1. Ngaphambi kobana uJesu ahlongakale khuyini ayitjela iselelesi ebesiseduze kwakhe? (Lukasi 23:39-43)

 UJESU neenlelesi ezimbili ebeziseduze kwakhe, bebezwa ubuhlungu khulu njengombana bafa kancanikancani. (Luk. 23:32, 33) Iinlelesi ezimbilezi bezihlekisa ngoJesu, yeke lokho kutjengisa kuhle ukuthi bezingasibafundi bakhe. (Mat. 27:44; Mar. 15:32) Esinye sazo satjhugulula indlela ebesicabanga ngayo. Sathi: “Jesu, ungikhumbule nawufika emBuswenakho.” UJesu waphendula wathi: “Ngiqinisile ngithi kuwe namhlanjesi, uzokuba nami ePharadesi.” (Funda uLukasi 23:39-43.) Akukho okutjengisa ukuthi iselelesesi sawamukela umlayezo omalungana ‘nomBuso wezulu,’ uJesu atjhumayela ngawo hlangana nekonzwakhe. NoJesu akhenge athi indoda le izokungena emBusweni ezulwini. (Mat. 4:17) UJesu bekakhuluma ngePharadesi elizokuba sephasini isikhathi esizako. Kubayini sitjho njalo?

2. Khuyini etjengisa ukuthi iselelesi esitjhugulukilekwesi besimJuda?

² Kungenzeka iselelesi esatjhugulukako besimJuda. Iseleleseso sathi kwesinye: “Awumsabi nakancani uZimu na, njengombana nawe ufumene isigwebo esifanako?” (Luk. 23:40) AmaJuda bekalotjha uZimu munye kodwana abantu beentjhaba bebakholelwa kibozimu abanengi. (Eks. 20:2, 3; 1 Kor. 8:5, 6) Ngathana iinlelesezi bezibabantu beentjhaba, umbuzo bewuzokuthi, ‘Anibasabi nakancani abozimu?’ Ukungezelela kilokho, uJesu akhenge athunyelwe ebantwini beentjhaba kodwana “ezimvwini ezilahlekileko zendlu ka-Israyeli.” (Mat. 15:24) UZimu watjela ama-Israyeli ukuthi uzokuvusa abahlongakeleko. Iselelesi esitjhugulukilekwesi, kungenzeka besazi ngendaba le njengombana amezwaso atjengisa ukuthi uJehova  uzokuvusa uJesu bona abuse emBusweni kaZimu. Iselelesesi kungenzeka naso besinethemba lokuthi uZimu uzosivusa.

3. Khuyini iselelesi esatjhugulukako okungenzeka yafika emkhumbulwenaso lokha uJesu nakakhuluma ngePharadesi? Hlathulula. (Genesisi 2:15)

³ Ngebanga lokuthi iselelesi esitjhugulukilekwesi besimJuda, kungenzeka besazi ngo-Adamu nango-Eva nangePharadesi uJehova abenzela lona. Yeke kungenzeka ukuthi besikholelwa bona iPharadesi uJesu akhulume ngalo lizokuba yisimu ehle ezokuba sephasini.—Funda uGenesisi 2:15.

4. Amezwi uJesu awatjela iselelesi kufuze asenze sicabange ngani?

⁴ Amezwi kaJesu awatjela iselelesi kufuze asenze sicabange ngokuthi ukuphila kuzokuba njani ePharadesi. Kuhlukuhle, kukhona esingakufunda ngePharadesi ekubuseni ngokuthula kweKosi uSolomoni. IBhayibheli lithi uJesu mkhulu kunoSolomoni, singalindela bona uJesu uzokusebenza nalabo azokubusa nabo ekwenzeni iphasi libeyipharadesi elihle. (Mat. 12:42) “Ezinye izimvu” kufuze zazi ukuthi khuyini ekufuze ziyenze ukuze ziphile ngokungapheliko ePharadesi.—Jwa. 10:16.

5. Ucabanga ukuthi ukuphila kuzokuba njani ePharadesi?

⁵ Yini efika qangi nawucabanga ngokuphila ePharadesi? Kungenzeka ucabanga ngephaga ehle enjengesimu ye-Edeni. (Gen. 2:7-9) Kungenzeka uyasikhumbula isiphorofido sakaMikha sokuthi abantu bakaZimu bazokuhlala “omunye nomunye ngaphasi komuthakhe wamadiribe nangaphasi komuthakhe wamafeyi.” (Mik. 4:3, 4) Kungenzeka ukhumbula namavesi weBhayibheli athi kuzokuba nokudla okunengi. (Rhu. 72:16; Isa. 65:21, 22) Yeke kungenzeka uyazibona usesimini ehle, uhleli etafuleni elizele ukudla okumnandi. Kungenzeka ucabanga ngomoya ohlwengileko onuka kamnandi, weentjalo namathuthumbo. Kungenzeka ucabanga ngomndenakho nabangani kuhlanganise nabavusiweko bahleka bathabela ukuba ndawonye. Koke lokhu akusilibhudango kwaphela. Akunakuzaza ukuthi koke lokhu kuzokwenzeka ephasini. Nanyana kunjalo, ukuphila ePharadesi kuzokufaka hlangana umsebenzi oqabulako.

6. Khuyini esizoyenza ePharadesi? (Qala isithombe.)

⁶ UJehova usidalele bona siwuthabele umsebenzi esiwenzako. (UMtj. 2:24) Sizokuba majadu khulu hlangana nemiNyaka eyiKulungwana yokuBusa kwakaKrestu. Labo abasinde esizini elikhulu, kunye neengidi zalaba abavusiweko, bazokutlhoga izambatho, ukudla nendawo yokuhlala. Bona senze izintwezi kuzokutlhogeka senze umsebenzi omkhulu nothabisako. Njengo-Adamu no-Eva njengombana batjelwa bona balime iphasi, sizokuthabela ukwenza iphasi libe yiPharadesi. Cabanga bona zabe kuthabisa kangangani  ukufundisa iingidi zabavusiweko abangazi litho ngoJehova nangomnqophwakhe nokusiza abathembekileko abaphila ngesikhathi sakaJesu bona bafunde okungeziweko.

7. Khuyini esiqiniseka ngayo begodu kubayini?

⁷ Singaqiniseka ukuthi ukuphila ePharadesini elizako kuzokuba nokuthula, singatlhogi litho begodu kuzokuhleleka. Kubayini? Ngombana uJehova usitjengise isibonelo sokuthi ukuphila kuzokuba njani ngaphasi kokubusa kweNdodanakhe. Indaba yokubusa kweKosi uSolomoni isibonelo salokho.

8. Amezwi afumaneka kuRhubo 37:10, 11, 29 azaliseka njani ngemva kokuthi iKosi uDavida iwatlolile? (Qala isihloko esithi “Imibuzo Evela Ebafundini” esiThalenesi.)

⁸ IKosi uDavida yaphefumulelwa bona itlole ukuthi ukuphila kuzokuba njani lokha ikosi yesikhathi esizako ehlakaniphileko nethembekileko nayihlala esihlalweni sobukhosi. (Funda iRhubo 37:10, 11, 29.) Sijayele ukufundela abanye iRhubo 37:11 nasicoca ngePharadesi elizako. Sinebanga elihle lokwenza njalo ngombana uJesu wadzubhula iveseli eTjumayelwenakhe yeNtabeni atjengisa ukuthi lizokuzaliseka esikhathini esizako. (Mat. 5:5) Amezwi kaDavida atjengisa ukuthi ukuphila kuzokuba njani emihleni yeKosi uSolomoni. Lokha iKosi uSolomoni nayibusa kwa-Israyeli, abantu bakaZimu bathabela ukuthula nepumelelo enarheni ‘ebeyigeleza ibisi neliju.’ UZimu wathi: “Naniragela phambili nikhamba ngemithethwami . . . , Ngizokuletha ukuthula enarheni, nizokulala kunganamuntu ozonithusa.” (Lev. 20:24; 26:3, 6) Iinthembiswezo zazaliseka hlangana nokubusa kwakaSolomoni. (1 Kron. 22:9; 29:26-28) UJehova wathembisa nokuthi abantu abambi ebebalotjha abanye abozimu ‘angekhe basabakhona.’ (Rhu. 37:10) Kungebangelo, amezwi afumaneka kuRhubo 37:10, 11, 29 azaliseka esikhathi esidlulileko begodu azokuzaliseka nesikhathini esizako.

9. Indlovukazi yeTjheba yathini ngokubusa kweKosi uSolomoni?

⁹ Indlovukazi yeTjheba yezwa ngokuthula nepumelelo yesitjhaba sakwa-Israyeli lokha nakubusa iKosi uSolomoni. Yasuka enarheni  ekude yaya eJerusalema bona iyozibonela ngokwayo. (1 Kho. 10:1) Ngemva kokubona umbuso kaSolomoni, yathi: “Bengingakatjelwa ngitjho nesiquntu. . . . Bayathaba abantu bakho begodu ziyathaba iinsebenzi zakho ezijama phambi kwakho qobe, zilalele ukuhlakanipha kwakho!” (1 Kho. 10:6-8) Nanyana kunjalo, ubujamo bangesikhathi sokubusa kwakaSolomoni bebusibonelo salokho uJehova azokwenzela abantu nakubusa iNdodanakhe uJesu.

10. UJesu mkhulu ngaziphi iindlela kunoSolomoni?

¹⁰ UJesu mkhulu kuSolomoni ngazo zoke iindlela. USolomoni bekanesono begodu wenza imitjhapho emikhulu ekwahluleleni kwakhe eyalethela abantu bakaZimu iintjhijilo. Ngakwelinye ihlangothi, uJesu uMbusi opheleleko ongayenzi imitjhapho. (Luk. 1:32; Heb. 4:14, 15) UJesu wahlala athembekile kuZimu naphezu kweentjhijilo ezibudisi khulu ezivela kuSathana. UKrestu watjengisa ukuthi angekhe asenza isono namkha nananyana yini ezokulimaza abantu bakhe abathembekileko. UyiKosi ephuma phambili esingaba nayo.

11. Ngiliphi isizo uJesu azolifumana?

¹¹ UJesu uzokusebenza nabazii-144 000 bona batlhogomele abantu bebazalise umnqopho kaJehova ngephasi. (IsAm. 14:1-3) Bakghodlhelela iinlingo nobudisi obunengi nabasephasini, yeke bazokuzwisisa ubudisi neentjhijilo laba abahlala ephasini abaqalana nazo. Khuyini labo abazokubusa noJesu abazoyenza?

12. Ngimuphi umsebenzi uJehova azowunikela abazii-144 000?

¹² Umsebenzi uJesu nalabo abazokubusa naye abanikelwe wona mkhulu kunomsebenzi owanikelwa uSolomoni. Ikosi yakwa-Israyeli le bekufuze itlhogomele iingidi zabantu enarheni yinye kwaphela. Labo abazokubusa emBusweni kaZimu bazokusiza ekutlhogomeleni iingidigidi zabantu abaphila ephasini mazombe. UJehova unikele abazii-144 000 ilungelo elihle khulu!

13. Ngimuphi umsebenzi oqakathekileko ozokwenziwa ngilabo abazokubusa noJesu?

¹³ NjengoJesu abazii-144 000 bazokuba makhosi nabaphristi. (IsAm. 5:10) Ngaphasi komThetho kaMosi, abaphristi bebasiza abantu bona bahlale baphile kuhle begodu batjhidelane noJehova. UmThetho ‘bewusithunzi sezinto ezihle ezizako,’ nje-ke kuyazwisiseka ukuphetha ngokuthi abazokubusa noJesu bazokuba nendima eqakathekileko yokutlhogomela abantu ngezinto abazitlhogako bebabasize babe nobuhlobo obuhle noZimu. (Heb. 10:1) Kufuze silinde nasizakubona bonyana amakhosi nabaphristaba bazokusebenzelana njani nabantu abasephasini abangaphasi komBuso lo. Nanyana yini uJehova ayihlelako, singaqiniseka ukuthi ePharadesini esililindeleko labo abasephasini bazokufumana iinqophiso abazitlhogako.—IsAm. 21:3, 4.

14. Ngibuphi ubuhlobo obukhona hlangana ‘nezinye izimvu’ nabafowabo bakaKrestu?

¹⁴ UJesu ubiza labo abazokubusa naye ngokuthi “mhlambi omncani.” (Luk. 12:32) Godu ukhuluma ngesiqhema sesibili, asibiza ngokuthi ‘ngezinye zimvu.’ Iinqhema ezimbilezi zenza umhlambi munye obumbeneko. (Jwa. 10:16) Boke labo abangebeenqhema ezimbilezi basebenza ndawonye namhlanjesi, bazokuragela phambili basebenza boke nalokha iphaseli liba yiPharadesi. Ngesikhatheso, ‘umhlambi omncani’ uzokuba sezulwini begodu labo ‘bezinye izimvu’ bazokuba nethemba lokuphila ephasini ngokungapheliko. Kunezinye  izinto “ezinye izimvu” okufuze zizenze nje bona zifanelekele ukuphila ePharadesi.

15. (a) “Ezinye izimvu” zibambisana njani nabafowabo bakaKrestu? (b) Ungasilingisa njani isibonelo somfowethu osesitolo? (Qala isithombe.)

¹⁵ Iselelesi esatjhugulukako sahlongakala ngaphambi kokobana sifumane ithuba lokutjengisa ukuthi simthokoza kangangani uKrestu ngalokho asenzele khona. Ngokuhlukileko, thina ‘bezinye izimvu’ sinamathuba amanengi wokutjengisa nje ukuthi sizizwa njani ngoJesu. Ngokwesibonelo, sitjengisa bona siyamthanda ngendlela esiphatha ngayo abafowabo bakaJesu abazesiweko. UJesu wathi uzokusebenzisa lokhu bona ahlulele izimvu. (Mat. 25:31-40) Sitjengisa bona siyabasekela abafowabo bakaKrestu nasibasizako emsebenzini wokutjhumayela nokwenza abafundi. (Mat. 28:18-20) Kungebangelo sifuna ukuzisebenzisa kuhle iincwadi ezisekelwe eBhayibhelini esinikelwa zona njengethi, Thabela Ukuphila Ngokungapheliko! Nawungakabi nomuntu ofunda naye iBhayibheli, kwenze umgomwakho ukubawa abantu abanengi ngendlela ongakghona ngayo bona ubafundele iBhayibheli.

16. Khuyini esingayenza nje ukulungiselela ukuba zizakhamuzi zomBuso kaZimu?

¹⁶ Akutlhogeki silinde bekube kulapho siphila ePharadesi bona sibe lihlobo lomuntu uJehova alifunako. Singafunda nje ukuthembeka endleleni esikhuluma ngayo ezenzweni zethu begodu silinganisele endleleni esenza ngayo izinto. Singathembeka kuJehova, kilabo esitjhade nabo nakumaKrestu esikunye nawo. Nasilalela uJehova nje ephasini elimbeli kuzokuba bulula nokumlalela ePharadesi. Singasebenzela ekubeni namakghono nobuntu obutjengisa bona sizilungiselela ukuphila lapho. Qala isihloko esithi “Inga-kghani Ukulungele ‘Ukuzuza Ilifa Lephasi’?” Esifumaneka esiThalenesi.

17. Kghani kufuze sizizwe siphelelwa mamandla ngebanga lezono esazenza ngesikhathi esidlulileko? Hlathulula.

¹⁷ Kufuze silise ukuzizwa simlandu ngebanga lezono ezikulu esazenzako ngesikhathi esidlulileko. Iye kuliqiniso, ukuthi angeze saqala umhlatjelo wesihlengo njengebanga ‘lokwenza isono ngamabomu.’ (Heb. 10:26-31) Singaqiniseka bona nasitjhuguluke kwamambala ezonweni zethu ezikulu, safuna isizo  uJehova alinikelako, satjhuguluka endleleni esiziphatha ngayo, usilibalele ngokupheleleko. (Isa. 55:7; IzE. 3:19) Khumbula amezwi uJesu awatjho kubaFarisi athi: “Ngombana angikezeli ukubiza abantu abalungileko kodwana ngizele ukubiza izoni.” (Mat. 9:13) Umhlatjelo wesihlengo unamandla ngokwaneleko wokusula zoke izono zethu.

18. Khuyini ongathabela ukucoca ngayo neselelesi esahlongakala eqadi kwakaJesu?

¹⁸ Inga-kghani uyazibona usePharadesi, ukhuluma neselelesi esakhuluma noJesu? Akunakuzaza ukuthi nobabili nizokuveza indlela eniwuthokoza ngayo umhlatjelo kaJesu. Kungenzeka bona bewungambawa akutjele ngokungeziweko ngalokho okwenzeka ngama-awara ambalwa wamaswaphela wokuphila kwakaJesu ephasini nokuthi wazizwa njani lokha uJesu nakaphendula isibawo sakhe. Ngakwelinye ihlangothi, naye angakubuza ukuthi bekunjani ukuphila hlangana nemihla yokuphela yephasi lakaSathana. Kuzokuthabisa ukufundela abantu abanjengendoda le iliZwi lakaZimu!—Efe. 4:22-24.

19. Kubayini kuzokuba mnandi ukuphila ePharadesi? (Qala isithombe esingaphandle.)

¹⁹ Ukuphila ePharadesi kuzokuba mnandi. Sizokuhlangana nabantu abanengi abahlukahlukeneko begodu sizokuthabela ukwenza imisebenzi eminengi. Okuthabisa khulu kukuthi qobe langa sizokghona ukwazi uBabethu wezulwini ngcono besithabele nakho koke asinikele khona. Kuzokuhlale kunezinto ezinengi esizofunda ngaye begodu sizokufunda okunengi ngendalwakhe. Njengombana siragela phambili nokuphila isikhathi eside, sizomthanda khulu uZimethu. Siyamthokoza uJehova noJesu ukuthi basinikele isithembiso sokuthi singaphila ngokungapheliko ePharadesi!