Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

ESOMO 42

EBiblia ikabugha yitiki oko busimbi n’oko ndwa?

EBiblia ikabugha yitiki oko busimbi n’oko ndwa?

Omo asili sy’abandu bangyi, abandu bakalengekanaya bati omundu syangabya n’obutseme atalungire. Nikwa sitwangabugha tuti abosi abalungire bali n’obutseme, kutse abosi abatalungire sibali n’obutseme. Okwibugha ekwenene, eBiblia ikakanganaya yiti obusimbi n’endwa, ebyosi ni bihembo.

1. Ni miyisa yahi ey’omundu angabana busana n’eribya musimbi?

EBiblia ikabugha yiti: “Neryo oyukalunga . . . akakola ndeke, kandi oyutelunga . . . akakola ndeke kwilaba.” (Soma 1 Abanya Korinto 7:32, 33, 38, NWT.) Omusimbi “akakola ndeke kwilaba” omo nzira syahi? Abakristo basimbi sibali n’omuheke w’eriberererya ebiyitawa by’owundi. Ni bughambu bali n’obwiranda bungyi. Eky’erileberyako, abandi ba kubo banganatoka erikola bingyi omo mubírí wa Yehova. Banganahumira omo kindi kiharo busana n’eriyatulaghania engulu mbuya. Ekikulu omo byosi, banganalabya endambi nene omwiyitunda hakuhi na Yehova.

2. Eritahania n’erihandikisya endwa y’oko Leta, liri n’emiyisa yahi?

Endwa nayo yine mw’emiyisa yayo ng’obusimbi. EBiblia ikabugha yiti “ababiri bowene kwilaba omughuma.” (Omugambuli 4:9) Ekyo kikatokekana oko Bakristo abakakolesaya esyokanuni sy’eBiblia sy’omo ndwa yabo. Abakristo babiri abatahenie n’erihandikisya endwa yabo y’oko Leta bakalaghana bati bakendyanzana n’erisikania. Bakayowa ibali omo buholo kulenga abandu abakikala haghuma butsira eritahania. Kandi endwa eyiminyikere oko Leta ikawatikaya eriyowa omo butekane, n’abana babo bakayowa ibali n’obuholo kulenga.

3. Yehova akalangira endwa yw’ati?

Omughulu Yehova atsukisaya endwa y’erimbere, mwabugha ati: “Omundu asyasighania ise wiwe na nyinya, asyalanda oko mukali wuwe.” (Enzuko 2:24) Yehova anzire omulume n’omukali abalungire ibanzana n’eribya haghuma omwibyaho lyabo lyosi. Akalighira eritwa endwa omughulu omughuma wa kubo amakola obusingiri. Omo kika ekiri ngekyo, Yehova akaha oyulyakoserawa ehamuli y’erisombola ng’anemwenditwa endwa yiwe kutse iyehe. a (Matayo 19:9) Yehova syalighire oMukristo erilunga n’abalume kutse n’abakali bangyi.​—1 Timoteo 3:2.

WIGHE BINGYI

Wighe ngoko wanganabya n’obutseme n’eritsemesya Yehova nomo wangabya musimbi kutse nomo wangabya iwunalungire.

4. Ukolesaye ndeke ekihembo ky’eribya musimbi

Yesu mwalangira obusimbi mo kihembo. (Matayo 19:11, 12) Musome Matayo 4:23, neryo musubiraye oko ribulyo rino:

  • Yesu mwakolesya ati ekihembo ky’eribya musimbi omwikolera Tata wiwe n’eriwatikya abandi?

Abakristo nabo banganakolesya ekihembo kyabo ky’eribya basimbi nga Yesu. Mulebaye EVIDEO, neryo musubiraye oko mabulyo awakwamire.

  • Abakristo bangakolesya ndeke bati ekihembo kyabo ky’eribya basimbi?

Unalwe wasi?

EBiblia siyihirireho emyaka eyo omundu atolere iniatahiryako. Aliwe ikahira omo balwana n’abambesa m’omuhwa w’erilinda “omusuko” atsuke abilaba, omughulu esyongumbu sy’omo bulwana syanganaleka iniatasombola ndeke​—1 Abanya Korinto 7:36.

5. Ukolesaye amenge ukasombola ow’erilunga naye

Erisombola ow’erilunga naye ni kighuma ky’oko myatsi y’omughaso munene eyo wangakola omwibyaho lyaghu. Musome Matayo 19:4-6, 9, neryo musubiraye oko ribulyo rino:

  • Busanaki siritolere oMukristo akatibitira erilunga?

EBiblia yanganakuwatikya eriminya emibere eyitolere eyo wangarondya oko mundu w’erilunga naye. Eky’omughaso kwilaba okwaho, usondaye omundu oyw’anzire Yehova. b Musome 1 Abanya Korinto 7:39 na 2 Abanya Korinto 6:14. Neryo musubiraye oko mabulyo ano:

  • Busanaki litolere erilunga n’oghundi Mukristo ng’iwe?

  • Ukalengekanaya uti Yehova angayowa ati wamasombola erilunga n’omundu oyutamwanzire?

Bamabimatania esyonyama ibiri esitalingirirene sy’omo ngomo nguma, isikendyaghalwa. Kutya, oMukristo oyukalunga iniamatanibwa n’oyute Mukristo, akalola oko maghali mangyi

6. Ulangire endwa ngoko Yehova akalangirayo

Kera Abaisraeli ibakahigha abakali babo n’eritwa endwa kutse erikomolana busana n’emyatsi eyitawite omughaso. Musome Malaki 2:13, 14, 16, neryo musubiraye oko ribulyo rino:

  • Busanaki Yehova aponire eritwa endwa omo nzira eyitahambene n’Amasako?

Obusingiri n’eritwa endwa bikaletera oyulyakolerawa ekosa y’obulumi, n’abana kutya

Mulebaye EVIDEO, neryo musubiraye oko ribulyo erikwamire.

  • Wamabya iwulungire n’omundu oyutanzire Yehova wangakolaki imowabana obutseme b’omo ndwa yaghu?

7. Ukolesaye esyokanuni sya Yehova esilebirye endwa

Omundu atolere iniayikasa erikolesya esyokanuni sya Yehova esilebirye endwa. c Yehova akatsumula abakakolesaya esyokanuni siwe. Mulebaye EVIDEO.

Musome Abaebrania 13:4, neryo musubiraye oko mabulyo ano:

  • Ukalengekanaya uti esyo kanuni sya Yehova esilebirye endwa ni sy’amenge? Busanaki?

Yehova akasaba Abakristo erihandikisya esyondwa syabo n’omughulu bakatwa endwa, kundi omo bihugho bingyi erilunga n’eritwa endwa bikahandikisibawa oko Leta. Musome Tito 3:1, neryo musubiraye oko ribulyo rino:

  • Wamabya iwabiritahya kutse eritahibwa, wanabirihandikisya endwa yaghu y’oko Leta

OMUNDU ANGANABULYA ATI: “Erilunga nina ly’omughaso? Omulume n’omukali banganikala haghuma isibalungire!”

  • Wangasubirya utiki?

MUKIGHA MYATSI YAHI?

Obusimbi n’endwa, ebyosi ni bihembo erilua oko Yehova. Abasimbi n’abalungire abosi banganabana obutseme bamabibya omo ngebe eyihambene n’erisonda lya Yehova.

Eriyibukya

  • Omundu angakolesya ekihembo kiwe ky’obusimbi kyo ndeke ati?

  • Busanaki eBiblia ikabugha yiti omundu atolere inialunga n’oMukristo mulikyabo musa?

  • Erikwamana n’eBiblia ni mwatsi wahi musa w’angaleka abalungire ibatwa endwa yabo?

Ekyo wangakola

EBINDI EBY’ERIMINYA

Eritahya oyuli “Mukristo kwenene” ni bughambuki?

“Amabulyo erilwa oko basomi” (Mnara wa Mlinzi, Julai 1, 2004)

Ukwame esyovideo ebiri nguhi-nguhi esyangakuwatikya eriyisogha ndeke oko mwatsi w’erisombola omulwana kutse omumbesa w’eritamba naye n’erilaghana naye omwatsi w’endwa.

Eriyiteghekania oko ndwa (11:53)

Wighe ekyaleka mughala wetu mughuma inialangira ngoko ebyo Yehova abirimuha ni by’omughaso munene kulenga emyatsi yosi eyo abya iniabirileka.

Nabya inyinayiketere nyiti angan’igha ekwenene (1:56)

Ni myatsi yahi milebe eyo omundu atolere inialengekaniako embere sy’erighabana n’owomwiwe kutse eritwa endwa?

“Usikaye ‘ekyo oMungu abirimatania haghuma’” (Munara wa Mulinzi, Mwezi wa 12, 2018)

a Ulebaye Endomeko 4 eyilebirye erighabana isihalwe obusingiri.

b Omo syo asili nyirebe, ababuti bo bakasombolera omwana wabo y’omundu w’eritahia kutse w’eritahibwa naye. Omo kika ekiri ng’ekyo, ekikulu ekyo ababuti abali n’olwanzo bakalebaya si ry’eriyira esyofranga, kutse erilangirika ehihya, kutse ekihanda kiwe, aliwe bakalebaya omundu oyo ng’ananzire Yehova.

c Wamabya iwikere n’omundu oyo utatahenie naye, eriyisogha nga ukendimuleka kutse erilunga naye, ni muheke waghu eriyisombolera eky’erikola.