Eriluayo 12:1-51

  • Epasaka yamahirwaho (1-28)

    • Omusasi ngambe iniahirwa oko hidrema (7)

  • Ekihunzo 10: ehimbere hyamahola (29-32)

  • Olughendo lw’eriluayo lwamatsuka (33-42)

    • Emyaka 430 yamahwa (40, 41)

  • Ebighenderwako ebilebirye erirya oko Pasaka (43-51)

12  Neryo Yehova mwabwira Musa na Haruni ibane omo kihugho kye Misri ati:  “Omwisi ono, akendibya akabya omwisi w’erimbere okw’inywe. Akendibya akabya mwisi w’erimbere w’omwaka okw’inywe.  Ubwire endeko yosi ye Israeli uti, ‘Oko kiro kye 10 ky’omwisi ono, obuli mundu atolere inyimya embuli nguma erikwamana n’enyumba ya tata wiwe. Omo buli nyumba embuli nguma.  Aliwe, ekihanda kyamabya ini kike, isikyangabugha embuli, litolere ibalyayo* omo nyumba yabo n’omuhimbani wabo wa hakuhi, erikwamana n’emighanzo y’abandu. Mukendisyakola emighanzo y’abandu erikwamana n’erighabo ry’enyama y’embuli eryo obuli mundu angalya.  Embuli eyo litolere iyabya butsira bulema, iyabya mbangale y’omwaka mughuma. Mwanganimya oko syombangale esikine nyilere kutse oko byana by’esyombene.  Litolere imwatsungayo ndeke erihika oko kiro kye 14 ky’omwisi ono. N’obuli kihanda omo kati-kati k’Abaisraeli batolere ibakerayo omo kagholo-gholo.*  Bakendimya oko musasi w’enyama eyo n’eritsatsangagho oko syombande ibiri sy’akadrema* n’endata wako omo nyumba eyo bakaliramo enyama eyo.  “‘Litolere ibalya enyama eyo omo kiro ky’ekiro ekyo. Litolere ibokyayo n’erilirayo oko mukate owatemo levire* n’esyonyinyi esikalihire.  Erighabo ryosi-ryosi ry’enyama eyo, isimwalyaryo mo ribisi kutse erihukalyo omo maghetse. Litolere imwokyayo oko muliro; omutwe wayo, amaghulu wayo n’eby’omo nda. 10  Isimwasakaya kuyo erihika omungya omo tututu. Aliwe eyikendisaka erihika omo tututu, litolere imwatimyayo omo muliro. 11  Ko mukendiryayo mutya: imunabohire esyombindi syenyu, imunambite ebiryato byenyu, n’omutso iniane omo byala byenyu. Kandi litolere imwalyayo luba-luba, ni Pasaka* ya Yehova. 12  Kusangwa munabwire omo kiro, ngendilaba omo kihugho kye Misri n’eriita ehimbere hyosi hye Misri. Ehimbere hy’abandu n’ehimbere hy’esyonyama. Kandi ngendisuyira emiungu yosi ye Misri. Ingye indi Yehova. 13  Omusasi akendibya kiminyikalo oko manyumba agho mulimo. Ngendibya nabilangira omusasi, inabakiruka. Ekihunzo sikyendibahikako omughulu ngandisuyira ekihugho kye Misri. 14  “‘Mukendibya mukibuka ekiro eki. Litolere imwabya mukibukakyo mo kiro kikulu kya Yehova omo bizazi* byenyu byosi. Ekyalayiro eki, ni ky’eryibuka emighulu yosi. 15  Omo biro 7 mukendisyabya mukalya omukati owatemo elevire.* Ekiro ky’eritsuka mukendisyabya mukalusya elevire omo manyumba wenyu. Kusangwa erilua oko kiro ky’eritsuka erihika oko kiro kye 7, owosi-wosi oyukandisyalya akalyo akalimo elevire akendisyalusibwa* omo Israeli. 16  Oko buli kiro ky’eritsuka mukendisyabya mukakola omuhindano munene owabuyirire. N’oko kiro kye 7, imwakola oghundi muhindano munene owabuyirire. Isimwakola omubiiri wosi-wosi omo biro ebyo. Ekyo mwangakola kisa, ry’erihuka akalyo ako mukendirya. 17  “‘Litolere imwabya mukibuka Ekiro Kikulu ky’Omukati Owatemo Levire.* Kusangwa omo kiro eki ngendibalusya inywe bosi* omo kihugho kye Misri. Kandi mukendibya mukibuka ekiro eki omo bizazi* byenyu byosi, kusangwa ni kyalayiro ky’omughulu wosi. 18  Oko kiro kye 14 ky’omwisi w’erimbere, omw’igholo, mukendisyabya mukalya omukati owatemo levire* erihika erigholo ry’ekiro kye 21 ky’omwisi oyo. 19  Siritolere omo manyumba wenyu mukabya elevire* omo biro 7. Kusangwa owosi-wosi oyukendisyalya ebyalya ebirimo elevire,* abye mugheni kutse embutirwa y’omo kihugho, litolere omundu oyo inialusibwa* omo ndeko ye Israeli. 20  Siritolere imwabya mukalya ekindu kyosi-kyosi ekirimo elevire.* Litolere imwalya omukati owatemo levire omo manyumba wenyu wosi.’” 21  Musa mwalw’iniahindania abasyakulu bosi b’omo Israeli n’eribabwira ati: “Mughende, muyasombole esyonyama* erikwamana n’ebihanda byenyu. Mukeresyo busana n’Epasaka.* 22  Neryo mukendimya ebiti by’eyisopo, imwatulyabyo omo musasi owali omo kabase, imwatsatsanga omusasi oyo oko kadrema* kw’endata n’oko mbande ibiri syako. Isihabya n’omundu n’omughuma w’okw’inywe oyukendihulukira ehihya w’enyumba yiwe erihika omungya omo tututu. 23  Omughulu Yehova akendilaba akaswirya Abanya Misri, neryo inialangira omusasi oko kadrema* kw’endata n’oko mbande ibiri syako, Yehova akendikiruka olukyo olo; syendiligha ekihunzo ky’oluholo* kikingira omo manyumba wenyu. 24  “Mukendisyabya mukibuka omwatsi oyu. Namabahakyo mo kyalayiro ky’omughulu wosi inywe n’abana benyu.* 25  Mukendisyabya mwahika omo kihugho ekyo Yehova akandibaha, ngoko anabugha, litolere imwabya mukibuka omwatsi oyu. 26  N’omughulu abana benyu* bakendisyabya bakababulya bati, ‘Omwatsi ogho mukibuka oyu, akamaanisayaki?’ 27  Mutolere imwabasubirya muti, ‘Ni buhere bw’Epasaka* obo tukaherera Yehova. Mwakiruka amanyumba w’Abaisraeli ibane e Misri omughulu ahunza Abanya Misri, aliwe mwasigha amanyumba wetu.’” Neryo abandu mubunama bamaramya. 28  Neryo Abaisraeli mubaghenda bamakola ebyo Yehova alayira Musa na Haruni. Ko banabya bakolire batya. 29  Neryo omo kati-kati k’ekiro, Yehova mwita obuli kambere omo kihugho kye Misri, eritsuka oko kambere ka Farao oyo wabya ikere oko kitumbi kiwe ky’obwami, erihika oko kambere k’omunyewa oyo wabya omo ngomo;* n’obuli kyana ky’erimbere ky’enyama. 30  Omo kiro ekyo, Farao mwabuka haghuma n’abaghombe biwe bosi, n’abandi Banya Misri bosi. Muhabya ekiriro kinene omo kati-kati k’Abanya Misri, kundi muhatabya n’enyumba n’enguma eyatabyamo ekinda. 31  Neryo omo kiro ekyo omo kiro, Farao mwalw’iniabirikira Musa na Haruni n’eribabwira ati: “Muhangane, mulue omo kati-kati k’abandu baghe, inywe n’abandi Baisraeli bosi; muyakolere Yehova ngoko anabiribugha. 32  Mughende n’ebihangulo byenyu, n’esyonde syenyu ngoko mwanabugha. Aliwe naghe munitsumule.” 33  Abanya Misri mubatsuka eribwira Abaisraeli bati bayire luba-luba balue omo kihugho. Babya ibanemubugha bati, “Kusangwa itwe bosi tuli nga tuholire.” 34  Neryo Abaisraeli mubaheka amandu wabo w’omukati isyalimo elevire.* Mubahira ebindu byabo by’erikokoteryamo emikati* omo syongyimba bamahekabyo oko bitigho. 35  Abaisraeli mubakola ngoko Musa anababwira. Mubasaba Abanya Misri b’ebindu by’efeza,* n’eby’ehoro, n’esyongyimba. 36  Yehova mwakuna Abanya Misri erikangania Abaisraeli b’olukogho; neryo mubabaha ebyo basaba. Mubahunga ebindu by’Abanya Misri. 37  Neryo Abaisraeli mubalua e Ramsesi bamaya e Sukoti. Babya balume* nga 600 000 erilusyako abana. 38  N’ekikumula ky’abandu* abatswangene mukyaghenda n’Abaisraeli, haghuma n’ebihangulo by’esyombuli n’esyonde; syabya nyama nyingyi kutsibu. 39  Mubatsuka erihuka obundu bw’emikati obo balusaya e Misri, bamakokotya mubo mw’emikati ey’omuviringo eyitemo elevire.* Emikati eyo siyabyamo elevire kusangwa mubabatibitako luba-luba e Misri. Mubatabana endambi y’erihuka endanda. 40  N’emyaka eyo Abaisraeli abikala e Misri babughayo, yabya 430. 41  Oko mwiso w’emyaka 430 eyo, ekiro ekyo kisa-kisa abandu* ba Yehova bosi mubalua omo kihugho kye Misri. 42  Ekiro ekyo omo kiro, Abaisraeli batolere ibakolera Yehova y’ekiro kikulu busana n’eribalusya omo kighugho kye Misri. Omo kiro ekyo Abaisraeli batolere ibabya bakakolera Yehova y’ekiro kikulu omo bizazi* byabo byosi. 43  Neryo Yehova mwabwira Musa na Haruni ati: “Ekyalayiro ekilebirye Epasaka kya kino: Oyute Muisraeli syatolere akalya kuyo. 44  Aliwe omundu amabya iniawite oko mukobe w’obulume oyo aghula oko syofranga, litolere iniatsuka erimubania, imo atsuka eribya akalya oko Pasaka. 45  Ababunga abikere omo kati-kati kenyu sibatolere bakalya kuyo; kutya n’ababunga abakabakolera emibiiri abo mukaliha. 46  Obuli nyama y’Epasaka* yitolere iyalirwa omo nyumba nguma; siritolere mukahulukya enyama yosi-yosi ya kuyo ehihya w’enyumba, kandi siritolere mukabuna erikuha ryayo ryosi-ryosi. 47  Litolere Abaisraeli bosi ibakola Epasaka.* 48  Omubunga oyo wikere n’enyu amabyanza erikolera Yehova y’Epasaka,* obuli mulume oyuli omo nyumba yiwe litolere iniabanibwa; neryo enyuma sy’aho inianganakola Epasaka n’eribya ng’omughuma w’oko Baisraeli.* Aliwe omulume wosi-wosi oyutabanibwe syangalya kuyo. 49  Esyombutirwa n’ababunga abosi bakendisyakwama ekyalayiro kighumerera ekyo.” 50  Neryo Abaisraeli bosi mubakola ngoko Yehova analayira Musa na Haruni. Ko banabya bakolire batya. 51  Oko kiro ekyo kisa-kisa, Yehova mwalusya Abaisraeli n’emilondo yabo omo kihugho kye Misri.

Amaelezo awehikwa

Kinywa kwa kinywa, “inialyayo.”
Kinywa kwa kinywa, “omo kati-kati k’amagholo abiri.”
Kutse “enzeghuliro.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “eriitwa.”
Kutse “esyondengo.”
Kinywa kwa kinywa, “emilondo yenyu.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “akatole k’omukati akalimo elevire; eferma.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “inyitwa.”
Kutse “ekihamya.”
Ni bugha ambu, ekyana ky’embuli kutse eky’embene.
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “enzeghuliro.”
Kinywa kinywa, “eritsandibwa.”
Kutse “enzeghuliro.”
Kinywa kwa kinywa, “abana benyu b’obulume.”
Kinywa kwa kinywa, “abana benyu b’obulume.”
Kutse “Erikiruka.”
Kinywa kwa kinywa, “enyumba y’ekyuna ky’amaghetse.”
Kutse “ekihamya.”
Kutse “ebibakuli.”
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kinywa kwa kinywa, “abalume ababya omo bisando.” Alinga bakahula abalume abangalwa.
Ni bugha ambu, ekikumula ky’abandu abatswangene abate Baisraeli, erihirako n’Abamisri.
Kutse “ekihamya.”
Kinywa kwa kinywa, “emilondo.”
Kutse “esyondengo.”
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “Erikiruka.”
Kutse “embutirwa y’omo Israeli.”