Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

ESURA 9

“Musaghe obusingiri!”

“Musaghe obusingiri!”

‘Neryo, mwite esyongumbu syenyu sy’ekihugho esi: erisingira, ebitisirire, engumbu nyibi, erisonda libi, n’obururu b’omusindo w’erikwama esyosanamu.’​—ABANYA KOLOSAI 3:5.

1, 2. Balama mwasonda erihutalya abandu ba Yehova bo ati?

OMUNDU oyukaloba amahere (esyosamaki) akaghenda aho angabana amahere aw’anzire eriloba. Akasombola ekyambo n’erighusa endobani y’omo maghetse. Akalindirira, neryo elihere likabya ly’aluma oko kyambo, iniakura omuliki neryo endobani ibwahatira omo buno bw’erihere eryo neryo inyalusya ly’omo maghetse.

2 Abandu nabo banganamatira omo kitegho mo batya. Eky’erileberyako, Abaisraeli babya ibamabihika hakuhi n’eKihugho eky’oMungu Abalagha, neryo bamahimba ekambi k’omo Mbwarara y’eMoabu. Omwami w’eMoabu mwalagha omulume mughuma yo Balama ati akendimuha esyofranga nyingyi amabitoka eritsuma Abaisraeli. Yo Balama mwabana enzira y’erikolesya Abaisraeli bayiletere eritsumwa ibibene-bene. Mwasombola ekyambo kyo ndeke-ndeke. Mwatuma abambesa Bamoabu b’omo kambi ya Baisraeli eriyatebya abalume bakole obusingiri haghuma nabo.​—Emiganzo 22:1-7; 31:15, 16; Eribisulirwa 2:14.

3. Abaisraeli mobahambwa bati omo kitegho kya Balama?

3 Ekyambo kya Balama mukyanahamba? Inga. Abalume Baisraeli bangyi mubatsuka ‘eriteta abakali b’eMoabu.’ Mobatsuka n’eriramya emiungu y’amabehi. Ng’omungu Baali-Peori, omungu w’emyatsi y’olubuto kutse ey’obusingiri. Neryo, Abaisraeli 24 000 mobaholera oko lukyo lw’eKihugho eky’oMungu Abalagha.​—Emiganzo 25:1-9.

4. Ekyaleka Abaisraeli bangyi ibasingira niki?

4 Ekyaleka aBaisraeli bangyi ibahambwa omo kitegho kya Balama niki? Babya ibatsomene esyongumbu syabo nyisa, neryo mobibirirwa ebyosi ebyo Yehova abya iniabiribakolera. Habya emyatsi mingyi eyangalekire aBaisraeli ibabya abateleghula oko Mungu. Mwabalusya omo bukobe bw’eMisiri, mwabaha akalyo k’omo mbwarara, kandi amabakolya mbolere oko lukyo lw’eKihugho ekyalaghawa. (Abaebrania 3:12) N’omo bine bitya, mobatoghera omo kitegho ky’obusingiri. Omukwenda Paulo mwahandika ati: “Situsingire ng’abandi ba kubo ko basingira, neryo mubahola.”​—1 Abanya Korinto 10:8.

5, 6. Ebyakoleka omo mbwarara y’eMoabu byangatukangiriryaki?

5 Ekihugho kihya-kihya kiri hakuhi kutsibu. Omo nzira nyilebe, netu tuli ng’Abaisraeli oko lukyo lw’eKihugho eky’oMungu Abirilagha. (1 Abanya Korinto 10:11) Ekihugho ekyo tulimo lino kirimo obusingiri bunene kulenga obwabya eMoabu. Abandu ba Yehova nabo banganahambwa omo kitegho ekyo. Nikwa, ekyambo ekyo Sitani akakolesaya kutsibu eritebya abandu bangyi, b’obusingiri.​—Emiganzo 25:6, 14; 2 Abanya Korinto 2:11; Yuda 4.

6 Teriyibulya, “nangasombola eriyitsemesya erituwene omo katambi kake, kutse erisyabya omo butseme bwa kera na kera omo kihugho kihya-kihya?” Kwenene litolere itwayikasa kutsibu erikwama ekyalayiro kya Yehova kino: “Musaghe obusingiri!”​—1 Abanya Korinto 6:18.

OBUSINGIRI NIKI?

7, 8. Obusingiri niki? Busana naki ni mwatsi owalitohire?

7 Abandu bangyi munabwire bali n’emibere y’obutendisikya n’obutakw’isoni oko kyalayiro ky’oMungu ekilebirye emyatsi y’engyingo. Omo Biblia, obusingiri w’omughulu abandu abatalungire endwa eyihambene n’Amasako bakakola emyatsi y’engyingo. Omulume n’oghundi mulume, n’omukali n’oghundi mukali kutse abandu n’esyonyama. Obusingiri buli m’oluteto, eriteta omw’ikolesya obuno, amatako, kutse eritula-tula oko busoni bw’omundu busana n’engumbu y’erikola emyatsi y’engyingo.​—Lebaya Endomeko 23.

8 EBiblia yikakanganaya ndeke-ndeke ngoko omundu amalola embere erikola obusingiri syangasighala omo ndeko ya Yehova. (1 Abanya Korinto 6:9; Eribisulirwa 22:15) Ekindi ekiriho, omusingiri akaheraya olukengerwa lw’omo meso wiwe n’abandi bakamutika-tikira. Obusingiri bukaletera omundu y’ebitsibu mughulu wosi. Ngendo nyingyi, bukaletera obunya-mutima obutatekene, obukule obo mundu atalw’anzire, esyombanza omo bunyumba, amakoni, nibya n’oluholo. (Soma Abanya Galatia 6:7, 8.) Kwenene, omundu amatsuka erilengekania oko bitsibu ebikahika busana n’obusingiri, syanganza erikolabo n’ahake. Aliwe ngendo nyingyi omundu akahika okw’itwa ekika ky’erimbere ekikakolaya oko busingiri busana akalengekanaya okw’ighutya esyongumbu siwe lisa. Kangyi-kangyi, ekika ky’erimbere ekyo ly’erilebya epornografi.

EKIKA KY’ERIMBERE—ERILEBYA EPORNOGRAFI

9. Busana naki erilebya epornografi ni kibi kutsibu?

9 Epornografi yiriho busana n’eribukya omo bandu mw’esyongumbu sy’emyatsi y’engyingo. Munabwire, epornografi yiri ehosi-hosi​—omo syogazeti, omo bitabu, omo syonyimbo, oko televizyo, n’oko Internete. Abandu bangyi bakalengekanaya bati erilebya epornografi siriri na lubanza lubanza, aliwe, kwenene ni nyibi kutsibu. Yanganaleka omundu inyabya mukobe w’emyatsi y’engyingo n’erikulya esyongumbu nyibi. Omundu amabeghera erilangira epornografi, akabya inyamingira omo nzira eyangamutwala omo mutsye w’erinyighitsa obusoni bwiwe, eringirya eritendihulikirirana ly’omo bunyumba, n’endwa eritwika.​—Abanya Roma 1:24-27; Abanya Efeso 4:19; lebaya Endomeko 24.

Ni ky’amenge eriyiteya omughulu tukakolesaya e Internete

10. Akanuni akali omo Yakobo 1:14, 15 kangatuwatikya kati eriyihighula oko myatsi y’obusingiri?

10 Ni ky’omughaso eriminya ngoko emyatsi y’obusingiri yanganatukura bolo-bolo. Lebaya erihano lino eriri omo Yakobo 1:14, 15: “Nikwa obuli mundu akalengawako omughulu akakurawa n’erihekwa n’esyongumbu siwe nyibi. Neryo esyongumbu siwe nyibi, syabiheka obukule, sikabuta ebibi, n’ebibi byabikula, bikaleta oluholo.” Neryo wamabya n’amalengekania mabi, litolere iwahighawo aho n’aho. Wamasisira iwamabighusa eriso lyaghu ly’oko syopitsa nyibi, iwakebera ahandi ho luba! Iwalw’iwalimya e ordinatere, kutse yamabya televizyo urondaye eyindi emisyo. Isiwaleka esyongumbu nyibi singire omo mutima waghu. Wamatendikola utya, esyongumbu syaghu nyibi syanganayira akaghala kanene neryo erikakiryasyo iryanganakukalako kutsibu.​—Soma Matayo 5:29, 30.

11. Omughulu tukabya n’amalengekania awatuwene, Yehova anganatuwatikya ati?

11 Yehova atwasi ndeke kulenga ngoko tuyasi. Neryo asi ndeke ngoko situhikahikene. Aliwe kandi anasi ngoko twanganakinda esyongumbu nyibi. Yehova akatubwira ati: “Mwite esyongumbu syenyu esy’ekihugho, erisingira, ebitisirire, engumbu nyibi, [esyongumbu esikahutalaya, n’omururu, n’iramya esyosanamu, NWT].” (Abanya Kolosai 3:5) N’omo erikola litya si kyolo, Yehova ali n’omutima w’erilindirira okw’itwe kandi akendituwatikya. (Esyonyimbo 68:19) Mughala wetu mughuma mulwana, mwatoghera omo kitegho ky’erilebya epornografi n’erinyighitsa obusoni bwiwe. Abira biwe b’ekalasi ibakalangira emitsye eyo nga ni bindu bitolere, aliwe iye mwabugha ati: “Mobyatsandya obunya-mutima bwaghe n’eritsuka erikola obusingiri.” Mwaminya ngoko atolere erikakirya esyongumbu siwe, kandi Yehova mwamuwatikya amatoka erileka omutsye wiwe oyo. Wamabya n’amalengekania w’emyatsi y’obusingiri, usabe Yehova akuhe “obutoki bunene” bukuwatikaye eribya n’amalengekania aw’erire.​—2 Abanya Korinto 4:7; 1 Abanya Korinto 9:27.

12. Busana naki litolere ‘itwateya omutima wetu’?

12 Solomona mwahandika ati: “Teghaya omutima waghu n’omuhwa wosi; kusangwa mugho mukalua esyongununuko sy’engebe.” (Emisyo 4:23) “Omutima” ni bughambu ngoko tuli emwisi syetu, omundu oyo, yo Yehova akalangira. Ebyo tukalebaya byanganabya n’obutoki bunene okw’itwe. Ye Yobu, omulume oyuteleghula, mwabugha ati: “Munayira endagano n’ameso waghe nyiti, sinangatoka erisamalira omumbesa omo ngumbu nyibi.” (Yobu 31:1) Nga Yobu, tutolere itwayiteya oko ebyo tukasamalira n’ebyo tukalengekanayako. Kandi ng’omuhandiki w’esyonyimbo tukasaba tuti: “Unyikakiraye okw’itendihira ameso oko bitawite mughaso.”​—Esyonyimbo 119:37.

ERISOMBOLA ERITATOLERE LYA DINA

13. Dina mwasombola abira abali bati?

13 Abira betu banganatukuna erikola ekindu kilebe; kyanganabya ekitolere kutse ekitatolere. Wamasombola abira abakaghendera oko syokanuni sya Yehova, naghu ibanganakuwatikya erighendera kusyo. (Emisyo 13:20; soma 1 Abanya Korinto 15:33.) Ebyahikira Dina byanganatuwatikya erilangira ngoko ni ky’omughaso erisombola ndeke abira betu. Abya mughuma w’oko bali ba Yakobo, neryo mwakulira omo kihanda ekikaramaya Yehova. Dina syabya musingiri, aliwe mwatsuka obwira n’abasika abe Kanana abatabya bakaramya Yehova. Amalengekania w’Abanya Kanana oko myatsi y’engyingo abya isyasosene n’ahake na w’abandu ba Yehova kandi babya bandu abasibwe mo basingiri. (Abalawi 18:6-25) Kiro kighuma Dina inyane haghuma n’abira biwe, mwahindana n’omulwana oMukanana oyukahulawamo Sekemu, neryo mwanza Dina. Sekemu abya “akengirwe kwilaba abosi” ab’ekihanda kya tata wiwe. Aliwe syaby’anzire Yehova.​—Enzuko 34:18, 19.

14. Ekyahikira Dina niki?

14 Sekemu mwakola ekindu ekyo, okw’iye, sikyabya kibi kandi ikitolere. Kundi mwatsemera Dina, ‘mwamwimya n’erisingira naye kinyanganga.’ (Soma Enzuko 34:1-4.) Erilolo eryo mulyaleta amalighe mangyi w’omo ngebe ya Dina n’omo kihanda kyabo kyosi.​—Enzuko 34:7, 25-31; Abanya Galatia 6:7, 8.

15, 16. Twangabya bandu b’amenge tuti?

15 Si tutolere erikola erilolo eriri ng’eryo Dina akola imo twaminya ngoko esyokanuni sya Yehova esilebirye emighendere eyuwene ni sy’omughaso okw’itwe. “Ulendere haghuma n’abandu b’amenge naghu wasyabya w’amenge nikwa omwira wa bakiru asyakwa.” (Emisyo 13:20) Uyikase eriyiteghererya “obuli nzira eyuwene,” neryo ukendiyihighula oko bulumi n’eriaghalwa.​—Emisyo 2:6-9; Esyonyimbo 1:1-3.

16 Twanganabya bandu b’amenge twamabya tuk’igha Ekinywa ky’oMungu, erimusaba embere sy’erikola omwatsi mulebe, n’erighendera oko busondoli bw’omughombe oyuteleghula n’ow’amenge. (Matayo 24:45; Yakobo 1:5) Ni kwenene, unasi ngoko itwe bosi tukatandalawa kandi situhikahikene. (Yeremia 17:9) Aliwe wangakolaki omundu amakubwira ati uli omo nzira eyangakukolya oko busingiri? Iwukendihitana, kutse iwukendiyikehya n’eriligha obuwatikya?​—2 Abami 22:18, 19.

17. Leta eky’erileberyako ekikakanganaya ngoko erihano erikalwa oko ghundi mulikyetu lyanganatuwatikya.

17 Eky’erileberyako, terilengekania oko mwatsi ono. Aho mwali wetu akakola omubírí, omulume mughuma amatsuka erimurondya k’obwira n’eribugha ati balendere haghuma. Omulume oyo syalikolera Yehova, aliwe akabya nga mundu oyuwene n’oyutsomene abandi. Oghundi mwali wetu amabalangira ibane haghuma, n’enyuma syaho amayamuhana. Mwali wetu oyulyahanawa akendiyira ati? Akendighana erihano n’eriyilwirako, kutse akendilangira erihano nga ni ry’amenge? Mwali wetu oyo anganabya inyananzire Yehova n’erianza erikola ebitolere. Aliwe amatendileka erilendera haghuma n’omulume oyo, ‘inyanamasagha obusingiri’ kutse ‘inyamayiketera omutima wiwe’?​—Emisyo 22:3; 28:26; Matayo 6:13; 26:41.

EKY’ERILEBERYAKO KYA YOZEFU KYANGAKUKANGIRIRYAKI?

18, 19. Yozefu mwatoka ati erisagha obusingiri? Kanaya.

18 Omughulu abya mulwana, Yozefu abya omo bukobe mw’eMisiri. Obuli kiro, omukali w’omukama wiwe inyakamubwira ati aghotsere naye, aliwe Yozefu mwaminya ngoko erikola atya ni kibi. Yozefu aby’anzire Yehova kandi aby’anzire erimutsemesya. Neryo omukali inyakabya amubwira ati aghotsere naye, Yozefu inyakaghana. Kundi abya mukobe, isyangatokire eriyilusya oko mukama wiwe. Kiro kighuma omukali w’omukama wiwe abere asonda erimuhamba kinyanganga, “mwatibita eyihya.”​—Soma Enzuko 39:7-12.

19 Yozefu ng’abya akalengekania oko myatsi y’obusingiri, kutse erilengekania kutsibu oko mukali oyo, syangatokire eritibita. Aliwe Yozefu mwalangira obwira bwiwe na Yehova mo kindu ky’omughaso kulenga ekindi kindu kyosi-kyosi. Mwabwira omukali ati: ‘Omukama waghe . . . syalitanyikagha kindu ate iwe, kusangwa uli mukali wiwe. Neryo nangakola erilolo lingaha eri ryo nyiti, n’erihalya oko Mungu kwehi?’​—Enzuko 39:8, 9.

20. Tukaminya tuti ngoko Yehova mwatsemera Yozefu?

20 Yozefu n’omw’anabya hali oko ab’ekihanda n’ekihugho kiwe, ebiro byosi inyakayikasa eribya mundu oyuteleghula oko Mungu, kandi Yehova mwamutsumula. (Enzuko 41:39-49) Yehova mwatsemera obutaleghula bwa Yozefu. (Emisyo 27:11) Kyanganakala eriyikakirya oko myatsi y’obusingiri. Aliwe w’ibuke ebinywa bino: “[Yehova] anzire abandu abakakwa ebibi by’obusu; akahanganira engebe y’abandu biwe, akalamayabo oko maka w’ababi.”​—Esyonyimbo 97:10.

21. Mulwana mughuma Mukristo mw’akwama ati eky’erileberyako kya Yozefu?

21 Obuli kiro, abandu ba Yehova bakakanganaya butsiry’ubaha ngoko ‘baponire ebibi’ kandi ngoko ‘bakanza ebibuya.’ (Amosi 5:15) N’omo wangabya n’emyaka mingahi, wanganabya mundu oyuteleghula oko Yehova. Erikirirya ly’omulwana mughuma Mukristo mulyalengwako ekalasi. Omusika mwamubwira ati wamaniwatikya oko kinzame ky’emighanzo (amatematike) iwukendighotsera naghe. Mughala wetu oyo mwayira ati? Mwakola nga Yozefu. Akabugha ati: “Munaghana omwatsi oyo waho n’aho. Eriyikasa eribya mundu oyuteleghula, munyitaherya olukengerwa lwaghe n’eriyowa mw’omundu oyuli n’omughaso.” Ngendo nyingyi, “eriyitsemesya katambi kake” omo myatsi y’obusingiri likaletera amalighe n’eriaghalwa omo mutima. (Abaebrania 11:25) Eriowa Yehova likatuletera obutseme bwa kera na kera.​—Emisyo 10:22.

LEKA YEHOVA AKUWATIKAYE

22, 23. Yehova angatuwatikya ati twamakola erilolo erikalire?

22 Sitani akayikasa erikolesya obusingiri erituhamba omo kitegho, kandi eriyiyinia omughulu w’erilengwako lyanganakala kutsibu. Itwe bosi hakanabya katambi itwabya n’amalengekania mabi. (Abanya Roma 7:21-25) Yehova anasi ngoko bikatuhikira kandi ak’ibuka ngoko “tuli lututu.” (Esyonyimbo 103:14) Nikwa oMukristo amakola erilolo ly’obusingiri byangabya biti? Anganasyabya n’eriyiketera lyosi-lyosi? Inga. Omundu amabindula omutima wiwe wo kwenene-kwenene, Yehova inyakendimuwatikya. OMungu ‘akaghanyira.’​—Esyonyimbo 86:5; Yakobo 5:16; soma Emisyo 28:13.

23 Kandi Yehova akatuha ‘ebihembo by’omo bandu, NWT’​—abasyakulu b’omo ndeko abali n’olwanzo abakatutsomana kutsibu. (Abanya Efeso 4:8, 12; Yakobo 5:14, 15) Abirituha abasyakulu abo busana n’erituwatikya erikokotya obwira bwetu haghuma naye.​—Emisyo 15:32.

KOLESAYA “AMENGE”

24, 25. “Amenge” angatuwatikya ati eriyiteya oko busingiri?

24 Eritoka eribya tukasombola ndeke eby’erikola litolere itwaminya ndeke-ndeke ebyalayiro bya Yehova nga bikatuletera endundi yo biti. Sitwanzire eribya ng’omulwana oyukanibweko omo Emisyo 7:6-23. Mwatabya ‘n’amenge,’ neryo mwahambika omo kitegho ky’obusingiri. Eribya n’amenge rilengire eriminya lisa. Twamabya n’amenge, tukayikasa eriminya ndeke-ndeke amalengekania w’oMungu n’erighendera kugho omo ngebe yetu. W’ibuke ebinywa bino: “Oyukabana amenge akanza ekirimu kiwe; nikwa oyukabika amenge akabana ekibuya.”​—Emisyo 19:8.

25 Unalighire ndeke-ndeke ngoko ebyalayiro by’oMungu byuwene? Un’ikirirye kwenene ngoko eribisikya likendikuletera obutseme? (Esyonyimbo 19:7-10; Isaya 48:17, 18) Wamabya isiwuli w’ikirirya, w’ibuke ebibuya byosi ebyo Yehova abirikukolera. ‘Ulenge, ulebaye Yehova ko ni mubuya.’ (Esyonyimbo 34:8) Ukendilangira ngoko omw’iyitsinga erikola utya, ukend’ianza oMungu yo kutsibu. Wanze ekyo anzire, n’eripona ekyo aponire. Usulaye omo malengekania waghu mw’ebindu ebyuwene​—eby’ekwenene, ebitunganene, ebibuyirire, ebyanganzwa, n’eby’erisimwa. (Abanya Filipi 4:8, 9) Twanganabya nga Yozefu, oyw’abana endundi omo menge wa Yehova.​—Isaya 64:8.

26. Tukendikania oko myatsi yahi omo syosura esikwamire?

26 N’omo wangabya musimbi kutse iyehe, Yehova anzire iwatsemera engebe n’eribya n’obutseme. Omo syosura ibiri esikwamire muli emyatsi eyangatuwatikya eribana endundi omo bunyumba bwetu.