Yosua 10:1-43

  • Israeli bamalwira oko Gibeoni (1-7)

  • Yehova amalwira oko Baisraeli (8-15)

    • Embula y’amatsuku yamawa oko syonzighu (11)

    • Eryuba lyamimana (12-14)

  • Abami batano abalyasyalwa bamitwa (16-28)

  • Emiyi y’oko luhande lw’eyikwa yamahambwa (29-43)

10  Omwami we Yerusalema ye Adoni-zedeki abere abinowa ngoko Yosua abirihamba e Ai n’eriheryayo, kandi ngoko abirikolera e Ai n’omwami wayo ngoko anakolera e Yeriko n’omwami wayo, kandi ngoko esyondulani sye Gibeoni syabirikola endaghane y’obuholo n’Abaisraeli n’erisighala nabo,  mubaha kutsibu, kundi Gibeoni abya muyi munene ng’omughuma w’oko miyi y’obwami. Abya muyi munene kwilaba e Ai, n’abalume b’amo babya mbangyi sy’amalwa.  Neryo Adoni-zedeki omwami we Yerusalema mwalayira oko Hohamu omwami we Hebroni, Piramu omwami we Yaramuti, Yafia omwami we Lakishi, na Debiri omwami we Egloni ati:  “Mwase muniwatikaye, tulwe ne Gibeoni kusangwa yabirikola endaghane y’obuholo na Yosua n’Abaisraeli.”  Neryo abami batano b’Abaamori—ni bugha ambu omwami we Yerusalema, omwami we Hebroni, omwami we Yaramuti, omwami we Lakishi, n’omwami we Egloni—mubahindana haghuma, n’abasuda babo bamatimbya ekambi oko muyi we Gibeoni batoke eribambiragho.  Neryo abalume be Gibeoni mubatuma omulaghe oko Yosua iniane omo kambi mwe Gilgali bati: “Kisi isiwalekeranaya* abakobe baghu. Wanguhe! Utulamaye, utuwatikaye! Abami bosi b’Abaamori abikere omo bitwa babiriyihindania haghuma erisyalwa netu.”  Neryo Yosua mwalua e Gilgali, amahetuka iye n’abalume bosi b’amalwa n’esyombangyi.  Neryo Yehova mwabwira Yosua ati: “Sighubahebo, kusangwa nabirihirabo omo byala byaghu. Sihali n’omughuma wa kubo oyukenditoka erihangana erilwa naghu.”  Yosua abere abighenda omo kiro kyosi erilua e Gilgali, mwabahikako kitsumbukirania n’erilwa nabo. 10  Neryo Yehova mwabahiramo eribulungana embere sy’Abaisraeli. Kandi Abaisraeli mubitabo kutsibu e Gibeoni, bamakwamirirabo omo bwandaghala bwe Bete-horoni, n’eriitabo erihika Azeka ne Makeda. 11  Ibane omo bwandaghala bwe Bete-Horoni bakatibita bakasagha Israeli, Yehova mwaghusa kubo kw’amatsuku manene-manene erilua omo kyanya erihika e Azeka, neryo mubahola. Oko kwenene abahola omo matsuku babya bangyi kw’ilaba abo Abaisraeli bita omo muyali. 12  Ekiro Yehova alusaya Abaamori embere sy’ameso w’Abaisraeli, ky’ekiro Yosua abugha na Yehova embere sy’Abaisraeli ati: “Ryuba, wimane oko Gibeoni,Naghu mughenda wimane oko Musya* we Aiyaloni.” 13  Neryo eryuba muryimana, n’omughenda mw’imana erihika aho ekihanda kyayikisiraya oko syonzighu syakyo. Emyatsi eyi siyihandikire omo kitabu kya Yashari kwehi? Eryuba muryimana omo kati-kati k’ekyanya, kandi hakuhi omo kiro kyosi muritanguha erilenga. 14  Sihehatabya ekiro ekiri ng’ekyo embere wakyo kutse enyuma wakyo omughulu Yehova ahulikirira omulenge w’omundu atya, kusangwa Yehova abya akalwira Abaisraeli. 15  Enyuma sy’aho Yosua n’Abaisraeli bosi mubasuba omo kambi e Gilgali. 16  Oko ndambi eyo, abami batano mubatibita bamayabisama omo mwangalu e Makeda. 17  Neryo mubabwira Yosua ambu: “Abami batano babiribanika ibanabiseme omo mwangalu e Makeda.” 18  Neryo Yosua mwabugha ati: “Mukumbaghaliraye amabwe manene-manene oko bwingiriro bw’omwangalu, kandi muhireho abalume bateghayebo. 19  Aliwe inywe bandi mulole embere, mukwamirire esyonzighu syenyu. Mwasire kusyo kw’enyuma n’eriitasyo. Simulighiresyo sikingira omo miyi yasyo, kusangwa Yehova Mungu wenyu abirihirasyo omo byala byenyu.” 20  Neryo Yosua abere abiita abandu babo bangyi kutsibu, n’eribabughaho erilusyako abalebe ababala n’eritibita omo miyi yabo eyikongotere, 21  abandu bosi mubasubula omo buholo bamahika eyiri Yosua oko kambi e Makeda. Sihali n’omundu n’omughuma oyo wabwira Abaisraeli n’ekinywa* n’ekighuma. 22  Neryo Yosua mwabugha ati: “Mulusaye oko bwingiriro bw’omwangalu kw’amabwe, neryo munihulukiraye abami batano abo.” 23  Neryo mubamuletera abami batano ababya omo mwangalu; omwami we Yerusalema, omwami we Hebroni, omwami we Yaramuti, omwami we Lakishi, n’omwami we Egloni. 24  Babere babiletera Yosua y’abami abo, mwabirikira abalume bosi be Israeli n’eribwira abakulu b’abasuda abaghenda haghuma naye ati: “Museghere hakuhi. Mulyate oko syongoto sy’abami aba.” Neryo mubaseghera hakuhi bamalyata oko syongoto sy’abami abo. 25  Yosua mwabwirabo ati: “Simubahe kutse erititimana. Mubye n’amaka musike, kundi ekyo kyo Yehova akendikolera esyonzighu syenyu syosi, esyo mukalwa nasyo.” 26  Yosua mwatwa ebikya byabo, amitabo n’erihanikabo oko miti itano. Mubasighala oko miti erihika omw’igholo. 27  Eryuba ryabere rikalenga Yosua mwabugha ati balusibawe oko miti n’erighuswa omo mwangalu ogho balue babisememo. Neryo amabwe manene-manene mwahirwa oko bwingiriro bw’omwangalu, n’amabwe ayo akineho erihika na munabwire. 28  Ekiro ekyo, Yosua mwahamba omuyi we Makeda n’eriheryagho omo muyali. Mwita omo muyali omwami wayo n’omundu wosi-wosi* oyo wabya omo muyi oyo. Mwakolera omwami we Makeda ngoko anakolera omwami we Yeriko. 29  Neryo Yosua n’Abaisraeli bosi mubalua e Makeda bamaya e Libna n’erilwa n’omuyi we Libna. 30  Kandi Yehova mwahira omuyi oyo n’omwami wagho omo byala by’Abaisraeli. Mubaheryagho n’eriita obuli mundu w’omo muyi oyo omo muyali. Mubatasighamo n’omundu* n’omughuma. Neryo mubakolera omwami we Libna ngoko banakolera omwami we Yeriko. 31  Enyuma sy’aho Yosua n’Abaisraeli bosi mubalua e Libna bamaya e Lakishi. Mubahirayo ekambi n’erilwa n’omuyi oyo. 32  Yehova mwahira e Lakishi omo byala by’Abaisraeli. Mubahambayo oko kiro ky’akabiri. Mubaheryayo n’eriita obuli mundu omo muyali ngoko banakolera e Libna. 33  Neryo Horamu omwami we Gezeri mwahetuka eriyawatikya abe Lakishi, aliwe Yosua mwamwita n’abandu biwe. Muhatasaka n’omughuma. 34  Neryo Yosua n’Abaisraeli bosi mubalua e Lakishi bamaya e Egloni. Mubahirayo ekambi n’erilwa n’omuyi oyo. 35  Mubahamba e Eglonii oko kiro ekyo n’eriheryayo omo muyali. Ekiro ekyo mubita obuli mundu oyo abya omo muyi oyo ngoko banakolera e Lakishi. 36  Neryo Yosua n’Abaisraeli bosi mubalua e Egloni bamahetukira e Hebroni. Mubalwa n’omuyi oyo. 37  Mubahamba e Hebroni n’eriherya omo muyali omwami wayo, emiyi yayo, n’obuli mundu oyo wabyamo. Mubatasigha n’omughuma. Mwaherya e Hebroni n’obuli mundu oyo wabyamo ngoko anakolera e Egloni. 38  Oko nduli, Yosua n’Abaisraeli bosi mubabinduka bamalola e Debiri n’erilwa nayo. 39  Mwahamba e Debiri, omwami wayo, n’emiyi yayo yosi. Kandi mubiita omwami n’abandu bayo omo muyali. Mubita obuli mundu oyo wabyayo, mubatabalya n’omughuma. Mwakolera e Debiri n’omwami wayo ngoko anakolera e Hebroni ne Libna n’omwami wayo. 40  Yosua mwakinda ekihugho kyosi ky’ebitwa, e Negebu, e Shefela,* n’amandaghala, n’abami bayo bosi. Mwatasighayo n’omundu n’omughuma; mwaherya obuli kindu kyosi ekikahumula, ngoko Yehova oMungu wa Israeli analayira. 41  Yosua mwakindabo erilua e Kadeshi-barnea erihika e Gaza n’ekihugho kyosi kye Gosheni erihika e Gibeoni. 42  Yosua mwahamba abami bosi aba n’ekihugho kyabo oko mughulu mughumerera, kusangwa Yehova oMungu wa Israeli abya akalwira Abasraeli. 43  Neryo Yosua n’Abaisraeli bosi mubasuba omo kambi e Gilgali.

Amaelezo awehikwa

Kinywa kwa kinywa, “siwolobaye okuboko kwaghu.”
Kutse “eribanda rye.”
Kutse “eribasumbangira eminywa, eribaletako bele-bele.” Kinywa kwa kinywa, “eribatalirya olulimi.”
Kutse “obuli nafsi.”
Kutse “enafsi.”
Kutse “eribanda.”