Ezra 6:1-22

  • Erikwesa-kwesa eryo Dario akola n’ekihamulo kiwe (1-12)

  • Ehekalu yamahwa erihimbwa kandi yamahererwa oko Mungu (13-18)

  • Bamakola Epasaka (19-22)

6  Neryo Omwami Dario mwahamula, bamakwesa-kwesa omo bitabu bya kera,* ahabya hakabikwa ebindu by’obughuli e Babiloni.  Neryo ekitabu ky’erilinga mukyabanika ahakongotere e Ekbatana, omo ngabiro* ye Medi kandi kyabya kihandikiremo erihamula lino:  “Omo mwaka w’erimbere w’Omwami Koreshi, Omwami Koreshi mwahamula omwatsi owalebirye enyumba y’oMungu eyiri e Yerusalema ati: ‘Enyumba itasyahimbawa eribya mwanya ogho bakendibya bakahereramo amahere. Litolere efondasyo yayo iyahimbwa. Obuli bwayo erilola endata bubye maboko 60,* n’obughali bwayo, maboko 60.  Hakendisyakumbaghaliribwa emilondo 3 y’amabwe manene-manene, n’omulondo mughuma w’esyombagho. N’esyofranga sy’erikolesya sikendilua omo kighona ky’omwami.  Kandi ebindu by’ehoro n’eby’efeza* eby’omo nyumba y’oMungu ebyo Nebukadeneza alusaya omo hekalu eyabya e Yerusalema n’eriletabyo e Babiloni, bisubeyo. Bihirawe omo mwanya wabyo ogho byanabyamo omo hekalu e Yerusalema, n’erihirabyo omo nyumba y’oMungu.’  “Neryo lino, iwe Tatenai omuguvernere w’ekiharo ky’Eyisirya w’Olusi, naghu Shetari-bozenai, n’abalikyenyu bosi, abasondoli bake-bake b’ekiharo ky’Eyisirya w’Olusi,* isimwayingiraya omo mwatsi oyo.  Isimwayingiraya omo mubiiri w’obuhimbe bw’enyumba y’oMungu. Omuguvernere w’Abayahudi, n’abasyakulu b’Abayahudi bo bakenditasyahimba enyumba y’oMungu eyo aho yanabya kera.  Kandi ngalayira ekyo mutolere imwakolera abasyakulu b’Abayahudi, enyumba y’oMungu eyo itoke eritasyahimbwa. Abalume aba bahabawe luba esyofranga sy’erikolesya erilua omo kighona ky’obwami, erilua oko musolo w’omo kighona ky’Eyisirya w’Olusi, abalume aba batoke erilolya obuhimbe bw’embere butsira eryumbya.  Kandi ekyosi-kyosi ekyo bangalaghako—esyonume sy’esyonde esikine nyilere, esyombangale, n’ebyana by’esyombuli, busana n’obuhere bw’eryokererya busana n’oMungu w’elubula, engano, omunyu, edivai, n’amaghuta, ekyosi-kyosi ekyo abahereri be Yerusalema bangabugha—litolere ibabya bakahabwakyo obuli kiro butsira buhaka, 10  batoke eribya bakaherera oMungu w’elubula y’amahere awakamutsemesaya, n’erisabira omwami n’abaghala biwe bati bakote. 11  Kandi nabirilayira niti, omundu wosi-wosi oyukaketa erihamula eri, omughamba akendisyalusibwa oko nyumba yiwe inyahanikwa kugho, n’eriboherwa kugho.* N’enyumba yiwe ikendisyabya bwigha* bw’abandu bosi busana n’erilolo liwe. 12  N’oMungu oyo wabugha ati erina liwe ryikale omo hekalu eyo, alusaye oko kitumbi omwami wosi-wosi, kutse ekihanda kyosi-kyosi abakaketa erihamula eri, n’eribugha bati bakatsandaya enyumba y’oMungu eyiri e Yerusalema. Ingye Dario namahamula nitya. Kikolawe omo bya luba.” 13  Neryo Tatenai omuguvernere w’ekiharo ky’Eyisirya w’Olusi, Shetari-bozenai, n’abalikyabo bosi, mubalw’ibakola luba ebyosi ebyo Omwami Dario alayira. 14  Abasyakulu b’Abayahudi mubahimba n’erilolya obuhimbe bw’embere. Ebinywa by’obuminyereri eby’omuminyereri Hagai na Zekaria omwitsikulu wa Ido, mubyabahira mo muhwa. Neryo okw’ihamula ry’oMungu wa Israeli, n’erya Koreshi, na Dario, n’Omwami Artashasta we Persia, mubabugha erihimbayo. 15  Mubabugha erihimba enyumba eyo oko kiro ky’akasatu ky’omwisi we Adari,* omo mwaka we 6 w’obutabali bw’Omwami Dario. 16  Neryo Abaisraeli, abahereri, Abalawi n’abandi b’oko abalua omo bunyewa, mubaherera enyumba eyo oko Mungu ibanatsemire. 17  Omughulu baherera enyumba eyi oko Mungu, mubaherera esyonume sy’esyonde 100, esyombangale 200 n’ebyana by’esyombuli 400. Kandi busana n’obuhere bw’erilolo bw’Abaisraeli bosi, mubakera esyombaya 12 erikwamana n’emighanzo y’ebihanda bya Israeli. 18  Kandi mubahira abahereri omo bikuto byabo, n’Abalawi omo bikuto byabo busana n’omubiiri w’oMungu e Yerusalema, ngoko kyanabya kihandikirwe omo kitabu kya Musa. 19  Kandi abandu abalua omo bunyewa mubakola Epasaka* oko kiro kye 14 ky’omwisi w’erimbere. 20  Abahereri n’Abalawi, abosi babya ibabiriyerya. Neryo abosi babya ibanerire. Mubakera esyonyama sy’amahere sy’Epasaka sy’abosi abalua omo bunyewa, n’esy’abahereri balikyabo n’esyabo. 21  Neryo Abaisraeli bosi abasubula bakalua omo bunyewa, mubalya kuyo, haghuma n’abosi abayighunga okw’ibo n’eriyihighula oko butsandirya bw’ebihanda by’ekihugho batoke eriramya* Yehova, oMungu wa Israeli. 22  Kandi oko kiro kye 7 mubakola Ekiro Kikulu ky’Omukati Owatemo Levire* ibanatsemire, kusangwa Yehova mwaleka ibatsema. Kandi abya inyabirikuna omutima w’omwami we Asiria eritsemerabo; kyo kyaleka inyawatikyabo* omo mubiiri w’erihimba enyumba y’oMungu w’ekwenene, oMungu wa Israeli.

Amaelezo awehikwa

Kinywa kwa kinywa, “enyumba ey’eribikamo ebitabu.”
Kutse “ekiharo ky’obutabali.”
Hakuhi esyometre 26.7. Ulebaye Endomeko B14.
Ni kindu ky’obughuli ekikalua omo kitaka.
Kutse “ekiharo ky’oko lundi luhande lwe Efrati.”
Kutse “akendisyakongomererwa kugho.”
Kutse “akabine; ewese.” Kutse alinga, “ekyabu; ekilundo ky’ebise.”
Kutse “Erikiruka.”
Kinywa kwa kinywa, “erisonda-sonda.”
Kutse “ekihamya.”
Kinywa kwa kinywa, “mwasikya ebyala byabo.”