Abatsweri 1:1-36

  • Ebiharo ebyo kihanda kya Yuda n’ekihanda kya Simeoni byasinga (1-20)

  • Abayebusi sibatalua omo Yerusalema (21)

  • Abana ba Yozefu bamimya omuyi we Beteli (22-26)

  • Abaisraeli sibatatibita oko Bakanana bosi (27-36)

1  Yosua abere abihola, Abaisraeli* mubabulya Yehova bati: “Nindi y’ukenditsuka eriyalwa n’Abakanana?”  Yehova mwabasubirya ati: “Ekihanda kya Yuda kyo kikenditsuka. Ngendibawatikya* erisinga ekihugho ekyo.”  Neryo abalume b’omo kihanda kya Yuda mubabwira abaghala babo b’omo kihanda kya Simeoni bati: “Mwase mutuwatikaye eriyalwa n’Abakanana abali omo kiharo ekyo balyatuha, neryo netu tukendisyabawatikya eriyalwa n’abali omo kiharo kyenyu.” Neryo abalume b’omo kihanda kya Simeoni mubaghenda haghuma nabo.  Omughulu abalume b’omo kihanda kya Yuda baghenda oko malwa, Yehova mwabawatikya erisinga Abakanana n’Abaperizi. Mubasinga abalume 10 000 e Bezeki.  Mubeya Adoni-bezeki e Bezeki, bamalwa naye, kandi mubasinga Abakanana n’Abaperizi.  Adoni-bezeki mwatibita, aliwe mubamukwamirira, bamayamuhamba. Mubamutwako ebikumo n’amano manene-manene.  Neryo Adoni-bezeki mwabugha ati: “Hane abami 70 abatwibawako ebikumo n’amano manene-manene. Bakabya ibanemulya akalyo akakatoghonga oko meza yaghe. OMungu amabinikolera ngoko nabya ngakolera abandi.” Enyuma sy’aho, mubamutwala e Yerusalema, n’eyo y’aholera.  Kandi abalume be Yuda mubalwa n’abandu be Yerusalema, n’erihamba omuyi wabo. Mubita abandu b’omo muyi oyo omo muyali n’eritimyagho.  Enyuma sy’aho, abalume be Yuda mubayalwa n’Abakanana ababya bikere omo kiharo ky’ebitwa, ababya bikere e Negebu, n’omo Shefela. 10  Abalume be Yuda mubayalwa n’Abakanana ababya bikere e Hebroni. Mubita Sheshai, Ahimani, na Talmai. (Kera, Hebroni iyikahulawa mo Kiriati-arba.) 11  Mubalua eyo, bamayalwa n’abikalani be Debiri. (Kera, Debiri yabya iyikahulawa mo Kiriati-seferi.) 12  Neryo Kalebu mwabugha ati: “Omulume oyukendisyalwa n’omuyi we Kiriati-seferi n’erihambagho, ngendisyamuha omwali waghe ye Aksa, abye mukali wiwe.” 13  Neryo Otnieli, mughala wa Kenazi, mulere wa Kalebu, mwahambagho. Neryo Kalebu mwamuha omwali wiwe ye Aksa mo mukali wiwe. 14  Omughulu Aksa abya akaghenda ewa Otnieli, mwahatikana Otnieli ati asabe baba wiwe y’eririma. Enyuma sy’aho, Aksa mwalua oko punda yiwe,* neryo Kalebu mwamubulya ati: “Wanzire inakuhaki?” 15  Mwamusubirya ati: “Kisi umba omuyisa. Kundi wabirimba ekitaka ekiri oko luhande lw’eyikwa, umbe ne Guloti-maimu.”* Neryo Kalebu mwaha Aksa ye Guloti y’endata ne Guloti y’eyikwa.* 16  Abana b’Omukeni, tata-byala wa Musa, mubalua omo muyi owalimo emiti y’etende haghuma n’abandu be Yuda. Mubaya omo mbwarara ye Yuda, oko luhande lw’eyikwa lwe Aradi. Mubikalayo haghuma n’abandu b’eyo. 17  Aliwe abalume b’omo kihanda kya Yuda haghuma n’abaghala babo b’omo kihanda kya Simeoni mubayalwa n’Abakanana ababya bikere e Zefati n’eritsandya omuyi oyo. Neryo mubahula omuyi oyo mo Horma.* 18  Neryo abalume be Yuda mubahamba e Gaza n’ekiharo ekyabya kitimbire kuyo, e Ashkeloni n’ekiharo ekyabya kitimbire kuyo, e Ekroni n’ekiharo ekyabya kitimbire kuyo. 19  Yehova abya iniane haghuma n’abalume be Yuda, neryo mubimya ekiharo ky’ebitwa, aliwe mubatatoka eritibita oko bandu ababya bikere omo ribanda, kundi abandu abo babya bawite oko mitoka y’amalwa eyabyako ebiringo ebiriko ebindu ebitwire.* 20  Mubaha Kalebu ye Hebroni, ngoko Musa anabugha, neryo Kalebu mwatibita oko baghala basatu ba Anaki. 21  Aliwe Ababenyamini mubatatibita oko Bayebusi ababya bikere e Yerusalema. Neryo Abayebusi bakinikere haghuma n’Ababenyamini e Yerusalema erihika na munabwire. 22  Oko mughulu oyo, abana ba Yozefu mubayalwa n’abandu be Beteli, na Yehova abya iniane haghuma nabo. 23  Abana ba Yozefu babya ibanemulebya omuyi we Beteli ng’alyati. (Kera, omuyi oyo iniakahulawa mo Luzi.) 24  Kiro kighuma ibane mulebya omuyi oyo ng’alyati, mubalangira omulume mughuma akalua mugho. Neryo mubamubwira bati: “Kisi tukanganaye oho twangalaba tutoke eringira omo muyi. Tukendikukolera ebyuwene.”* 25  Neryo omulume oyo mwabakangania oho bangalaba batoke eringira omo muyi oyo. Neryo mubita abandu b’omo muyi oyo omo muyali. Aliwe mubaleka omulume oyo n’ekihanda kiwe kyosi baghende. 26  Omulume oyo mwaghenda omo kihugho ky’Abahiti, amahimbayo omuyi. Mwahula omuyi oyo mo Luzi. Omuyi oyo kw’akinahulawa atya erihika na munabwire. 27  Ekihanda kya Manase mukitahamba omuyi we Bete-sheani n’emilongo eyitimbire kugho, omuyi we Taanaki n’emilongo eyitimbire kugho, omuyi we Dori n’emilongo eyitimbire kugho, omuyi we Ibleamu n’emilongo eyitimbire kugho, n’omuyi we Megido n’emilongo eyitimbire kugho. Abakanana mubaghana erilua omo kiharo ekyo. 28  Abaisraeli babere babibya n’akaghala kanene, mubayira Abakanana mo bakobe. Aliwe mubatatibita oko bosi. 29  N’ekihanda kya Efraimu mukitatoka eritibita oko Bakanana ababya bikere e Gezeri. Abakanana mubaendelea erikala nabo e Gezeri. 30  Ekihanda kya Zabuloni mukitatibita oko bandu ababya bikere e Kitroni n’ababya bikere e Nahaloli. Abakanana mubaendelea erikala haghuma nabo, n’Abaisraeli mubabayira mo bakobe babo. 31  Ekihanda kya Aseri mukitatibita oko bandu ababya bikere e Ako n’ababya bikere e Sidoni, e Ahlabu, e Akzibu, e Helba, e Afiki, ne Rehobu. 32  Neryo Abaasheri mubaendelea erikala n’Abakanana ababya bikere omo kihugho ekyo kundi mubatatibita kubo. 33  Ekihanda kya Naftali mukitatibita oko bandu ababya bikere e Bete-shemeshi ne Bete-anati. Abanaftali mubaendelea erikala haghuma n’Abakanana ababya bikere omo kihugho ekyo. Abanaftali mubayira abikalani be Bete-shemeshi n’abikalani be Bete-anati mo bakobe babo. 34  Abaamori mubatalighira Abadani erilua omo kiharo ky’ebitwa, mubatabalighira erindaghalira omo ribanda. 35  Neryo Abaamori mubaghana erilua omo Kitwa kye Heresi, ekye Ayaloni, n’ekye Shaalbimu. Aliwe abana ba Yozefu babere babiyira akaghala kanene, mubayira Abaamori mo bakobe. 36  Ekiharo ky’Abaamori kyabya kitsukire oko bweruka bwe Akrabimu, erilua e Shela, n’eryeruka.

Amaelezo awehikwa

Kinywa kwa kinywa, “abaghala ba Israeli.”
Kutse “Nabiribawatikya.”
Kutse alinga, “mwabanda oko byala biwe inianikere oko punda.”
Ni bugha ambu “ebibase by’amaghetse; ebirobe by’amaghetse.”
Kutse “e Negebu.”
Ni bugha ambu “ekitolere eritsandibwa.”
Kinywa kwa kinywa, “emitoka y’ekyuma.”
Kinywa kwa kinywa, “Tukendikukangania olwanzo oluteleghula.”