Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

ESURA 1

Olwanzo lw’oMungu lukabyaho kera na kera

Olwanzo lw’oMungu lukabyaho kera na kera

‘Erianza oMungu ni kwama ebyalayiro biwe, kandi ebyalayiro biwe sibikalire.’​—1 YOANE 5:3.

1, 2. Busana naki wanzire Yehova?

UNANZIRE oMungu? Kwenene umwanzire kutsibu, na busana n’ekyo wabiriyiherera okw’iye. Kandi ni mwira waghu kundu. Nikwa Yehova mwakwanza embere iwe umwanze. EBiblia yikabugha yiti: ‘Tukanza, kusangwa oMungu mwatsuka eritwanza.’​—1 Yoane 4:19.

2 Yehova abiritukangania olwanzo lwiwe lw’omo nzira nyingyi. Mwatuha ekihugho mw’obwikalo obuwene n’ebindi bindu bingyi ebikaleka itwatsemera engebe. (Matayo 5:43-48; Eribisulirwa 4:11) Anzire itwabya n’obwira obuwene haghuma naye kandi abirituhiriraho ebyangatuwatikya erimuminya. Tukahulikirira Yehova omughulu tukasoma eBiblia. Naye akatuhulikirira omughulu tukamusaba. (Esyonyimbo 65:2) Akatusondola n’erituha akaghala omo nzira y’ekirimu kiwe kibuyirire eky’obutoki bunene. (Luka 11:13) Nibya mwatuma mughala wiwe mwanzwa oko kihugho eritulusya omo bukobe bw’erilolo n’oluholo.​—Soma Yoane 3:16; Abanya Roma 5:8.

3. Twangabya tuti n’obwira obuwene haghuma na Yehova?

3 Terilengekania oko mwira waghu oyo wanzire kutsibu, oyo wabirilabya naye emighulu y’obutseme n’ey’obulighe. Eribya n’obwira obuwatire ng’obo likasaba eriyikasa kutsibu. Obwira bwetu na Yehova nabo ko bune butya. Iye y’omwira oyulengire abosi abo twangabya nabo. Obwira bwetu naye bwanganasyabyaho kera na kera. Kyo kikaleka eBiblia iyatubwira yiti: “Muyitsinge eribya omo lwanzo lw’oMungu.” (Yuda 21, NWT) Twangayitsinga eribya omo lwanzo lwiwe tuti? EBiblia yikasubiraya yiti: ‘Erianza oMungu ni kwama ebyalayiro biwe, kandi ebyalayiro biwe sibikalire.’​—1 Yoane 5:3.

‘ERIANZA OMUNGU’

4, 5. Olwanzo lwaghu oko Yehova molwatsuka erikula luti?

4 Omughulu oMukwenda Yoane ahandika ebinywa “Erianza oMungu,” abya akalengekania okoki? Syabya akalengekania oko lwanzo lw’oMungu okwitwe, aliwe olwanzo lwetu oko Mungu. Ukinibukire omughulu watsuka erianza Yehova?

Omughulu ukayiherera oko Yehova n’eribatisibwa, ukakanganaya ngoko umwanzire kandi ngoko ukendisyamukenga kera na kera

5 Ter’ibuka ngoko wayowa omughulu waminya ngoko Yehova anzire iwikala omo kihugho kiwe kihya-kihya mo kera na kera. Wabir’igha ebyosi eby’oMungu abirikola atoke eriberererya omwatsi oyo, kandi muwaminya ngoko omwituma Mughala wiwe y’oko kihugho, Yehova mwatuha ekihembo ky’obughuli bunene. (Matayo 20:28; Yoane 8:29; Abanya Roma 5:12, 18) Eriminya ngoko Yehova akwanzire kutsibu mokyatsemesya omutima waghu, naghu kutya mowatsuka erimwanza.​—Soma 1 Yoane 4:9, 10.

6. Wamanza omundu ukamukoleraki? Olwanzo lwaghu oko Yehova lwabirileka iwakolaki?

6 Aliwe olwanzo olo wabya nalo oko Mungu lwabya imo lwamatsuka. Eky’erileberyako, wamanza omundu, siulimubwira buyira uti: “Nyikwanzire.” Erimwanza likaleka iwamukolera ebikamutsemesaya. Kutya, n’olwanzo lwaghu oko Yehova lukaleka iwayikasa eribya n’engebe eyikamutsemesaya. Olwanzo lwaghu lwabere lukakula, wanganabya imuwayiherera okwiye n’eribatisibwa. Omwikola utya wabya iwamalagha Yehova uti ukendimukolera kera na kera. (Soma Abanya Roma 14:7, 8.) Wangaberererya wuti erilaghana lyaghu eryo?

‘ERIKWAMA EBYALAYIRO BIWE’

7. Twamabya itwanzire Yehova, itukendikolaki? Ebighuma by’oko byalayiro biwe ni byahi?

7 Kundi twanzire Yehova, tukakwama ‘ebyalayiro biwe.’ Tukakola tutya tuti? Omwibya tukamwowa. EBiblia yikatukanganaya Yehova ng’anzire itwabya n’engebe eyiri yiti. Eky’erileberyako, akatubwira ati eritamira, er’iba kutse eribugha amabehi, erisingira, kutse eriramya omundu, kutse eriramya ekindi kindu kyosi-kyosi omo mwanya w’erimuramya iye musa, ni myatsi mibi.​—1 Abanya Korinto 5:11; 6:18; 10:14; Abanya Efeso 4:28; Abanya Kolosai 3:9.

8, 9. Omo Biblia mwamabya isimuli ekyalayiro oko mwatsi mulebe, twangaminya tuti ebyo Yehova anzire itwakola? Ulete eky’erileberyako.

8 Aliwe twamanza eritsemesya Yehova, litolere itwakola bingyi kwilaba erikwama ebyalayiro biwe lisa. Syalitutondogholera obuli kyalayiro oko buli kindu ekyo twangakola omo ngebe yetu. Neryo, hanganabya omughulu omo Biblia imutabya ekyalayiro kilebe ekikatubwira eky’erikola. Twangayisogha ndeke tuti? (Abanya Efeso 5:17) Omo Biblia tukabana mw’esyokanuni, ni bughambu, esyokwenene esikatukangiriraya ngoko Yehova akalangira emyatsi. Kandi omughulu tukasoma eBiblia, tukaminya Yehova yo ndeke. Tukaminya amalengekania wiwe, eby’anzire n’eby’aponire.​—Soma Esyonyimbo 97:10; Emisyo 6:16-19; lebaya Endomeko 1.

9 Eky’erileberyako, tukaminya tuti ebyo tutolere erilebya oko televizyo kutse oko Internete? Yehova syalitubwira ekyosi-kyosi ekyo tutolere erikola. Aliwe esyokanuni esyo akatuha syanganatuwatikya eriminya ndeke eky’erikola. Munabwire, emyatsi mingyi ey’eriyitsemesyamo y’oswire mw’amalwa n’erisingira. Omo Biblia, Yehova akatubwira ati ‘akakwa abanzire omwagha [amalwa, NWT] b’obusu’ kandi ati ‘asyatswera abasingiri.’ (Esyonyimbo 11:5; Abaebrania 13:4) Esyokanuni esi syangatuwatikya siti erisombola ndeke eby’erilebya? Twamabiminya ngoko Yehova aponire ekindu kilebe kutse akakilangira mo kibi, tutolere itwayihighula kukyo.

10, 11. Tukowa Yehova yo busana naki?

10 Tukowa Yehova yo busana naki? Si busana n’erisagha erisuyirwa kutse esyombanza esikasira omwiyisogha muhanda. (Abanya Galatia 6:7) Aliwe, tukamwowa kundi tumwanzire. Ng’abana abakanza eritsemesya thatha wabo, netu kutya twanzire itwatsemesya Thatha wetu w’elubula. Sihali ekilengire eriminya ngoko Yehova akatutsemera!​—Esyonyimbo 5:12; Emisyo 12:2; lebaya Endomeko 2.

11 Situlikenga Yehova omughulu kyolobire okwitwe erimukenga kutse omughulu situkiwite ekindi ky’erikola. Kandi situlisombola nga ni byalayiro n’esyokanuni siwe syahi esyo tutolere erikwama n’esyo tutatolere erikwama. (Eryibuka Ebihano 12:32) Aliwe, tukamwowa n’omutima wetu wosi ng’omwimbi w’esyonyimbo oyo wabugha ati: ‘Ngabana obutseme omw’ikenga ebyalayiro byaghu, kusangwa nyanzirebyo.’ (Esyonyimbo 119:47; Abanya Roma 6:17) Twanzire itwabya nga Noa, oyo wakanganaya kw’anzire Yehova omw’ikola ekyosi-kyosi ekyo Yehova amubwira ati akole. EBiblia yikabugha yiti Noa “mwakola atya.” (Enzuko 6:22) Unanzire naghu Yehova iniabugha atya busana naghu?

12. Twangatsemesya Yehova yo tuti?

12 Yehova akayowa ati omughulu tukasikaya ebyalayiro biwe? ‘Tukatsemesaya omutima wiwe.’ (Emisyo 11:20; 27:11) Terilengekania okw’ekyo! Tukatsemesaya oMuhangiki w’ekihugho n’ekyanya kyosi omughulu tukamwowa. Aliwe, syalitukasa n’ahake erikola tutya. Mwatuha obwiranda bw’eriyisombolera. Ni bughambu tuwite obwiranda bw’eriyisombolera erikola ekyuwene kutse ekituwene. Yehova anzire olwanzo lwetu okwiye ilolwatukuna erisombola erikola ebitolere, tutoke eribya n’engebe eyuwene.​—Eryibuka Ebihano 30:15, 16, 19, 20; lebaya Endomeko 3.

‘EBYALAYIRO BIWE SIBIKALIRE’

13, 14. Tukaminya tuti ngoko erisikya ebyalayiro bya Yehova sirikalire? Leta eky’erileberyako.

13 Oghundi mughulu twanganalangira tuti erikenga ebyalayiro bya Yehova likalire kutse tuti bikendileka itutabya n’obwiranda? EBiblia yikabugha ndeke-ndeke yiti: ‘Ebyalayiro biwe sibikalire.’ (1 Yoane 5:3) Ekinywa ky’eKigiriki ekikahindulawa mo ‘bikalire’ ni bughambu “bilitohire.” Omo yindi milondo, ekinywa ekyo kikakolesibawa erikania oko byalayiro ebikalire kutse oko bandu abakalire popopo abakaghalaya abandi n’eribahira omo bukobe. (Matayo 23:4; Emibiri 20:29, 30) EBiblia Nouvelle Bible Segond, yikabugha yiti: “Ebyalayiro biwe si bulito.” Ebyalayiro bya Yehova si “bilitohire,” ni bughambu, eribisikya sirikalire. Ebyosi ebyo Yehova akatusaba ati tukole sibirilabayaho kateho.

14 Eky’erileberyako, terilengekania iwunemuwatikya omwira waghu y’erihuma. Abirihira ebindu biwe byosi by’omo syovalize. Ebindu bilebe byanguhirire n’ebindi bilitohire kandi bitolere ibyasumbwa n’abandu babiri. Omwira waghu anganabugha ati uheke evalize eyilitohire y’iwuwene? Iyehe! Busana naki? Kundi syanzire ati ubunike. Ng’omwira oyo, Yehova naye syangabugha ati tukole ekindu ekikalire kutsibu. (Eryibuka Ebihano 30:11-14) Yehova atwasi ndeke-ndeke. “Anasi emibîri yetu, akibuka ngoko tuli lututu.”​—Esyonyimbo 103:14.

15. Busana naki twikirirye ngoko ebyalayiro bya Yehova biriho busana n’erituletera endundi?

15 Musa mwabwira ekihanda kye Israeli ati Yehova mwabaha ebyalayiro biwe batoke eribana endundi “ebiro byosi” kandi ati bamabisikyabyo ikikendileka ‘ibatoka eribyaho.’ (Eryibuka Ebihano 5:28-33; 6:24) Ko bine bitya na munabwire. Ekyosi-kyosi ekyo Yehova akabugha ati tukole kikaleka engebe yetu iyuwana. (Soma Isaya 48:17.) Tata wetu, Yehova, akabya inianasi ebyuwene ebyo tulaghireko. (Abanya Roma 11:33) EBiblia yikatubwira yiti: “[OMungu] ni lwanzo.” (1 Yoane 4:8) Ekyo ni bughambu olwanzo lo lukaleka Yehova iniabugha obuli mwatsi kutse erikola obuli kindu.

16. Tukaminya tuti ngoko twanganatoka eribya abandu abakowa n’omo situhikahikene kandi n’omo tuli omo kihugho kibi?

16 Eryowa oMungu omughulu wosi siryolobire. Tuli omo kihugho kibi ekiri omo butabali bwa Sitani. Akayikasa erikuna abandu erikola ebituwene. (1 Yoane 5:19) Kandi, kundi tuli bandu abatahikahikene tutolere itwalwa n’amalengekania wetu n’eriyowa lyetu, kundi byanganaleka itwataluka erisikya ebyalayiro by’oMungu. (Abanya Roma 7:21-25) Aliwe erianza oMungu likatuha akaghala k’erikola ebitolere. Akalangira ngoko tukayikasa erimukenga, kandi akatuwatikaya omw’ituha ekirimu kiwe kibuyirire eky’amaka. (1 Samweli 15:22, 23; Emibiri 5:32) Ekirimu kibuyirire kikatuwatikaya eribya n’emibere eyikaleka ikyatwolobera eriowa Yehova.​—Abanya Galatia 5:22, 23.

17, 18. (a) Omo kitabu kino tukendigha mw’emyatsi yahi? (b) Omo sura eyikwamire tukendikania oko mwatsi wahi?

17 Omo kitabu kino, tukend’igha ngoko twangabya n’engebe eyikatsemesaya Yehova. Tukendiminya ngoko twangakolesya esyokanuni n’ebyalayiro biwe by’omo ngebe yetu. W’ibuke ngoko Yehova syalitukasa erimwowa. Omughulu tukasombola erimwowa, engebe yetu yikuwana kandi tukabya n’eriyiketera eryuwene omo biro ebikasa. Eky’omughaso kutsibu, itwe eribya abandu abakowa kikendikangania oMungu ngoko tumwanzire kutsibu.​—Lebaya Endomeko 4.

18 Erituwatikya eriminya ekibuya n’ekibi, Yehova abiriha obuli mundu y’obunya-mutima. Twamakangirirya kutse eribegherya obunya-mutima bwetu, ibukendituwatikya ‘erikwama ebyalayiro biwe.’ Nikwa, obunya-mutima niki, kandi twangabegheryabo tuti? Tulebaye.