Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

ESURA 15

Utsemere omubírí waghu

Utsemere omubírí waghu

“Obuli mundu atsemere ebibuya omo mibírí yiwe yosi.”​—OMUGAMBULI 3:13.

1-3. (a) Abandu bangyi bakalangira emibírí yabo yo bati? (b) Ni mabulyo wahi awo tukendikaniako omo sura eno?

ABANDU omo kihugho kyosi bakayikasa erikola omubírí n’omuhwa batoke eribana ebyo balaghireko haghuma n’ekihanda kyabo. Abandu bangyi sibalitsemera emibírí yabo, nibya n’abandi bakahinga obuli kiro n’obuba. Naghu wamabya iko ukayowa utya, wangakolaki utoke eritsemera omubírí waghu? Ekyangakuwatikya eritsemera omubírí waghu niki?

2 Yehova akatubwira ati: ‘Obuli mundu alye n’eripulya n’eritsemera ebibuya omo mibírí yiwe yosi. Ni lusunzo lw’oMungu.’ (Omugambuli 3:13) Yehova mwatuhangyika, n’engumbu y’erianza erikola omubírí. Anzire itwayowa ndeke busana n’ebyo tukakola.​—Soma Omugambuli 2:24; 5:18.

3 Neryo, ekyangatuwatikya eritsemera omubírí wetu niki? Ni mibírí yahi eyitatolere oko Bakristo? Twamasonda tuti omubírí wetu n’eriramya Yehova isihabya ekikimaya omwanya w’ekindi, twangayira tuti? Kandi ni mubírí wahi ow’omughaso munene owo twangakola?

ABAKOLI BABIRI B’OMUBÍRÍ ABALENGIRE ABOSI

4, 5. Yehova akalangira omubírí w’ati?

4 Yehova iyuwene-wene anzire erikola omubírí. Enzuko 1:1 yikabugha yiti: ‘Okw’itsuka, [oMungu] mwahangika olubula n’ekihugho.’ OMungu abere abibugha eribumba ekihugho n’ebyosi ebiri kukyo, mwabugha ati ebindu biwe byosi ebyo abumba ‘byuwene kutsibu.’ (Enzuko 1:31) Omuhangiki wetu mwatsemera kutsibu ebindu ebyo abumba.​—1 Timoteo 1:11, NWT.

5 Yehova syalyataleka n’ahake erikola omubírí. Yesu mwabugha ati: ‘Tata wage akakola emigulu yosi.’ (Yoane 5:17) Sitwasi ebyosi ebikaswekaya ebyo Yehova abirikola, aliwe tunasi ebighuma bya kubyo. Abiritsuka erisombola abakendisyatabala na Mughala wiwe, Yesu Kristo, batoke eribya omo Bwami haghuma naye. (2 Abanya Korinto 5:17) Kandi Yehova anemukola kutsibu erisondola n’eriteya abandu. Busana n’omubírí w’eritulira abandu b’engulu y’oBwami omo kihugho kyosi, esyomiliyoni sy’abandu banemwigha eriminya Yehova n’eribya n’amaha w’erisyabyaho kera na kera oko kihugho paradiso.​—Yoane 6:44; Abanya Roma 6:23.

6, 7. Yesu ni mukoli oyuli ati?

6 Yesu naye anzire erikola omubírí nga Thatha wiwe. Embere ase oko kihugho, Yesu abya “mukoli mukulu” w’oMungu; mwakola oko mubírí w’erihangyika ebindu byosi omo lubula n’oko kihugho. (Emisyo 8:22-31; Abanya Kolosai 1:15-17) Omughulu abya oko kihugho, Yesu mwalola embere omw’ikola omubírí n’omuhwa. Omughulu abya mulwana, mw’igha eribya musapate kutse museremala w’amenge; alinga mwanakokotya n’oko bitumbi n’esyomesa, n’erihimba oko manyumba. Yesu mwakola omubírí oyo wo ndeke n’abandu mubamuminya mo ‘mubatsi w’esyombago.’​—Mariko 6:3.

7 Aliwe, omubírí w’omughaso kutsibu wa Yesu oko kihugho abya eritula engulu mbuya n’erikangirirya abandu b’eriminya Yehova. Lyabya litolere iniabugha omubírí wiwe w’omo myaka isatu n’ekitswe, neryo iniakakola omubírí eritsuka omo tututu erihika omo kiro. (Luka 21:37, 38; Yoane 3:2) Yesu mwaghenda amaghana w’ebilometre omo syonzira esiri mw’olututu lunene, eritulira abandu bangyi b’engulu mbuya.​—Luka 8:1.

8, 9. Ekyaleka Yesu inyatsemera omubírí wiwe niki?

8 Yesu iniakalangira erikola omubírí w’oMungu ng’akalyo. Omubírí oyo iniakamuha akaghala. Biro bilebe Yesu iniakakola omubírí wo kutsibu iniahika okw’ibula n’endambi y’erirya akalyo. (Yoane 4:31-38) Mwakolesya obuli kanya kosi-kosi eriwatikya abandi eriminya Thatha wiwe. N’ekyo kyo kyaleka iniabwira Yehova ati: ‘Munakusikya oko kihugho, nabiribugha omubírí owo wamba erikola.’​—Yoane 17:4.

9 Ahate eritika-tika, Yehova na Yesu bakakola omubírí wo kutsibu kandi bakatsemera omubírí wabo n’eriyowa ndeke. Twanzire ‘erikwama emibere y’[oMungu],’ kandi twanzire ‘itwakwama olughobe lwa Yesu.’ (Abanya Efeso 5:1; 1 Petero 2:21) Kyo kikaleka itwayikasa erikola ndeke kandi n’omuhwa ekyosi-kyosi ekyo tukakola.

LITOLERE ITWALANGIRA OMUBÍRÍ WETU WO TUTI?

10, 11. Ekyangatuwatikya eribya n’amalengekania awuwene oko mubírí wetu niki?

10 Itwe bandu ba Yehova, tukakola omubírí n’omuhwa tutoke eribana akalyo n’eky’eryambala, itwe n’ab’omo nyumba yetu. Twanzire itwatsemera omubírí wetu, aliwe omwatsi oyo anganakala. Nikwa, twangayira tuti omubírí wetu amabya isyalitutsemesaya?

Eribya n’amalengekania awuwene oko mubírí lyanganaleka iwatsemera obuli mubírí

11 Ubye n’amalengekania awuwene. Twanganabya isitwangatoka eribana oghundi mubírí kutse erikehya esyondambi esyo tukalabaya oko mubírí, aliwe ekyo twangatoka eribindula w’amalengekania awo tuli nagho oko mubírí. Eriminya ebyo Yehova anzire itwakola lyanganatuwatikya. Eky’erileberyako: Yehova akasaba omutwe w’obunyumba ayikase eriha ab’omo nyumba yiwe ebyo balaghireko. Nibya, eBiblia yikabugha yiti oyuteha ab’omo nyumba yiwe ebyo balaghireko ni “mubi kwilaba oyutikirirye.” (1 Timoteo 5:8) Wamabya iwuli mutwe w’obunyumba, ukakola omubírí n’omuhwa utoke eriha ab’omo nyumba yaghu ebyo balaghireko. N’omo wangabya iwanzire omubírí waghu kutse iyehe, uminye ngoko ukatsemesaya Yehova omughulu ukaha ab’omo nyumba yaghu ebyo balaghireko.

12. Erikola omubírí n’omuhwa n’eribya mundu w’ekwenene likatuletera ndundi syahi?

12 Ubye mukoli w’omuhwa kandi ubye n’obunya-mutima obuwene. Erikola utya lyanganaleka ikyoloba okwiwe eritsemera omubírí waghu. (Emisyo 12:24; 22:29) Omukulu w’omubírí anganayiketera iwe. Abakulu b’emibírí bakanza abakoli abanzire ekwenene kundi sibang’iba esyofranga, ebindu by’omubírí, kutse endambi. (Abanya Efeso 4:28) N’eky’omughaso munene, Yehova akalangira omughulu ukakola omubírí n’omuhwa n’eribya mundu w’ekwenene. Wanganabya ‘n’obunya-mutima obuwene’ kundi unasi ngoko ukatsemesaya oMungu oyo wanzire.​—Abaebrania 13:18; Abanya Kolosai 3:22-24.

13. Wamabya mundu w’ekwenene aho ukakolera omubírí, ekyo kyangabya n’amatokeo wahi oko bandu abo ukakola nabo?

13 Uminye ngoko emighendere yaghu aho ukakolera omubírí yanganaha Yehova y’olukengerwa. Eyo ni yindi nzumwa eyangaleka itwatsemera omubírí wetu. (Tito 2:9, 10) Nibya kyanganahika omughuma w’oko abandu abo ukakola nabo inianza erigha eBiblia busana n’eky’erileberyako kyaghu kibuya.​—Soma Emisyo 27:11; 1 Petero 2:12.

NANGASOMBOLA OMUBÍRÍ OW’ALI ATI?

14-16. Omughulu tukasombola omubírí w’erikola, litolere itwalengekania oko myatsi yahi?

14 EBiblia siyiritondoghola emibírí eyo oMukristo atolere erikola n’eyo atatolere erikola. Aliwe yiri mw’esyokanuni esyangatuwatikya erisombola ndeke omughulu tukasonda omubírí w’erikola. (Emisyo 2:6) Omughulu tukakolesaya esyokanuni sy’eBiblia, twanganayibulya amabulyo awakwamire hano.

Usondaye omubírí owahambene n’esyokanuni sya Yehova

15 Omubírí ono anemwendinisaba erikola ekindu ekyo Yehova akalangiramo kibi? Twabir’igha eriminya emikolere eyo Yehova aponire, ng’eriba n’eribugha amabehi. (Eriluayo 20:4; Emibiri 15:29; Abanya Efeso 4:28; Eribisulirwa 21:8) Busana n’ekyo, tukayiteghaya isitwakola omubírí wosi-wosi owatahambene n’esyokanuni sya Yehova.​—Soma 1 Yoane 5:3.

16 Omubírí oyo akanimira kutse erihira omo bandu m’omuhwa w’erikola ebyo Yehova aponire? Eky’erileberyako, wangayira wuti bamakuha omubírí w’erikokya abakasa oko lupitali olw’eritwiramo amakule? Omubírí w’erikokya abandu si mubi. Aliwe unasi ngoko Yehova akalangira oyukatwa obukule. N’omo wangabya isiwuliwatikaya abandu eritwa amakule, naghu isiwangayowa nga wabirisangira oko kibi ekyo embere sya Yehova?​—Eriluayo 21:22-24.

17. Ekyangatuwatikya erisombola ebikatsemesaya oMungu niki?

17 Omw’ikolesya esyokanuni sy’oMungu, twanganabya ng’abandu abo erisako lya Abaebrania 5:14 likakanayako; ‘ababirikolesya obutoki bwabo bw’erisombola n’eribegheriabo omo myatsi mingyi babiritoka erisombola ekibi n’ekibuya. Yibulaye: ‘Namaligha omubírí oyu, nanganaleka obunya-mutima bw’abandi ibwatwikala? Omubírí oyu anganaleka inaghenda hali kutse omo bindi bihugho n’erisigha abana baghe n’ow’omwaghe? Nikwa ibakendibya bati?’

“UMINYE NDEKE EBY’OMUGHASO MUNENE”

18. Busana naki kyanganakala erihira eriramya Yehova ly’embere oko yindi myatsi?

18 Erihira eriramya Yehova ly’embere oko yindi myatsi omo “mighulu eyikalire” eno lyanganakala. (2 Timoteo 3:1) Eribana omubírí n’eribugha mugho mo biro bingyi ni mwatsi owakalire. Litolere itwaha ab’omo nyuma yetu b’akalyo n’eby’eryambala, aliwe itunasi ndeke ngoko eriramya Yehova litolere iryabya embere sy’eyindi myatsi yosi. Isitwaligha tuti ebindu by’ekinya-mubiri bibye by’omughaso munene omo ngebe yetu. (1 Timoteo 6:9, 10) Nikwa, “twangaminya eby’omughaso munene” byo tuti kandi itunemuronderya abo mwetu b’akalyo n’eby’eryambala?​—Abanya Filipi 1:10, NWT.

19. Eriyiketera Yehova likatuwatikaya liti eribya n’amalengekania awuwene oko mubírí?

19 Uyiketere Yehova n’omutima waghu wosi. (Soma Emisyo 3:5, 6.) Tunasi ngoko oMungu anasi ndeke-ndeke ebyo tulaghireko kandi ngoko atutsomene kutsibu. (Esyonyimbo 37:25; 1 Petero 5:7) Ekinywa kiwe kikatubwira kiti: ‘Simukwamirire erianza esyofranga, nikwa mutsemere ebyo muwite. Kusangwa [oMungu] abiribugha ati: Sinendisyakuleka na kera, kandi, sinendisyakusighania n’ahake.’ (Abaebrania 13:5) Yehova syanzire tukabya n’erihangya-hangya busana n’erironderya ab’omo nyumba yetu ebyo balaghireko. Erilua kera, abirikangania ngoko awite obutoki bw’eriha abandu biwe ebyo balaghireko. (Matayo 6:25-32) Omubírí wetu n’omw’angabya ati, tuk’igha Ekinywa ky’oMungu mughulu wosi, tukatulira abandu b’engulu mbuya, n’erihindana oko mihindano y’eKikristo.​—Matayo 24:14; Abaebrania 10:24, 25.

20. Twang’anguhya engebe yetu yo tuti?

20 Ubye n’eriso erikatungerera kindu kighuma. (Soma Matayo 6:22, 23, NWT.) Ni bughambu ubye n’engebe eyanguhire eyite mw’erikwamirira bindu bingyi imo watoka erihira erikolera Yehova embere sy’ebyosi. Tunasi ngoko ni bula obwenge eribugha tuti esyofranga, engebe eyuwene, kutse ehyuma hihya-hihya hy’ekiteknolojia ehikahesawa byo bibye by’omughaso munene omo ngebe yetu kulaba obwira bwetu n’oMungu. Nikwa, ekikendituwatikya erihira eby’omughaso by’embere niki? Litolere itwayikasa eritendibya n’eminda kutse amadeni. Wamabya iwuwite amadeni, uyikase kutsibu erikehyagho kutse erilihagho. Tutetayiteya, ebindu by’ekinya-mubiri byanganalya endambi yetu nyingyi n’eribugha akaghala ketu, neryo itwabula endambi y’erisaba, y’erigha Ekinywa ky’oMungu, kutse ey’eritulaghania engulu mbuya. Omo mwanya w’erileka ebindu by’ekinya-mubiri bikalaye engebe yetu, tukanza eritsemera ebindu by’omughaso ebyo tulaghireko ‘ng’akalyo n’eky’eriyiswika.’ (1 Timoteo 6:8) Kandi n’omo twangabya omo mibere eyiri yiti, litolere eribya tukateghererya emibere yetu y’oko buli mughulu tutoke eriminya ngoko twangakolera Yehova yo kutsibu.

21. Busana naki litolere itwasombola ekitolere eribya ky’erimbere omo ngebe yetu?

21 Usombole ndeke eby’erihira embere. Litolere itwakolesya endambi yetu yo ndeke, akaghala ketu, n’ebindu byetu by’ekinya-mubiri. Tutetayiteya, ebindu by’omughaso muke, ng’akalasi kutse esyofranga, ibyanganatulira endambi yetu yosi. Yesu mwabugha ati: “Mutsuke erisonda oBwami.” (Matayo 6:33) Ebyo tukasombola, emibere yetu, ebyo tukakola buli kiro, n’ebyo tukabugha tuti tukasyabikola, ebyosi bikakanganaya ekyo tukahira embere omo mitima yetu.

OMUBÍRÍ W’OMUGHASO MUNENE KUTSIBU OWO TWANGAKOLA

22, 23. (a) Itwe Bakristo, omubírí w’omughaso munene kutsibu owo tuwite ni wahi? (b) Ekikendituwatikya eritsemera omubírí wetu niki?

22 Omubírí w’omughaso munene kutsibu owo tuwite ly’erikolera Yehova n’eritulira abandi b’engulu mbuya. (Matayo 24:14; 28:19, 20) Nga Yesu, twanzire itwayikasa kutsibu erikola omubírí oyo. Abandi babirihumira omo biharo ebitemo abatuliri bangyi. Abandi banemw’igha oghundi mubughe batoke eritulira abandu abakabugha omubughe oyo b’engulu mbuya. Kanaya n’ababirikola batya, kandi ubulayebo oko myatsi eyo. Bakendikubwira ngoko babiribana obutseme, n’engebe yabo yikabatsemesaya kundu kulenga kera.​—Soma Emisyo 10:22.

Erikolera Yehova w’omubírí w’omughaso munene kutsibu owo twangakola

23 Munabwire, abangyi b’omw’itwe bakalabaya endambi nene y’oko mubírí kutse bakakola mibírí mbiriri-mbiriri bakaronderya ab’omo nyumba syabo ebyalya n’eby’eryambala. Yehova asi ekyo kyo ndeke, kandi akatsemera ekyosi-kyosi ekyo tukakola busana n’eritsomana ab’omo nyumba yetu. Busana n’ekyo, itwe bosi tw’ighe emibere ya Yehova na Yesu omw’ikola omubírí n’omuhwa, n’omo twangabya itukakola mubírí ow’aly’ati. Kandi tw’ibuke ngoko omubírí wetu w’omughaso munene kutsibu ly’erikolera Yehova n’eritula engulu mbuya ey’oBwami bw’oMungu. Ekyo kikendituletera obutseme bw’ekwenene.