Eryibuka Ebihano 1:1-46

  • Abaisraeli bamalua oko Kitwa kye Horebu (1-8)

  • Abakulu n’abatsweri bamasombolwa (9-18)

  • Abaisraeli bamaghana erisikya Yehova e Kadeshi-barnea (19-46)

    • Abaisraeli bamaghana eringira omo kihugho (26-33)

    • Abaisraeli bamataluka erihamba ekihugho (41-46)

1  Ebi by’ebinywa ebyo Musa abwira Abaisraeli bosi ibane omo kiharo kye Yordani, omo mbwarara, omo ribanda eriri ng’embwarara erihererenie ne Sufi, omo kati-kati ke Parani, Tofeli, Labani, Hazeroti, ne Dizahabu.  Erilua e Horebu erihika e Kadeshi-barnea ni lughendo lw’ebiro 11 omundu amabilaba omo nzira eyikaya oko Kitwa kye Seiri.  Ekiro ky’ekwanza ky’omwisi we 11, oko mwaka we 40, Musa mwabwira Abaisraeli* ebyosi ebyo Yehova amubwira ati ababwire.  Ababwirabyo abisinga Sihoni, omwami w’Abaamori, oyo wabya ikere e Heshboni, abisinga na Ogu, omwami we Bashani, oyo wabya ikere e Ashtaroti, omo Edrei.  Musa mwabowisya Emighambo eyi ibane omo kiharo kye Yordani, omo kihugho kye Moabu. Mwababwira ati:  “Omughulu twabya e Horebu, Yehova oMungu wetu mwatubwira ati: ‘Mwabiribugha omo kiharo kino ky’ebitwa mo biro binene.  Mughende omo kiharo ky’ebitwa ky’Abaamori, n’omo biharo byosi ebitimbire oko kiharo kyabo, ni bugha ambu e Araba, ekiharo ky’ebitwa, e Shefela, e Negebu, n’ekiharo ekiri oko musike w’engetse. Ekyo ni kihugho ky’Abakanana. Muyahike ne Lebanoni,* n’eriyahika eyiri olusi lunene, ni bugha ambu olusi Efrati.  Si nabirihira ekihugho ky’embere syenyu. Mwingire mukyo, mwimaye ekihugho ekyo Yehova alapa ati akendiha abobaba wenyu, Abrahamu, Isaka, na Yakobo n’abana babo.’  “Oko mughulu oyo, munababwira niti, ‘Sinangatoka eribaheka ingyuwene. 10  Yehova oMungu wenyu abiribayira mo banene. Lino mwabiribya banene ng’esyongununu sy’omo kyanya. 11  Yehova, oMungu w’abotata-kulu wenyu, abayire mo banene ngendo 1 000 kulenga ngoko muli lino, kandi abatsumule ngoko anabalagha. 12  Nangatoka niti eriheka omuheke oyu ingyuwene, ni bugha ambu eribaheka inywe, n’eriyilungumula ryenyu? 13  Musombole omo bihanda byenyu abalume b’amenge, abawite ehakili n’ababirilola oko binene. Ngendibayira mo bakulu benyu.’ 14  Mumwanisubirya muti, ‘Ekyo wamabugha uti tukole kyuwene.’ 15  Neryo munimya abakulu b’ebihanda byenyu, abalume b’amenge n’ababirilola oko binene, namabayira mo bakulu benyu, bamabya bakulu b’abandu 1 000, abakulu b’abandu 100, abakulu b’abandu 50, abakulu b’abandu 10, n’abimaniri b’ebihanda byenyu. 16  “Oko mughulu oyo, munabwira abatsweri benyu niti, ‘Omughulu mukasoha olubanza omo kati-kati k’abaghala benyu, mubye mukasoha emyatsi omo ritunganene, omughulu mukasoha olubanza olo omundu ali nalo na mughala wabo kutse olo ali nalo n’omundu oyute Mwisraeli. 17  Isimwabya n’akasololo omughulu mukatswera. Litolere imwahulikirira omulere ngoko mwangahulikirira omukulu. Abandu isibabasaghisaya, kundi oMungu yukatswera. Kandi olubanza lwamabibakalako, imwanileteralo naghe inowa kulo.’ 18  Oko mughulu oyo, munababwira ebyosi ebyo mutolere imwakola. 19  Neryo mutwalua e Horebu, twamalaba omo mbwarara nene eyo, kandi eyikasaghisaya, eyo mwalangira itunemuya omo kiharo ky’ebitwa ky’Abaamori, ngoko Yehova oMungu wetu atubwira. Oko mwiso, mutwahika e Kadeshi-barnea. 20  Neryo munababwira niti, ‘Mwamabihika omo kiharo ky’ebitwa ky’Abaamori, ekyo Yehova Mungu wetu akatuha. 21  Yehova oMungu wenyu abiribaha ekihugho ekyo. Mwiruke, mwimayekyo, ngoko Yehova oMungu w’abotata-kulu wenyu ababwira. Isimubaha, kutse erisaghisibwa.’ 22  “Aliwe inywe bosi mumwasyanibwira muti, ‘Tutume abalume balebe bayalebaye ekihugho nga kiri kiti, neryo bakendisyatubwira enzira eyo twangakwama, n’emiyi eyo tukendisyeyayo nga yiri yiti.’ 23  Amalengekania ayo munatsemeragho, neryo munasombola abalume 12. Munimya omo buli kihanda m’omulume mughuma. 24  Mubaghenda, bamerukira omo kiharo ky’ebitwa. Mubayahika omo Musya* we Eshkoli n’erilebya ng’ali ati. 25  Mubimya oko matunda w’omo kihugho ekyo, bamatuleteragho n’eritubwira bati: ‘Ekihugho ekyo Yehova oMungu wetu akendituha kyuwene.’ 26  Aliwe mumwaghana eryerukira mukyo. Mumutakwama ekyo Yehova oMungu wenyu ababwira. 27  Mumwabya mukayilungumula omo mahema wenyu n’eribugha muti, ‘Yehova mwakatulusaya omo kihugho kye Misri kundi atuponire, mwakatulusayayo busana n’erituhira omo byala by’Abaamori n’eritubughaho. 28  Kwe n’ekihugho ekyo tukayamo kye kyahi? Abaghala betu mubaleka itwabunika mutima* omughulu babya bakabugha bati, “Abandu b’omo kihugho ekyo bali n’akaghala kanene kandi ni bali-bali kutulenga, n’emiyi yabo ni minene-minene, kandi yitimbireko esyombimbo nyiri-nyiri esihikire elubula. Mutukalangirayo n’abaghala ba Anakimu.”’ 29  “Neryo munababwira niti, ‘Isimwasagha kandi isimwakwa obuba busana nabo. 30  Yehova oMungu wenyu akendibabera embere, kandi akendibalwira ngoko anakola e Misri imunalangire. 31  Kandi omo mbwarara, mumukalangira ngoko Yehova oMungu wenyu alyabaheka ngoko omundu akaheka omughala wiwe. Mwakabakolera atya ehosi-hosi eyo mulyalaba erihika hano.’ 32  Aliwe nomo mwanalangira ebyosi ebyo, mumutikirirya Yehova oMungu wenyu, 33  oyo wabya akababera embere mukaghenda, atoke eribaronderya ah’eripanga. Omo kiro, iniakakanganaya ngoko ali haghuma nenyu omw’ileta omuliro, n’omw’itungyi omw’ileta ekitu atoke eribakangania enzira eyo mwangalabamo. 34  “Omo biro byosi ebyo, Yehova abya inianowire ebyo mwabya mukabugha, neryo mwahitana kutsibu n’erilapa ati, 35  ‘Sihali n’omundu n’omughuma w’omo kizazi* kibi eki oyukendisyalangira ekihugho ekyuwene ekyo nalapa eriha abobaba wenyu, 36  erilusyako Kalebu, mughala wa Yefune. Iye akendisyalangirakyo, ngendisyamuha, iye, n’abaghala biwe ekihugho ekyo alabamo, kundi mwakwama Yehova n’omutima wosi. 37  (Nibya naghe, Yehova mwanihitanako busana nenyu. Mwanibwira ati, “Naghu siwendisyingira omo kihugho ekyo. 38  Omughombe waghu ye Yosua, mughala wa Nuni, yukendisyingira mukyo. Umuhiremo akaghala,* kundi yukendingirya Abaisraeli omo kihugho ekyo.”) 39  Aliwe abana benyu abo mwabugha muti bakendiyirwa mo banyewa n’abana benyu abo lino sibasi ekibuya kutse ekibi bakendisyingira omo kihugho ekyo. Bo ngendisyahakyo mo kyabo. 40  Aliwe inywe musube enyuma, muye omo mbwarara, mulabe omo nzira eyikaya oko Ngetse y’Engula.’ 41  “Neryo mumwanibwira muti, ‘Twabirikosera Yehova. Lino tukeruka n’eriyalwa, ngoko Yehova oMungu wetu atubwira!’ Neryo obuli mughuma w’okw’inywe mwimya ebindu biwe by’amalwa. Mwabya mukalengekania muti ni kyolo erihetukira oko kitwa. 42  Aliwe Yehova mwanibwira ati, ‘Ubabwire uti: “Isimweruka n’eriyalwa, kundi siniri haghuma nenyu. Mwamabikola mutya, esyonzighu syenyu isikendibasinga.”’ 43  Neryo munababwira omwatsi oyo, aliwe mumutowa. Mumwaghana erikwama ebyo Yehova abugha. Neryo busana n’erihumayira, mumwayitswa eryerukira oko kitwa. 44  Neryo Abaamori ababya bikere oko kitwa mubasyalwa nenyu, mubabatibitako ngoko esyonzuki sikatibita oko bandu, n’eribapanza-panzira e Seiri, n’eriyabahikya e Horma. 45  Neryo mumwasubula n’eritsuka erilira embere sya Yehova, aliwe Yehova mwatabahulikirira, kandi mwatabatsomana. 46  Ekyo kyo kyaleka imwabugha e Kadeshi y’ebiro binene.

Amaelezo awehikwa

Kinywa kwa Kinywa, “abaghala ba Israeli.”
Alinga ni bitwa bye Lebanoni.
Kutse “musya owakumamo amaghetse.”
Kinywa kwa kinywa, “mubaleka omutima wetu iniayeyuka.”
Kutse “lulengo.”
Kutse alinga, “OMungu abirimuhirako akaghala.”