Emibiiri y’Abakwenda 8:1-40

  • Saulo, oyo wabya akaghalya endeko (1-3)

  • Filipo amawatikya abandu bangyi be Samaria erikirirya (4-13)

  • Petro na Yohana bamatumwa e Samaria (14-17)

  • Simoni amasonda erighula ekihembo ky’ekirimu kibuyirire (18-25)

  • Omukonwe we Etiopia (26-40)

8  Aliwe, Saulo mwanza bakita Stefano. Ekiro ekyo mubatsuka eryaghalya* kutsibu endeko eyabya e Yerusalema. Abigha bosi, erilusyako abakwenda, mubapanza-panzirwa omo biharo bye Yudea ne Samaria.  Aliwe, abandu ababya basikirye oMungu mubaheka Stefano bamayamuta, kandi mubamulira kutsibu.  Nikwa Saulo mwatsurumira endeko. Iniakingira omo buli nyumba n’eribuluta abalume n’abakali n’eribaghusa omo ngomo.  Aliwe, abapanzikana mubalaba omo biharo ibanemuhubirya engulu mbuya y’ekinywa ky’oMungu.  Neryo Filipo mwandaghalira omo muyi we Samaria, amatsuka erikangirirya abandu b’eyo emyatsi eyilebirye Kristo.  Abandu bangyi mubowa n’omutima mughuma ebyo Filipo abya akabugha omughulu babya bakamuhulikirira, n’erilangira ebitiko-tiko ebyo abya akakola.  Kundi ebirimu bibi mubyalua omo bandu bangyi ibinemulaka, kandi abandu bangyi abaliko ebitsuko ebibasire, n’ebirema, mubalama.  Neryo abandu b’omo muyi oyo mubatsema kutsibu.  Aliwe, omo muyi mwabya omulume mughuma oyukahulawamo Simoni, oyo, erihika ekiro ekyo iniakakola emyatsi y’obukumu. Iniakaswekaya abandu be Samaria. Iniakayilangiramo mundu w’omughaso munene. 10  Abandu bosi, abalere n’abakulu, ibakamuhulikirira n’eribugha bati: “Omundu oyu ni Kaghala k’oMungu, akakahulawamo Kanene.” 11  Neryo ibakamuhulikirira kundi iniabiriswekyabo omo myatsi yiwe y’obukumu omo biro binene. 12  Aliwe, babere babikirirya Filipo, oyo wabya akatula engulu mbuya y’Obwami b’oMungu n’eyilebirye erina rya Yesu Kristo, mubabatisibwa, abalume n’abakali. 13  Simoni naye mwikirirya. Neryo mwabya abibatisibwa, mwataleka erikwama Filipo. Mwabya akasweka akalangira ebitiko-tiko, n’emyatsi y’obutoki eyabya yikakoleka. 14  Omughulu abakwenda abasighala e Yerusalema bowa ngoko abandu be Samaria babiriligha ekinywa ky’oMungu, mubatumayo ye Petro na Yohana. 15  Petro na Yohana mubayayo. Babere babihika, mubasabira abigha bahya-bahya batoke eribana ekirimu kibuyirire. 16  Kundi omw’ibo mwabya isimuli n’omundu n’omughuma oyo wabiripokera ekirimu kibuyirire. Aliwe, kino kisa kyo babya ibabirikola: babya ibabiribatisibwa omo rina ry’Omukama Yesu. 17  Nero Petro na Yohana mubabahira kw’ebyala, neryo bamapokera ekirimu kibuyirire. 18  Neryo Simoni abere abilangira ngoko abandi bigha abo bamabipokera ekirimu kibuyirire, abakwenda babihira kubo kw’ebyala, mwabugha ati akaha abakwenda b’esyofranga. 19  Mwababwira ati: “Naghe batahi mwatamba oko butoki obo, naghe nibye ngahira oko bandu kw’ebyala, ibapokera ekirimu kibuyirire.” 20  Aliwe, Petro mwamubwira ati: “Esyofranga syaghu sitoghotibawe haghuma naghu, kundi ukalengekanaya uti ekihembo eky’oMungu akaha abandu kyo busa, wanganabanakyo oko syofranga. 21  Siwendibana n’ahake oko butoki bw’ekirimu kibuyirire, kundi omutima waghu syuwene embere sy’oMungu. 22  Neryo ubindule omutima waghu n’erileka obubi bwaghu. Ulembe-lembe Yehova* kusudi, kyamatokekana, akughanyire busana n’obubi obuli omo mutima waghu. 23  Kundi namalangira ngoko uli sumu eyikalihire, kandi uli mukobe w’ebitatunganene.” 24  Simoni mwabasubirya ati: “Mulembe-lembe Yehova* busana naghe, kusudi ebyo mwamabugha isibyanihikira.” 25  Neryo babere babihubirya ndeke-ndeke n’eribugha ekinywa kya Yehova,* mubasuba e Yerusalema ibanemuhubirya engulu mbuya omo milongo y’Abasamaria 26  Neryo omumalaika wa Yehova* mwabwira Filipo ati: “Hangana, ughende oko luhande lw’eyikwa. Ukwame enzira eyikandaghala erilua e Yerusalema erihika e Gaza. (Ni nzira ey’omo mbwarara.) 27  Neryo mwahangana n’erighenda. Mwahindana n’omukonwe Muetiopia. Omukonwe oyo abya mukulu kandi abya akakolera ye Kandake, omwami-mukali w’Abaetiopia. Omukonwe oyo abya akimanira obuteke bosi bwa Kandake. Mwaya e Yerusalema busana n’eriyaramya oMungu. 28  Neryo abya akasuba ewiwe, abya inianikere oko mutoka wiwe owabya akakurwa n’esabayiri.* Abya inianemusoma omo mulenge muli obuminyereri bwa Isaya. 29  Neryo ekirimu mukyabwira Filipo kiti: “Seghera hakuhi n’omutoka olya.” 30  Omughulu Filipo abya akakwama omutoka oyo w’endambi-ndambi, mwowa Omuetiopia oyo inianemusoma omo mulenge muli obuminyereri bwa Isaya. Neryo mwamubulya ati: “Unowire ebyo ukasoma?” 31  Omuetiopia oyo mwamusubirya ati: “Ngendyowa niti hate omundu oyukaniwatikaya?” Neryo mwabwira Filipo ati asambire omo mutoka n’erikala naye. 32  Erisako eryo Omuetiopia abya akasoma rya rino: “Mwatwalwa ng’embuli eyikayakerawa. Kandi mwatakingula obuno bwiwe ng’ekyana ky’embuli ekikabya bukutu embere sy’omundu oyukatwa kukyo k’obweya. 33  Omughulu w’erihemuka riwe, mubatamutswera omo ritunganene. Nindi yukendisyakania emyatsi y’ekihanda kiwe? Kundi engebe yiwe yabirilusibwa oko kihugho.” 34  Omukonwe oyo mwabulya Filipo ati: “Terimbwira, omuminyereri oyu akakanaya okundi? Okw’iye iyuwene-wene, kutse oko ghundi mundu?” 35  Filipo mwatsuka eribugha, amatsuka erimukanirya oko risako eryo, amabwira Omuetiopia oyo engulu mbuya eyilebirye Yesu. 36  Neryo omughulu babya ibanemughenda, mubahika ahali amaghetse. Neryo omukonwe mwabugha ati: “Tahie, amaghetse si waya. Niki kyo kyangaleka initabatisibwa?” 37 * —— 38  Neryo mwabugha ati bimanaye omutoka. Filipo n’omukonwe oyo mubandaghalira omo maghetse, neryo Filipo amamubatisya. 39  Omughulu balua omo maghetse, ekirimu kya Yehova* mukyalw’ikyaheka Filipo, n’omukonwe mwatasyalangira Filipo. Aliwe, mwaghenda inianatsemire. 40  Nikwa Filipo mwayeya iniabirihika e Asdodi. Mwalaba omo kiharo ekyo inianemutula engulu mbuya omo miyi yosi. Mwahika ne Kaisaria inianemutula engulu mbuya.

Amaelezo awehikwa

Kutse “eryendererya.”
Kutse “efarasi, eshevale.”