Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

ISIHLOKO SAMA-33

‘Abakulalelako’ Bazokusinda

‘Abakulalelako’ Bazokusinda

“Hlala uzitjhejile wena nokufundisa kwakho. Phikelela ezintwenezi, ngombana ngokwenza lokhu uzokusindisa kokubili wena nabakulalelako.”—1 THIM. 4:16.

INGOMA 67 “Tjhumayela IliZwi”

OKUZOKUCOCWA NGAKHO *

1. Khuyini esifisa bona iinhlobo zethu ziyenze?

UDADWETHU uPauline * uthi: “Kusukela ngesikhathi engafunda ngaso iqiniso bengifisa bona umndenami woke ube nami epharadesi. Khulukhulu bengifisa bona ubabakwami uWayne nendodanethu bahlanganyele nami ekulotjheni uJehova.” Kghani uneenhlobo ezingalotjhi uJehova? NjengoPauline kungenzeka ufisa bona iinhlobo zakho zilotjhe uJehova kunye nawe.

2. Esihlokwenesi sizokuphendula miphi imibuzo?

2 Angeze sakatelela iinhlobo zethu bona zamukele iindaba ezimnandi, kodwana singazikhuthaza bona zilalele umlayezo weBhayibheli. (2 Thim. 3:14, 15) Kubayini kufuze sitjhumayeze iinhlobo zethu? Kubayini kufuze silinge ukuzwisisa indlela abazizwa ngayo? Khuyini esingayenza bona sisize iinhlobo zethu zilotjhe uJehova njengathi? Abafowethu nabodadwethu bebandleni bangasisiza njani?

KUBAYINI KUFUZE SITJHUMAYEZE IINHLOBO ZETHU?

3. Ngokuya ngokomTlolo wesi-2 kaPitrosi 3:9, kubayini kufuze sitjhumayeze iinhlobo zethu?

3 Ingasikade, uJehova uzolibhubhisa iphaseli. Yeke abazokusinda ngilabo “abazimisele ukufumana ukuphila okungapheliko.” (IzE. 13:48) Sisebenzisa isikhathi esinengi namandlethu sitjhumayeza abantu esingabaziko, yeke kungokwemvelo ukufuna bona neenhlobo zethu zilotjhe uJehova kunye nathi. UJehova uBabethu onethando ‘akafisi ukuthi namunye atjhabalale kodwana ufisa bona boke batjhuguluke.’—Funda yesi-2 kaPitrosi 3:9.

4. Ngiwuphi umtjhapho esingawenza nasitjhumayeza iinhlobo?

4 Singakhohlwa ukuthi kunendlela elungileko nengakalungi yokutjhumayela umlayezo wesindiso. Isibonelo salokho, singakhuluma ngomusa nasitjhumayeza umuntu esingamaziko kodwana nasitjhumayeza iinhlobo zethu sikhulume ngokunqophileko.

5. Khuyini ekufuze siyikhumbule ngaphambi kobana silinge ukutjhumayeza iinhlobo zethu?

5 Nasicabanga ngelanga lokuthoma esalinga ngalo ukutjhumayeza iinhlobo zethu, kungenzeka inengi lethu liyazisola ngendlela elakhuluma ngayo begodu lifisa ngathana lenza ngendlela ehlukileko. Umpostoli uPowula waluleka amaKrestu wathi: “Amezwenu awabe nomusa ngaso soke isikhathi, anungwe ngetswayi, ukuze nazi ukuthi kufuze nimphendule njani umuntu ngamunye.” (Kol. 4:5, 6) Yeke kuhle ukukhumbula iselulekwesi nasitjhumayeza iinhlobo zethu, ngombana nasingakatjheji singazizwisa ubuhlungu iinhlobo zethu kunokuthi sizisize bona zilalele.

KHUYINI ESINGAYENZA BONA SISIZE IINHLOBO ZETHU?

Ukuba nezwelo kwakho nendlela oziphatha ngayo kunikela ubufakazi (Funda iingaba 6-8) *

6-7. Nikela isibonelo esitjengisa ukuthi kubayini kuqakathekile bona amaKrestu azwisise indlela abalingani babo abangalotjhi uJehova abazizwa ngayo.

6 Zwelana nazo. UPauline ekhesakhuluma ngaye phambilini, uthi: “Ekuthomeni bengifuna ukuhlala ngikhuluma nobabakwami ngoZimu nangeBhayibheli. Besingakhulumi ngezinto ‘ezijayelekileko.’” Nanyana kunjalo, indoda kaPauline uWayne bekanelwazi elincani ngeBhayibheli begodu bekangakuzwisisi lokho uPauline akutjhoko. Kuye bekubonakala ngasuthi uPauline uhlala acabanga ngesondo lakhe. Lokho bekumtshwenya ngombana bekacabanga ukuthi umkakhe uzihlanganise nesiqhema esiyingozi begodu simkhohlisile.

7 UPauline uyavuma ukuthi bekaqeda isikhathi esinengi anabafowethu nabodadwethu ababoFakazi ngepelaveke, ntambama, esifundweni, esimini neminyanyeni yokuzithabisa. UPauline uthi: “Ngezinye iinkhathi uWayne bekafika ngendlini afumane kunganamuntu begodu lokho bekumbangela isizungu.” Akunakuzaza bona uWayne bekafisa ukuditjha nomkakhe nendodanabo. Bekangabazi abantu umkakhe ebekahlala anabo, yeke bekazizwa ngasuthi abangani bomkakhe baqakatheke khulu ukudlula yena. UWayne waphetha ngokuthusela uPauline wamtjela ukuthi uzomtlhala. Ucabanga bona uPauline bekangatjengisa njani ukuthi uyayizwisisa indlela uWayne azizwa ngayo?

8. Ngokuya ngokomTlolo woku-1 kaPitrosi 3:1, 2, khuyini engenza iinhlobo zethu zikhethe ukulotjha uZimu?

8 Yiba sibonelo esihle. Kanengi iinhlobo zethu zitjheja khulu izinto esizenzako kunalokho esikutjhoko. (Funda yoku-1 kaPitrosi 3:1, 2.) UPauline wakulemuka lokho. Uthi: “Bengazi ukuthi uWayne uyasithanda begodu bekangafuni sitlhalane.” UPauline waragela phambili wathi: “Ngemva kokuthi ubabakwami angithusele ngokuthi uzongitlhala, ngalemuka ukuthi kufuze ngenze lokho okutjhiwo nguJehova ngomtjhado. Ngalemuka ukuthi kuqakathekile ukwenza izinto ezihle kunokuthi ngihlalele ukumtjhumayeza.” UPauline walisa ukukatelela uWayne bona akhulume ngeBhayibheli kunalokho wathoma ukukhuluma naye ngezinto ezijayelekileko. UWayne walemuka bona umkakhe sekamumuntu onokuthula begodu nendodanabo seyiziphatha kuhle. (IzA. 31:18, 27, 28) Wathi nakabona imiphumela emihle emndeninakhe elethwe kufunda iBhayibheli, wathoma ukucabangisisa ngalo begodu wawamukela nomlayezwalo.—1 Kor. 7:12-14, 16.

9. Kubayini kufuze singapheli amandla nasilinga ukusiza iinhlobo zethu?

9 Ungapheli amandla nawulinga ukusiza iinhlobo zakho. UJehova usibekela isibonelo esihle. Unikela abantu ithuba lokulalela iindaba ezimnandi bebafumane ukuphila okungapheliko. Lokhu ukwenza “ngokubuyelelweko.” (Jor. 44:4, NW) Umpostoli uPowula naye watjela uThimothi bona angapheli amandla nakasiza abanye. Kubayini? Ngombana ngokwenza njalo bekazokusinda begodu asindise nalabo abamlalelako. (1 Thim. 4:16) Siyazithanda iinhlobo zethu, kungebangelo sifuna zazi amaqiniso afumaneka eBhayibhelini. Amezwi kaPauline nezenzo zakhe kwawuthinta umndenakhe. Sikhuluma nje, uthabile ngombana sele alotjha uJehova nobabakwakhe. Bobabili bamaphayona begodu uWayne mdala.

10. Kubayini kufanele sibekezele?

10 Bekezela. Nasikhetha ukulotjha uZimu, senza amatjhuguluko ekuphileni kwethu, neenkolelo zethu ziyatjhuguluka. Yeke kungaba budisi ngeenhlobo zethu ukwamukela amatjhuguluko la. Kanengi, into yokuthoma eziyibonako kukuthi asisayigidingi iminyanya yekolo kunye nabo nokuthi asisazibandakanyi kezepolotiki. Ekuthomeni, ezinye iinhlobo zethu zingasilingeka ngebanga lamatjhuguluko la. (Mat. 10:35, 36) Nokho, akukafuzi sibaphelele ihliziyo. Nange singalisa ukubasiza bazwisise izinto esizikholelwako kuzokufana nokuthi siqunte bona abakufanelekeli ukufumana ukuphila okungapheliko. UJehova akakasinikeli ilungelo lokwahlulela kodwana ulinikele uJesu. (Jwa. 5:22) Nange sibekezela, iinhlobo zethu zingavuma ukulalela umlayezwethu.—Qala ibhoksi elithi, “ Sebenzisa Izinzolwazi Bona Ufundise.”

11-13. Ufundeni endleleni u-Alice aphatha ngayo ababelethi bakhe?

11 Yiba nomusa kodwana ungavumeli iinhlobo zakho zitjhugulule iinqunto zakho. (IzA. 15:2) Akhesicoce ngendaba ka-Alice. Wafunda ngoJehova nakahlala kude nababelethi bakhe ebebangakholelwa kuZimu begodu ebebazibandakanye khulu kezepolotiki. Nokho watjheja ukuthi kufanele atjele ababelethi bakhe msinyana ngezinto ezihle ebekazifunda. U-Alice uthi: “Nangabe ulinda isikhathi eside ngaphambi kokuthi utjele umndenakho ngezinto ezitja okholelwa kizo nozenzako, kungenzeka basilingeke khulu.” Walinga ukufumana iinhloko ebekacabanga ukuthi zizokukara ababelethi bakhe njengesikhuluma ngethando. Ngemva kwalokho wabatlolela iincwadi, wakhuluma ngokuthi iBhayibheli lithini ngeenhlokwezo begodu wababuza ukuthi bacabangani ngazo. (1 Kor. 13:1-13) Wabathokoza khulu ababelethi bakhe ngokumkhulisa nokumtlhogomela begodu wabathumela nezipho. Nakavakatjhe ekhabo, bekenza koke angakwenza bona asize unina ngomsebenzi wekhaya. Ekuthomeni, ababelethi bakhe bebasilingeka lokha u-Alice nakabatjela ngezinto akholelwa kizo.

12 U-Alice bekaraga nehlelo lokufunda iBhayibheli qobe lilanga nakasekhabo. Uthi: “Lokho kwasiza umma wazwisisa ukuthi iBhayibheli iqakatheke kangangani kimi.” Kwathi kusesenjalo, uyise waqunta ukufunda iBhayibheli ngombana bekafuna ukuzwisisa ukuthi kubayini indodakazakhe itjhugulukile. Godu uyise bekafuna ukufumana iphoso eBhayibhelini. U-Alice uthi: “Ngamupha iBhayibheli begodu ngamtlolela umlayezo omfitjhani ngaphakathi.” Umphumela waba yini? Uyise akhenge afumane iphoso eBhayibhelini, kunalokho wathinteka khulu ngalokho akufundako.

13 Kufuze sibe nomusa kodwana singavumeli iinhlobo zethu zitjhugulule iinqunto zethu, ngitjho nanyana singatlhoriswa. (1 Kor. 4:12b) Isibonelo salokho ngu-Alice owakghodlhelela ukuphikiswa ngunina. Uthi: “Nangibhajadiswako uMma wathi ‘ngimntwana ongakalungi.’” Alo, wenzani u-Alice? Uthi: “Kunokuthi ngigegede ukukhuluma ngalokho engikholelwako, ngamhlathululela ngommoya ophasi bona ngisithethe isiqunto sokuba nguFakazi kaJehova begodu angeze ngitjhugulule umkhumbulwami. Ngalinga ukumqinisekisa umma bona ngiyamthanda. Sakghwatheka sabe salila, kwathi nasele sehlise ummoya ngamphekela ukudla okumnandi. Kusukela mhlokho, umma wathoma ukuvuma bona iBhayibheli lingenze umuntu ongcono.”

14. Kubayini kungakafaneli sivumele imindenethu isenze sitjhugulule iinqunto esizithetheko?

14 Kungazithatha isikhathi iinhlobo zethu ukuzwisisa ukuthi kubayini silotjha uJehova. Isibonelo salokho ngilokho okwenzeka ku-Alice, wathi nakaqunta ukuphayona ummakhe waphatheka kabuhlungu wabe walila ngombana bekalindele ukuthi u-Alice uzokufundela ibizelo abamkhethele lona. Nanyana kunjalo, u-Alice akhenge asitjhugulule isiqunto asithathako. Uthi: “Nange uvumela umndenakho ukwenzise into yinye, kufuze ulindele ukuthi bazokwenzisa nakezinye. Yeke kufuze ube nomusa begodu ubahlathululele isiqunto osithetheko kodwana ungabavumeli batjhugulule isiqunto sakho. Nawenza njalo abanye kungenzeka bakulalele.” Ngilokho okwenzeke ku-Alice. Sikhuluma nje ababelethi bakhe bobabili bayaphayona begodu ubabakhe umdala ebandleni.

AMALUNGA WEBANDLA ANGASIZA NJANI?

Ibandla lingawasiza njani amalunga womndeni angakholwako? (Funda iingaba 15-16) *

15. NgokwakaMatewu 5:14-16 neyoku-1 kaPitrosi 2:12, ‘imisebenzi emihle’ eyenziwa ngabanye ingazisiza njani iinhlobo zethu?

15 UJehova udosela abantu kuye ‘ngemisebenzi emihle’ yeenceku zakhe. (Funda uMatewu 5:14-16; 1 Pitrosi 2:12.) Nangabe umuntu otjhade naye akasinguFakazi kaJehova, kghani sele awazi amalunga webandla? UPauline, ekhesakhuluma ngaye phambilini wamemela abafowethu nabodadwethu emzinakhe, ukwenzela bona uWayne abazi. UWayne ukhumbula indlela omunye umfowethu amsiza ngayo bona azwisise aboFakazi bakaJehova, uthi: “Wathatha ilanga linye emsebenzini, wazokubukela nami umdlalo webholo. Ngemva kwalokho, ngalemuka ukuthi ‘umumuntu ofana nami!’”

16. Kubayini kufuze simeme iinhlobo zethu bona zize emihlanganweni?

16 Enye indlela esingasiza ngayo iinhlobo zethu kuzimemela esifundweni. (1 Kor. 14:24, 25) UWayne wathoma ukuza esifundweni ngelanga lesiKhumbuzo ngombana besisifitjhani begodu besithoma ntambama ngemva komsebenzi. Uthi, “akhenge ngiyizwisise kuhle ikulumo kodwana into eyangithabisako, babantu. Beza kimi, bangamukela begodu bangilotjhisa ngesandla. Ngalemuka ukuthi bababantu abalungileko.” Abanye abatjhadikazi bebanomusa kuPauline begodu bamsiza ngendodanakhe esimini nesifundweni. Ekugcineni, uWayne waqunta ukwazi okungeziweko ngeenkolelo zakaPauline, yeke wabawa umfowethu bona amfundele iBhayibheli.

17. Kubayini kungakafuzi sizibeke umlandu, kodwana kubayini kungakafuzi sizilahle iinhlobo zethu?

17 Sithemba ukuthi zoke iinhlobo zethu zizokuhlanganyela nathi ekulotjheni uJehova. Nanyana kunjalo, naphezu kwayo yoke imizamo yokusiza iinhlobo zethu bona zibe ziinceku zakaZimu, kungenzeka zingalamukeli iqiniso. Nangabe kunjalo, akukafuzi sizibeke umlandu ngesiqunto abasenzileko. Ngaphezu kwalokho, angeze sakatelela nanyana ngubani ukuthi amukele iinkolelo zethu. Kodwana nange iinhlobo zakho zibona indlela othabe ngayo ngombana ulotjha uJehova, kungaba nomthelela omkhulu kizo. Zibeke emthandazweni. Khuluma nazo ngokuhlakanipha. Ungalisi ukuzisiza. (IzE. 20:20) Qiniseka bona uJehova uzoyibusisa imizamwakho. Nange iinhlobo zakho zikhetha ukukulalela, zizokusindiswa!

INGOMA 57 Sitjhumayela Ebantwini Boke

^ isig. 5 Soke sifuna bona iinhlobo zethu zifunde ngoJehova begodu ziqunte ukuthi zizomlotjha namkha awa. Yeke esihlokwenesi sizokufunda ngokuthi singazisiza njani iinhlobo zethu bona zisilalele.

^ isig. 1 Amanye amagama atjhugululiwe. Esihlokwenesi igama elithi, “iinhlobo” lisetjenziselwe ukuhlathulula amalunga womndeni angalotjhi uJehova.

^ isig. 53 IHLATHULULO YEENTHOMBE: Umfowethu osesemutjha usiza uyise ongakholwako olungisa ikoloyakhe. Ngesikhathi esifaneleko, umtjengisa ividiyo ku-jw.org®.

^ isig. 55 IHLATHULULO YEENTHOMBE: Udade ulalele njengombana ubabakwakhe ongakholwako akhuluma ngelanga lakhe elimajadu. Ngokukhamba kwesikhathi, uzithabisa nomndenakhe.

^ isig. 57 IHLATHULULO YEENTHOMBE: Udade umemele amalunga webandla emzinakhe. Bacoca nobabakwakhe bona bamazi ngcono. Ngokukhamba kwesikhathi, ubabakwakhe uya esiKhumbuzweni nomkakhe.