Emibiiri y’Abakwenda 14:1-28

  • Abandu bangyi bamikirirya ekinywa e Ikoniamu, aliwe abigha bamaghalibwa (1-7)

  • Paulo na Barnaba bamalangirwamo miungu e Listra (8-18)

  • Paulo amaghuswako amabwe, aliwe amabala (19, 20)

  • Paulo na Barnaba bamasikya emitima y’abigha (21-23)

  • Bamasuba e Antiokia ye Siria (24-28)

14  E Ikoniamu, abalume mubingira haghuma omo sinagogi* y’Abayahudi. Mubakania ndeke, n’ekyo mukyaleka Abayahudi bangyi n’Abagiriki ibikirirya.  Aliwe, Abayahudi abatikiriraya mubatsotsya abandu* b’ebihanda n’eribahiramo amalengakania awatuwene w’eripona abaghala betu.  Paulo na Barnaba mubalabyayo mughulu muli bakakania butubaha busana n’obutoki bwa Yehova,* oyo wakanganaya ngoko ekinywa ky’olukogho lwiwe ni ky’ekwenene erilabira ebitiko-tiko n’emyatsi eyikaswekaya eyo abatokesaya erikola.  Aliwe, abandu b’omo muyi mubaghabana. Abandi babya oko luhande lw’Abayahudi, n’abandi oko luhande lw’abakwenda.  Omughulu abandu b’ebihanda, Abayahudi n’abatabali babo basonda eribakolera muhanda n’eribaghusako amabwe,  mubowa omwatsi oyo. Neryo mubatibitira omo miyi ye Likaonia, Listra ne Derbe n’omo biharo ebyabya bitimbire oko miyi eyo.  Mubataleka eritulaghania engulu mbuya omo biharo ebyo.  E Listra yabya omundu oyo wabya inikere kundi abya n’amaghulu awalehemire. Abutawa ini kirema, abya isyalyataghenda.  Omulume oyo abya akahulikirira kutsibu Paulo akakania. Paulo mwamusamalira, neryo mwalangira omundu oyo ngoko ikirirye kw’anganalama. 10  Paulo mwabugha omo mulenge muli ati: “Hangana.” Neryo omulume oyo mwahangana n’eritsuka erighenda. 11  Abandu mubabya babilangira ebyo Paulo alyakola, mubabugha omo mulenge muli omo mubughe we Likonia bati: “Emiungu yabiribya ng’abandu, kandi yabirikimira omo kati-kati ketu!” 12  Neryo mubatsuka eryahula Barnaba mo Zeu, na Paulo mo Herme. Aliwe, Paulo mwayikasa eribugha nabo. 13  Neryo omuhereri wa Zeu, oyo ehekalu yiwe yabya oko mulango w’omuyi, mwaleta esyonume sy’esyonde, n’esyombita sy’ebiti oko mulango w’omuyi. Iye n’abandu abo mubasonda eriherera amahere. 14  Aliwe, omughulu abakwenda ye Paulo na Barnaba bowa ekyo, mubatulanga esyongyimba syabo, mubalaba-laba omo bandu ibanemubugha omo mulenge muli bati: 15  “Balume, busanaki mukakola mutya? Netu tuli bandu abali n’obulema obuli ng’obwenyu. Kandi tukabatulira engulu mbuya mutoke erileka emyatsi eyi eyitawite omughaso, neryo mukwame oMungu oyuliho, oyo wahangyika olubula n’ekihugho, engetse n’ebyosi ebirimo. 16  Omo mighulu ya kera, mwaleka ebihanda bikwame esyonzira syabyo. 17  Aliwe, mwataleka erikangania nga ali ati omw’ikola emyatsi eyuwene. Mwabaha embula y’elubula, n’ebirimo ebikeramo ebyalya. Mwabaha akalyo kanene n’eryusulya omo mitima yenyu mo butseme.” 18  N’omo banabugha ebyo, mubatatoka erikakirya abandu eribaherera amahere. 19  Aliwe, Abayahudi mubahika erilua e Antiokia ne Ikoniamu mubatsotsya abandu, neryo abandu bamaghusanga oko Paulo kw’amabwe. Mubamukurira ehihya w’omuyi bakalengekania ambu alinga abirihola. 20  Aliwe, omughulu abigha bamutimbako, mwahangana, neryo amingira omo muyi. Ekiro ekikwamire, iye na Barnaba mubaghenda e Derbe. 21  Mubabya babitulaghania engulu mbuya n’eriwatikya abandu bangyi babye bigha, mubasuba e Listra, Ikoniamu ne Antiokia. 22  Babere ibane eyo, mubasikya emitima y’abigha* n’eribawatikya bamakirire obwikirirya omw’ibabwira bati: “Tukendisyalaba omo maligho mangyi embere twingire omo Bwami bw’oMungu.” 23  Kandi mubahira abasyakulu omo buli ndeko. Babya bakasaba n’erikola amafungo, mubahira abasyakulu abo omo byala bya Yehova* oyo bikiriraya. 24  Neryo mubalaba e Pisidia bakaya e Pamfilia. 25  Mubabya babitulaghania engulu mbuya e Perga, mubandaghalira e Atalia. 26  Mubalua eyo, bamaya e Antiokia omo bwato. Eyo yo abaghala babo basaba oMungu bati akanganaye Paulo na Barnaba olukogho lunene batoke erikola omubiiri ogho babya ibamabibugha. 27  Omughulu bahika, mubahindania endeko. Mubakania oko myatsi eyo oMungu alyakola erilabira ibo, kandi ngoko abirikingula omulango oko bate Bayahudi batoke erikirirya. 28  Neryo mubalabya endambi nene haghuma n’abigha.

Amaelezo awehikwa

Kutse “esyonafsi.”
Kutse “esyonafsi sy’abigha.”