu, abitsikulu abasighala omo kihugho, ni bugha ambu, abitsikulu abo Baisraeli batabughaho. Solomona mwabaha emibiiri y’erikaswa, bakinakolayo erihika na munabwire.  Aliwe, Solomona mwatayira n’Omwisraeli n’omughuma mo mukobe w’erikola emibiiri yiwe, kundi Abaisraeli bo babya basuda biwe, abakulu b’abakomanda biwe bawatikya, abakulu b’abakaghendaya emitoka yiwe, n’ababakaghenda oko syosabayiri* siwe. 10  Abimaniri bawatikya ba Solomona babya 250, babya bakimanira abandu bakakola emibiiri. 11  Kandi Solomona mwalusya mwali wa Farao omo Muyi wa Daudi, amayamwikalya omo nyumba eyo amuhimbira, kundi mwabugha ati: “N’omo nina mukali waghe, syangikala omo nyumba ya Daudi, omwami we Israeli kundi emyanya eyo Risanduku rya Yehova ryabirihirwamo ni mibuyirire.” 12  Neryo Solomona mwaherera Yehova y’amahere w’eryokererya oko kiherero kya Yehova, ekyo ahimba embere sy’ebaraza. 13  Erikwamana n’Emighambo ya Musa, Solomona iniakaherera amahere awabaya atolere erihererwa obuli kiro, amahere w’ekiro ky’Esabato, aw’ekiro ky’omughenda muhya-muhya, n’amahere w’ebiro bikulu awabya akahererwa kasatu oko mwaka, ni bughambu, Ekiro Kikulu ky’Emikati Eyitemo Levire,* Ekiro Kikulu ky’Amayenga, n’Ekiro Kikulu ky’Ebibanda.* 14  Kandi mwasombola ebikuto by’abahereri bitoke eribya bikakola emibiiri yabyo erikwamana n’ebyalayiro ebyo baba wiwe Daudi ahiraho. Mwahira n’Abalawi omo myanya yabo y’erikoleramo emibiiri batoke eripipa oMungu, n’erikolera embere sy’abahereri, erikwamana n’ebyosi ebyabya bitolere erikolwa obuli kiro. Mwahira n’abakendibya bakatsunga emilango mbiriri-mbiriri omo bikuto byabo kundi oyo w’omughambo ogho Daudi, omundu w’oMungu w’ekwenene, ahiraho. 15  Mubakwama ndeke-ndeke ebyalayiro ebyo omwami aha abahereri n’Abalawi, ebyabya bilebirye obuli mwatsi wosi-wosi, kutse ebyabya bilebirye amadepo. 16  Neryo Solomona mwapanga emibiiri yosi yo ndeke, eritsuka ekiro efondasyo y’ehekalu ya Yehova yatsuka erihimbwa erihika ekiro ehekalu yahwa erihimbwa. Ehekalu ya Yehova ko yahwa yitya erihimbwa. 17  Enyuma sy’aho, Solomona mwaya e Ezioni-geberi ne Eloti, oko musike w’engetse, omo kihugho kye Edomu. 18  Hiramu mwatumira Solomona y’amato, n’abandu abakakolera omo mato. Mwabugha ati abaghombe biwe bo batwale amato ayo n’abandu abakakolera omo mato. Mubaghenda e Ofiri haghuma n’abaghombe ba Solomona. Mubalusyayo esyotalanta* 450 sy’ehoro, bamatwalirasyo omwami Solomona.

Amaelezo awehikwa

Kinywa kwa kinywa, “abaghala ba Israeli.”
Kutse “syofarasi; syoshevale.”
Kutse “syofarasi; syoshevale.”
Kutse “Kihamya.”
Kutse “ky’Ehibalalayi.”
Etalanta nguma ini bilo 34,2. Ulebaye Endomeko B14.