Eriluayo 14:1-31

  • Abaisraeli bamahika oko ngetse (1-4)

  • Farao amakwamirira Abaisraeli (5-14)

  • Abaisraeli bamasoka Engetse y’Engula (15-25)

  • Abamisri bamasenda omo ngetse (26-28)

  • Abaisraeli bamikirirya Yehova (29-31)

14  Neryo Yehova mwabwira Musa ati:  “Ubwire Abaisraeli uti basube enyuma, bayahimbe ekambi embere we Pihahiroti omo kati-kati ke Migdoli n’engetse; ibanatungererene ne Baal-sefoni. Ekambi yenyu ikendisamalira engetse.  Neryo Farao akendibugha busana n’Abaisraeli ati, ‘Babirihera; neryo banemughanga-ghanga omo kihugho. Babiribula omo mbwarara mw’enzira.’  Ngendileka omutima wa Farao iniakala; neryo akendikwamirirabo. Naghe ngendibana olukengerwa erilabira Farao n’abasuda biwe bosi. N’Abanya Misri bakendiminya ndeke-ndeke ngoko indi Yehova.” Neryo mubakola batya.  Enyuma sy’aho, mubabwira omwami we Misri ngoko abandu abo babiritswa. Neryo Farao n’abaghombe biwe mubalw’ibabindula amalengekania wabo oko bandu abo. Mubabugha bati: “Ekiryaleka itwakola tutya niki, tukalwika Abaisraeli, abakobe abalue bakatukolera?”  Neryo mwaghosola emitoka yiwe y’amalwa eyikakurawa.* Mwaghenda haghuma n’abandu biwe.  Mwimya emitoka eyikakurawa* 600 eyasombolawa, n’eyindi mitoka yosi y’amalwa ye Misri. Obuli mutoka w’amalwa abya inyaneko abasuda.  Yehova mwaleka omutima wa Farao, omwami we Misri iniakala. Neryo Farao mwakwamirira Abaisraeli; Abaisraeli ibanemughenda ibanasikire.*  Abanya Misri mubakwamirirabo n’emitoka* yosi ya Farao y’amalwa eyikakurawa n’esyosabayiri, n’abandu biwe bosi abakaghenda oko syosabayiri, n’abasuda biwe bosi. Mubeya Abaisraeli ibanahirire ekambi hakuhi n’engetse, hakuhi ne Pihahiroti ibanasamalire e Baal-sefoni. 10  Farao abere abisonda erihika hakuhi n’Abaisraeli, Abaisraeli mubasumba ameso wabo, bamalangira Abanya Misri ibanemukwamirirabo. Abaisraeli mububaha kutsibu n’eritsuka erilakira Yehova. 11  Mubabwira Musa bati: “E Misri siyiri ah’erita abandu kwe, kyo kiryaleka iwatulusyayo twase tuholere omo mbwarara? Ekyo wamatukolera eki niki ukatulusya e Misri? 12  Ekyo kyo twatakubwirira e Misri tuti, ‘Utuleke tukolere Abamisri’? Kusangwa okw’itwe, kwanya itwakolera Abanya Misri omo mwanya w’eriholera omo mbwarara.” 13  Neryo Musa mwabwira abandu ati: “Simubahe! Muhangane musike, mulangire omulamo wa Yehova ogho akendibakolera munabwire. Kusangwa Abamisri abo mulangire aba, simwendisyasyabalolako. 14  Yehova iyuwene-wene akendibalwira. Inywe mubye bukutu.” 15  Neryo Yehova mwabwira Musa ati: “Busanaki ukanilakira-lakira? Ubwire Abaisraeli uti balolaye olughendo lw’embere. 16  Naghu usumbe omutso waghu n’ebyala byaghu oko ngetse; ughabeyo, abana ba Israeli balabe omo kati-kati k’engetse oko kitaka ekyumire. 17  Naghe ngendileka emitima y’Abanya Misri ikale. Bakendikwamirirabo omo kati-kati k’engetse. Litya ngendiyibanira olukengerwa erilabira Farao, abasuda biwe bosi, emitoka yiwe y’amalwa eyikakurawa,* n’abandu biwe abali oko syosabayiri. 18  N’Abanya Misri bakendiminya kwene-kwenene ngoko indi Yehova, omughulu ngendiyibanira olukengerwa erilabira Farao, n’emitoka yiwe y’amalwa eyikakurawa,* n’abandu biwe abali oko sy’osabayiri. 19  Neryo omumalaika w’oMungu w’ekwenene oyo wabya akaghenda embere w’ekambi y’Abaisraeli, mwalua embere amasuba enyuma w’ekambi. N’enduyi y’ekitu eyabya embere syabo, muyalua embere yamasuba enyuma wabo. 20  Neryo muyabya omo kati-kati k’ekambi y’Abanya Misri n’ekambi y’Abaisraeli. Oko luhande lughuma, enduyi eyo yabya kitu ekikaleta omwirimya, n’oko lundi luhande iyikakoleraya omo kiro. Neryo omo kiro kyosi ekyo, eyindi kambi muyitahika hakuhi n’eyindi. 21  Neryo Musa mwasumba ebyala biwe endata oko ngeste. Neryo omo kiro kyosi ekyo, Yehova mwasubya engetse y’enyuma omo rihunga rinene erikalua eyo eryuba rikasira. Omusya w’engetse mwabya kitaka ekyumire. N’amaghetse mwaghabana. 22  Neryo Abaisraeli mubalaba omo kati-kati k’engetse oko kitaka ekyumire. N’amaghetse mwabya ng’oluhimbo oko luhande lwabo lw’amali n’oko luhande lwabo lw’amalembe. 23  Abanya Misri mubakwamirirabo. N’esyosabayiri sya Farao syosi, n’emitoka y’amalwa eyikakurawa,* n’abalume abakaghenda oko syosabayiri, mubakwamirirabo omo kati-kati k’engetse. 24  Obutuku bukasonda erikya,* Yehova mwalangirira omo nduyi y’omuliro n’ekitu, amalangira ekambi y’Abamisri. Kandi mwahahukya emitima y’Abamisri omo kambi yabo. 25  Mwabya akalusya amapine* oko mitoka yabo eyikakurawa,* neryo mukyabakalako erighendyayo. Abamisri babya ibanemubugha bati: “Tutibite, isitwaseghera hakuhi n’Abaisraeli; kusangwa Yehova anemulwa n’Abamisri akalwira oko Baisraeli.” 26  Yehova mwabwira Musa ati: “Usumbire ebyala byaghu by’endata oko ngetse, amaghetse asubule, akuningire Abamisri, emitoka yabo y’amalwa* n’abandu babo abakaghenda oko syosabayiri.” 27  Musa mwalw’iniasumbira ebyala biwe by’endata oko ngetse. Neryo bukasonda erikya, engetse muyasuba ngoko inalue. Omughulu Abamisri babya bakatibita bakasaghayo, Yehova mwaghusabo omo kati-kati k’engetse. 28  Amaghetse mwasubula. Mwakuningira emitoka y’amalwa eyikakurawa,* abalume abali oko syosabayiri, n’abasuda bosi ba Farao abingira omo ngetse bakakwamirira Abaisraeli. Muhatasaka n’omughuma okw’ibo. 29  Aliwe Abaisraeli ibo, mubalaba oko kitaka ekyumire omo kati-kati k’omusya w’engetse. N’amaghetse mwabya ng’oluhimbo oko luhande lwabo lw’amali n’oko luhande lwabo lw’amalembe. 30  Yehova kw’asabula Abaisraeli b’atya omo byala by’Abamisri. N’Abaisraeli mubalangira ebinda by’Abamisri oko musike w’engetse. 31  Kandi Abaisraeli mubalangira akaghala* kanene ako Yehova akolesaya oko Bamisri. Neryo abandu mubatsuka eryubaha Yehova. Kandi mubikirirya Yehova, n’erikirirya omughombe wiwe ye Musa.

Amaelezo awehikwa

Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kinywa kwa kinywa, “ibanasumbire ebyala.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “omo kisisimuko ky’etututu.” Ni bugha ambu, eritsuka oko yiri nga saha 8 y’ekiro (2:00) erihika oko saha 12 y’etututu (6:00).
Kutse “ebiringo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kutse “esyosharyo.”
Kinywa kwa kinywa, “ebyala.”