Emibiiri y’Abakwenda 15:1-41

  • Obuhaka bwamahuluka e Antiokia busana n’eribanibwa (1, 2)

  • Bamatwala omwatsi oyo e Yerusalema (3-5)

  • Abasyakulu n’abakwenda bamahindana haghuma (6-21)

  • Ebaruha y’ekyaghanda ekikasondola (22-29)

    • Muyihighule oko musasi (28, 29)

  • Ebaruha yamasikya esyondeko sy’omutima (30-35)

  • Paulo na Barnaba bamaghabana (36-41)

15  Nikwa abalume balebe mubalua e Yudea n’eritsuka erikangirirya abaghala babo bati: “Mwamatendibanibwa erikwamana n’Emighambo ya Musa, simwangasabulwa.”  Muhabya eritendihulikirirana erikalire n’obuhaka bunene omo kati-kati ka Paulo na Barnaba n’abandu abo. Neryo mubalangira ikyuwene Paulo na Barnaba n’abandi bandu balebe birukire e Yerusalema, eyiri abakwenda n’abasyakulu, batoke erikania oko mwatsi oyo.*  Neryo endeko yabere yabikwamanisyabo hake, abandu aba mubalaba e Foinike ne Samaria. Babya bakakanirya baghala babo ngoko abandu b’ebihanda babirikirirya. N’ekyo kyabya kikaleka baghala babo bosi ibatsema kutsibu.  Babere babihika e Yerusalema, endeko, abakwenda, n’abasyakulu, mubabakokya ndeke. Neryo mubakaniryabo emyatsi mingyi eyo Mungu akola erilabira ibo.  Aliwe, abandu balebe b’omo kasomo k’Abafarisayo ababya ibabirikirirya, mubahangana oko bitumbi byabo n’eribugha bati: “Ritolere abandu abo ibabanibwa kandi ritolere eribabwira muti bakwame Emighambo ya Musa.”  Neryo abakwenda n’abasyakulu mubahindana batoke erikania oko mwatsi oyo.  Babere babikuba obuhaka bunene, Petro mwahangana n’eribabwira ati: “Balume, baghala betu, munasi ndeke-ndeke ngoko erilua kera oMungu mwanisombola omo kati-kati kenyu nitoke eriwatikya abandu b’ebihanda eryowa ekinywa ky’engulu mbuya n’erikirirya.  N’ekindi, oMungu, oyo wasi emitima y’abandu, abirikangania ngoko abirilighabo omw’ibaha ekirimu kibuyirire, ngoko netu atuhakyo.  Kandi mwatatukolera omo nzira yosi-yosi eyisighene ngoko alyabakolera, aliwe abiryerya emitima yabo kundi bali n’obwikirirya. 10  Neryo busanaki lino mukalenga oko Mungu omw’ihekya abigha b’omuketo ogho itwe n’abotata-kulu wetu twatatoka eriheka? 11  Aliwe, twikirirye ndeke-ndeke ngoko olukogho lw’Omukama Yesu lo lukaleka itwe nabo itwasabuka.” 12  Neryo abandu bosi mubahuna, bamatsuka erihulikirira Barnaba na Paulo bakakania oko bitiko-tiko n’emyatsi eyikaswekaya eyo Mungu alyakola omo kati-kati k’ebihanda erilabira ibo. 13  Babere babibugha erikania, Yakobo mwabugha ati: “Balume, baghala betu, munihulikirire. 14  Simeoni abirikania ndeke-ndeke ngoko oMungu, engendo y’erimbere, abirilebya nomo bandu b’ebihanda erisombolamo abandu batoke eriheka erina riwe. 15  N’ekyo kihambene n’ebinywa by’abaminyereri ebikabugha biti: 16  ‘Enyuma sy’emyatsi eyo, ngendisyasubula n’eritasyahangania ehema ya Daudi eyabya iyabiritera; ngenditasyahimba ahasambukala n’erisubyaho ngoko habya, 17  abandu abakisigha batoke erisonda-sonda Yehova* n’omutima wosi haghuma n’abandu b’ebihanda byosi, abandu abakahulawa omo rina ryaghe, Yehova* atya, oyunemukola emyatsi yosi eyi, 18  eyasibwe erilua kera.’ 19  Neryo, ingye ngoko namalangira, siritolere tukadunga abandu b’ebihanda abanzire erikolera oMungu, 20  aliwe tubahandikire tuti bayihighule oko bindu ebiryatsandibawa omo syosanamu, bayihighule oko buraghane,* enyama eyiryanyolawa,* n’oko musasi. 21  Kundi erilua kera, Musa anawite oko bandu abakahubiraya omo miyi yosi ebyo ahandika, kusangwa oko buli sabato, bakasomabyo omo mulenge muli omo syosinagogi.”* 22  Neryo abakwenda n’abasyakulu n’endeko yosi, mubayisogha erituma e Antiokia ye Paulo na Barnaba, n’abalume abo basombola omo kati-kati kabo. Mubatumayo Yuda, oyukahulawamo Barsaba, na Sila. Ababiri bosi babya ibakasondola emyatsi y’omo ndeko. 23  Bino byo bahandika omo baruha eyo babahekaya: “Ebaruha eno ikalua oko baghala benyu; abakwenda n’abasyakulu. Tukabatumirayo inywe baghala betu be Antiokia, Siria, Kilikia, ab’omo bandu b’ebihanda. Twamabaramukya! 24  Mutwowa ngoko abandu balebe abalua eyo tuli mubabadunga omo binywa byabo bakasonda eritsandya obwikirirya bwenyu. Aliwe, sitwe twababwira tuti bakole batya. 25  Neryo itwe bosi haghuma mutukayisogha erisombola abalume n’eribatuma ewenyu haghuma n’abaghala betu banzwa Barnaba na Paulo 26  abaherera engebe* yabo busana n’erina ry’Omukama wetu Yesu Kristo. 27  Kandi tukatuma Yuda na Sila, nabo batoke eribabwira ebinywa bighumerera omo buno bwabo. 28  Kundi ekirimu kibuyirire netu itwibene-bene mutukalangira ikyuwene eritendibatomekera oghundi muheke. Aliwe, mukwame emyatsi eyi ey’omughaso: 29  muyihighule oko bindu ebiryahererawa esyosonamu, muyihighule oko musasi, oko nyama eyiryanyolawa,* n’oko buraghane.* Mwamayihighula oko myatsi eyo ko ndeke-ndeke, engebe yenyu iyikendyuwana. Mubye n’obuholo!”* 30  Neryo abalume abo mubaghenda; mubandaghalira e Antiokia. Babere babihika e Antiokia, bamahindania abandu bosi n’eribaha ebaruha eyo. 31  Babere babisoma ebaruha eyo, abandu bosi mubatsema busana n’ebinywa ebyo by’erisikya mutima. 32  Neryo kundi Yuda na Sila nabo babya baminyereri, mubasikya emitima y’abaghala babo n’eribahiramo akaghala omo binywa* bingyi. 33  Mubabya babilabya omughulu mulebe w’eyo, abaghala babo mubalekabo basubule eyiri ababatuma. Mubababwira ambu baghende buholo. 34 * —— 35  Aliwe, Paulo na Barnaba mubasighala e Antiokia. Ibo n’abandi bandu bangyi babya bakakangirirya n’eritulaghania engulu mbuya y’ekinywa kya Yehova.* 36  Habere hakya ebiro bilebe, Paulo mwabwira Barnaba ati: “Neryo lino, tusubule, tuyalebaye abaghala betu* abali omo buli muyi ogho twahubirayamo ekinywa kya Yehova,* tutoke eriminya nga bali bati.” 37  Barnaba abya iniabiribugha ati tu akendighenda na Yohana oyukahulawamo Mariko. 38  Aliwe, Paulo syabya anzire bakaghenda na Mariko, kundi mwabasigha e Pamfilia, kandi kundi mwataghenda nabo omo mubiiri. 39  Neryo mubakaramirana, erihika oko kika bamaghabana. Neryo Barnaba mwimya Mariko, bamimya obwato, bamaghenda e Kipro. 40  Na Paulo mwasombola erighenda na Sila, neryo mubaghenda abaghala babo babisaba bati Yehova* amukanganaye olukogho. 41  Mwalaba e Siria ne Kilikia inianemusikya esyondeko sy’omutima.

Amaelezo awehikwa

Kutse “oko buhaka obo.”
Omo Kigiriki ni por·neiʹa. Ulebaye amaana w’ebinywa.
Kutse “eyiryanighawa, eyiritibawa isiyetalusibwamo omusasi.”
Kutse “manyumba w’eriramiryamo.”
Kutse “esyonafsi.”
Kutse “eyiryanighawa, eyiritibawa isiyetalusibwamo omusasi.”
Kutse “Musighale yambo!”
Omo Kigiriki ni por·neiʹa. Ulebaye amaana w’ebinywa.
Kutse “esyohotuba, esyodiskuru.”
Kutse kandi, “Ritolere isitwanatabula erisuba eyiri abaghala betu.”