Emibiiri y’Abakwenda 13:1-52

  • Barnaba na Saulo bamatumwamo bamisionere (1-3)

  • Paulo na Barnaba bamahubirya e Kipro (4-12)

  • Ehotuba ya Paulo e Antiokia ye Pisidia (13-41)

  • Yehova amababwira ati baghende eyiri ab’ebindi bihanda (42-52)

13  Omo ndeko ye Antiokia, mwabya abaminyereri n’abakangirirya: Barnaba, Simeoni oyo wabya akahulwamo Nigeri, Lukio we Kirene, Manaeni oyo wakangiriribawa n’omuguvernere ye Herode, na Saulo.  Omughulu babya bakakolera Yehova* n’erikola amafungo, ekirimu kibuyirire mukyabugha kiti: “Munisombolere Barnaba na Saulo batoke erikola omubiiri owaleka inababirikira.”  Neryo babere babibugha erikola amafungo n’erisaba, mubahira kubo kw’ebyala n’erilekabo baghende.  Neryo, abalume babiri abo bakasondolwa n’ekirimu kibuyirire, mubandaghalira e Seleukia. Ibane e Seleukia mubimya obwato obwatwalabo e Kipro.  Neryo mubabya babihika e Salami, mubatsuka erihubirya ekinywa ky’oMungu omo syosinagogi.* Yohana naye abya muwatikya wabo.  Mubabya babilaba omo kisanga* kyosi erihika e Pafo, mubahindana n’omuyahudi, oyukahulawamo Bara-Yesu. Abya ini muloyi, kandi omuminyereri w’amabehi.  Abya haghuma n’omwimaniri w’ekiharo, ye Sergio Paulo, omulume w’obwenge bunene. Mwabirikira Barnaba na Saulo kundi abya inianzire kutsibu erihulikirira ekinywa ky’oMungu.  Aliwe, omuloyi, oyukatasyahulawamo Elima (ni bugha ambu omuloyi), mwatsuka eripingabo n’erisonda erikakirya omwimaniri w’ekiharo erikirirya ekinywa ky’oMungu.  Neryo Saulo, oyukatasyahulawamo Paulo, mwusulamo ekirimu kibuyirire, amasamalira omuloyi oyo 10  n’eribugha ati: “Mulume, iwe wuswiremo emihanda yosi y’amabehi n’emihanda yosi y’obubi. Iwe mwana wa Diabolo, enzighu y’obuli mwatsi owatunganene, siwendisyaleka erihengemya esyonzira esilungukere sya Yehova?* 11  Hulikirira! Ebyala bya Yehova* biri okw’iwe, neryo ukendibya ndimetime. Siwendisyalangira ekyakakala ky’eryuba omo mughulu mulebe.” Aho n’aho, oluhohe n’omwirima munene mubyamuhikako. Neryo amatsuka eriyitimba-timbako akasondya oyo wangamusondola inianamuhambire oko byala. 12  Neryo omwimaniri w’ekiharo abere abilangira omwatsi oyo, mwikirirya kundi amakangirirya wa Yehova* mwatula oko mutima wiwe. 13  Paulo n’ababya haghuma naye mubalaba omo ngetse bakalwa e Pafo, bamahika e Perga omo Pamfilia. Aliwe, Yohana mwabasighayo, amasuba e Yerusalema. 14  Aliwe ibo, mubalwa e Perga, bamaya e Antiokia ye Pisidia. Ekiro ky’Esabato mubingira omo sinagogi* n’erikala. 15  Emighambo n’amaminyereri byabisomwa, abakulu be sinagogi* mubatuma omulaghe oko Paulo na Barnaba bati: “Balume, baghala betu, mwamabya imunawite omwatsi w’erisubya mutima ogho mwangabwira abandu, mubughegho.” 16  Neryo Paulo mwahangana, amabwira abandu b’omo byala ati bahune. Mwabugha ati: “Balume, baghala betu, inywe Baisraeli, n’inywe bandi, inywe musaghire oMungu, muhulikirire. 17  OMungu w’Abaisraeli aba mwasombola abotata-kulu wetu n’eriyira abandu aba mo kihanda ekiwite akaghala omughulu babya ibanikere e Misri ng’abagheni. Kandi mwabalusyayo omo byala biwe by’amaka.* 18  Kandi omo myaka hakuhi 40, mwatabaluhako omo mbwarara. 19  Mwabya abitoghotya ebihanda irinda (7) omo kihugho kye Kanana, mwabaha ekihugho ekyo mo mwandu. 20  Ebyosi ebyo mubyabugha emyaka hakuhi 450. “Enyuma sy’aho, mwabaha abatsweri erihika oko mughulu w’omuminyereri Samweli. 21  Aliwe enyuma sy’aho, mubabwira oMungu bati abahe omwami. Neryo oMungu mwabaha Saulo, omughala wa Kisi, omulume w’omo kihanda kya Benyamini. Mwatabalabo omo myaka 40. 22  Abere abimulusya oko kitumbi ky’obwami, mwabasombolera omwami Daudi. OMungu mwabugha oko Daudi ati: ‘Mungalangira Daudi, mughala wa Yese, ini mundu oyukakola ngoko omutima waghe anzire. Akendisyakola ebyosi ebyo nanzire.’ 23  OMungu mwaha Abaisraeli bo musabuli, ye Yesu. Mwalusya omusabuli oyo omo lubuto lwa Daudi erikwamana n’ebyo oMungu alagha. 24  Embere Yesu ahike, Yohana mwahubirya abandu bosi be Israeli olubatiso olukakanganaya ngoko omundu abiribindula omutima. 25  Aliwe Yohana abere akasonda eribugha omubiiri wiwe, mwabugha ati: ‘Siniri ekyo mukalengekanaya muti niri, aliwe enyuma syaghe yiri omundu oyo nitatolere erilusya ebiryato biwe.’ 26  “Balume, baghala betu, inywe bana ba Abrahamu, n’inywe bandi, inywe musaghire oMungu, ekinywa ky’erisabuka eri kyatumawa okw’itwe. 27  Kundi abakalani be Yerusalema n’abakulu babo mubataminya omundu oyu. Aliwe, mubayiyiramo batsweri, neryo mubaberererya emyatsi eyabughawa n’abaminyereri eyikasomawa omo mulenge muli omo buli sabato. 28  Mubatasunga ekyangaleka ibamwita. Aliwe, mubabwira Pilato bati amwite. 29  Neryo babere babiberererya ebyosi ebihandikire okw’iye, mubamulusya oko muti, bamamuhira omo yisinda. 30  OMungu mwamulubukya. 31  Nomo biro bingyi mwahulukira abiruka haghuma naye erilwa e Galilaya bakaya e Yerusalema. Abandu abo ni bimiri* biwe. Banemuhubirya abandu b’emyatsi eyimulebirye. 32  Ekyo kyo kikaleka netu itwabahubirya engulu mbuya eyilebirye endaghane eyo akola n’abotata-kulu wetu. 33  OMungu abiriberereryayo ndeke-ndeke busana netu itwe bana babo omwilubukya Yesu. Ngoko kihandikire omo Syonyimbo, ekihande ky’akabiri kiti: ‘Uli mughala waghe, naghe munabwire namabya tata waghu.’ 34  OMungu mwamulubukya akasyabya n’omubiri owangatsanda. OMungu abya iniabirikangania omwatsi oyo omughulu abugha ati: ‘Ngendisyaberererya busana nenyu endaghane yaghe y’olwanzo oluteleghula, eyo nalagha Daudi. Endaghane eyo ni y’ekwenene.’ 35  Kandi omo kindi kihande ky’Esyonyimbo, akabugha ati: ‘Siwendisyaleka omutunganene waghu akahonda.’ 36  Aliwe, Daudi abere abikolera oMungu oko mughulu wiwe, mwahola. Mwatabwa haghuma n’abotata-kulu wiwe, neryo amahonda. 37  Aliwe, oyo oMungu alubukaya mwatahonda. 38  “Neryo baghala betu, muminye ngoko munemuhubiribwa ngoko oMungu akendisyaghanyira amalolo wenyu. Omundu oyo yukaleka ekyo ikyatokekana. 39  Kandi erilabira iye, abosi abakikiriraya bakalangirawamo abate n’ekosa omo myatsi yosi eyo bataghanzawamo abate n’ekosa erikwamana n’Emighambo ya Musa. 40  Neryo, muyiteghaye, ebyabughawa n’abaminyereri bikasyabahikira. 41  ‘Mulebaye, inywe mutatsomene! Musweke n’erihola kundi ninemukola omo biro byenyu m’omwatsi ogho mute mwangikirirya, n’omo omundu angabakaniryagho ndeke-ndeke.’” 42  Paulo na Barnaba babere bakasonda erihuluka, abandu mubabalemba-lemba bati kandi basyakanaya oko myatsi eyo omo yindi Sabato. 43  Neryo omuhindano ogho bakolera omo sinagogi* abere abihwa, Abayahudi bangyi, n’abandu ababindukira omo Kiyahudi ababya bakaramya oMungu mubakwama Paulo na Barnaba. Neryo Paulo na Barnaba mubakania nabo n’eribabwira bati bamakirire olukogho lw’oMungu. 44  Omo yindi Sabato, hakuhi abandu bosi b’omo muyi mubahindana batoke erihulikirira ekinywa kya Yehova.* 45  Omughulu Abayahudi balangira abandu banene abo, mubusulamo eritsuro. Mubatsuka eribugha ebitsumi n’erighana emyatsi eyo Paulo abya akabugha. 46  Neryo Paulo na Barnaba mubababwira n’obutubaha bati: “N’inywe mwabya mutolere eribwirwa ekinywa ky’oMungu. Aliwe kundi mwamaghanakyo, kandi kundi mwamalangira isimutolere erihabwa engebe ya kera na kera, tukaya eyiri ab’ebindi bihanda. 47  Kundi Yehova* mwatubwira ati: ‘Nabirikuyiramo kyakakala ky’abandu b’ebihanda, utoke eritwalira omulamo abandu abali oko musike-sike w’ekihugho.’” 48  Omughulu abandu b’ebihanda bowa ekyo, mubatsema kutsibu n’eripipa ekinywa kya Yehova,* n’abosi ababya n’omutima owanzire eryangirira ekwenene eyikaha omundu y’engebe ya kera na kera, mubikirirya. 49  Kandi ekinywa kya Yehova* mukyalola embere n’erihika oko bandu b’omo kihugho kyosi. 50  Aliwe, Abayahudi mubatsotsya abakali abasaghire oMungu ababya basikibwe kutsibu, n’abalume abasikibwe b’omo muyi, neryo mubatsuka eryaghalya* Paulo na Barnaba, n’eribatibitako balue omo biharo byabo. 51  Paulo na Barnaba mubakungutirabo olututu lw’oko bisando byabo n’erilola e Ikoniamu. 52  Biro byosi, abakwenda mubusulamo ekirimu kibuyirire n’obutseme bunene.

Amaelezo awehikwa

Kutse “île.”
Kinywa kwa kinywa, “omo byala ebisumbire.”
Kutse “batemwe.”
Kutse “eryendererya.”