Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

ISIHLOKO SAMA- 30

INGOMA 36 Asitjhejeni Iinhliziyo Zethu

Iimfundo Eziqakathekileko Esingazifunda EmaKhosini Wakwa-Israyeli

Iimfundo Eziqakathekileko Esingazifunda EmaKhosini Wakwa-Israyeli

“Godu nizokubona umehluko phakathi komuntu olungileko nomuntu okhohlakeleko nomuntu olotjha uZimu nomuntu ongamlotjhiko.”MAL. 3:18.

OKUSESIHLOKWENESI

Esihlokwenesi sizokukhuluma ngokuthi ukufunda ngamakhosi wakwa-Israyeli kuzosisiza njani ukwazi ukuthi khuyini ekufuze siyenze nasizakulotjha uJehova ngendlela emthabisako.

1-2. IBhayibheli lisitjelani ngamanye amakhosi wakwa-Israyeli?

 IBHAYIBHELI likhuluma ngamadoda angaphezu kwama-40 abusa njengamakhosi kwa-Israyeli. a Lisitjela ngokunqophileko ngezinto amakhosi la azenzileko. Ngokwesibonelo, namakhosi alungileko enze izinto ezimbi. Cabanga ngeKosi elungileko uDavida. UJehova wathi: ‘Incekwami uDavida. . . yangilandela ngayo yoke ihliziywayo, yenza okulungileko kwaphela emehlwenami.’ (1 Kho. 14:8) Nanyana kunjalo, yaziphatha kumbi ngokwamabhayi nomfazi otjhadileko, yenza neqhinga lokuthi kubulawe indoda yomfazi lo epini.—2 Sam. 11:​4, 14, 15.

2 Ngakwelinye ihlangothi, amakhosi amanengi angakhange athembeke, enze izinto ezihle. Cabanga ngoRerhobhowamu. Emehlweni kaJehova “wenza okumbi.” (2 Kron. 12:14) Nanyana kunjalo, uRerhobhowamu wenza izinto ezihle, ngokwesibonelo walalela uJehova lokha nakamtjela ukuthi angalwi neentjhaba ezilitjhumi zakwa-Israyeli bewabavumela bakhetha enye ikosi. Wenza namadorobho amanengi weembuswenakhe aqina bona avikele abantu bakaZimu emanabenabo.—1 Kho. 12:​21-24; 2 Kron. 11:​5-12.

3. Ngimuphi umbuzo oqakathekileko ophakamako begodu sizokucoca ngani esihlokwenesi?

3 Umbuzo oqakathekileko uyaphakama. Nange amakhosi wakwa-Israyeli bekenza okuhle nokumbi, uJehova bekakghona njani ukubona ikosi ethembeke kwamambala? Ipendulo yombuzo lo izosisiza sizwisise ukuthi khuyini ekufuze siyenze ukuthabisa uJehova. Sizokucoca ngezinto ezintathu uJehova aziqalako nakahlola amakhosi wakwa-Israyeli: ubujamo beenhliziyo zawo, ukutjhuguluka kwawo nokulotjha uJehova ngendlela afuna ngayo.

UBUJAMO BEENHLIZIYO ZAWO

4. Ngimuphi umehluko okhona hlangana namakhosi athembekileko nangakathembeki?

4 Amakhosi ebekathabisa uJehova bekungilawo amlotjha ngehliziyo epheleleko. b UJehotjhafathi iKosi elungileko ‘walotjha uJehova ngehliziywakhe yoke.’ (2 Kron. 22:9) IBhayibheli lithi ngoJosiya: “Akhenge khekube nekosi enjengaye ngaphambi kwakhe, eyabuyela kuJehova ngehlizwayo yoke.” (2 Kho. 23:25) Kuthiwani ngoSolomoni okwathi ngokukhamba kwesikhathi wenza izinto ezimbi? “Ihliziywakhe beyingakapheleli.” (1 Kho. 11:4) Malungana no-Abhiyamu, ikosi enye ebeyingakathembeki, iBhayibheli lithi ngayo: “Ihliziywakhe beyingakapheleli kuJehova.”—1 Kho. 15:3.

5. Hlathulula ukuthi kutjho ukuthini ukulotjha uJehova ngehliziyo epheleleko.

5 Kutjho ukuthini ukulotjha uJehova ngehliziyo epheleleko? Umuntu onehliziyo epheleleko akalotjhi uZimu ngombana kufuze enze njalo. Kunalokho, umlotjha ngombana uyamthanda bewuzinikele. Uragela phambili athanda bekalotjhe uJehova ukuphila kwakhe koke.

6. Singahlala njani sinehliziyo epheleleko? (IzAga 4:23; Matewu 5:​29, 30)

6 Singawalingisa njani amakhosi athembekileko besihlale sithande uJehova ngehliziyo epheleleko? Ngokubalekela izinto ezingakalungi. Ukuzithabisa okungakalungi kungenza ihliziywethu ihlukane phakathi. Kuhlanganise ukuba nabangani abangakalungi nokuthanda khulu izinto eziphathekako. Nasithoma ukulemuka ukuthi kunento esenza singasamthandi njengekuthomeni uJehova, kufuze sisebenze budisi ukutjhugulula indlela esicabanga ngayo nesiziphatha ngayo msinyana bona koke lokhu kungasenzi silahlekelwe lithando esinalo ngoJehova.—Funda izAga 4:23; Matewu 5:​29, 30.

7. Kubayini kuqakathekile ukubalekela izinto ezingabogabogisa ithando lethu ngoJehova?

7 Akukafuzi sivumele ihliziywethu iphadlhuke phakathi. Nasingatjheji, singacabanga ukuthi ngebanga lokobana simajadu ngokulotjha uJehova, izinto ezimbi angekhe zasilimaza. Ngokwesibonelo, zicabange ungaphandle emoyeni omkhulu ovunguzako, okghadzisa umongo, nawufika ngendlini uvulela umtjhiso ukuthi ufuthumale. Umtjhiso lo uzokusiza ngani nange utjhiye umnyango uvulekile? Umoya omakhaza lo ungazala indlu. Singamadanisa umtjhiso lo nobuhlobo obufuthumeleko esinabo noJehova. Kufuze senze okungaphezu kokwenza izinto ezihle nasizakutjhidela eduze noJehova. Kufuze sivale umnyango ezintweni ezimbi zephaseli ezingenza ithando lethu ngoJehova libogaboge bezenze iinhliziyo zethu ziphadlhuke phakathi.—Efe. 2:2.

ATJHUGULUKA EZONWENI ZAWO

8-9. IKosi uDavida neKosi uHezekiyeli basabela njani lokha nabakhalinywako? (Qala esingaphandle.)

8 Njengombana sitjhwile ekuthomeni, iKosi uDavida yenza isono esimbi. Lokha umphorofidi uNathani nakamtjela ngesono sakhe, wathobeka, watjhuguluka. (2 Sam. 12:13) Amezwi uDavida awatlola kuRhubo 51, atjengisa ukuthi bekazisola kangangani. UDavida akhange enze ngathi uzwa ubuhlungu ukwenzela bona asuse uNathani emehlweni namkha abalekele isijeziso.—Rhu. 51:​3, 4, 17.

9 IKosi uHezekiyeli nayo yenza isono esikhulu kuJehova. IBhayibheli lithi: “Wazikhukhumeza wazibangela ilaka, wabangela nabantu bakwaJuda nebeJerusalema.” (2 Kron. 32:25) Kubayini uHezekiyeli azikhukhumeza? Kungenzeka kungebanga lokuthi wazizwa amkhulu ngebanga lokuthumba kwakhe nakalwa nama-Asiriya namkha ukuthi alapheke ngokusimangaliso ekuguleni ebekumphethe. Kungenzeka bekukuzikhakhazisa okwamenza watjengisa abantu beBhabhiloni umnothwakhe, ngebanga lalokho akwenzako, wakhalinyelwa mphorofidi u-Isaya. (2 Kho. 20:​12-18) Kodwana njengoDavida, uHezekiyeli wazithoba watjhuguluka. (2 Kron. 32:26) UJehova wamqala njani uHezekiyeli? Wamqala njengeKosi ethembekileko begodu “wasolo enza okuhle.”—2 Kho. 18:3.

IKosi uDavida neKosi uHezekiyeli bayazithoba ngemva kokutjelwa ngezono zabo (Funda iingaba 8-⁠9)


10. IKosi u-Amaziya yasabela njani lokha nayilungiswako?

10 Ngokungafani neKosi uDavida noHezekiyeli, iKosi u-Amaziya yakwaJuda yenza izinto ezihle ‘kodwana beyingazenzi ngehliziyo yoke.’ (2 Kron. 25:2) Waba kuphi umtjhaphayo? Ngemva kokuthi uJehova ayisize yahlula abantu bakwa-Edomu, u-Amaziya waguqa phasi walotjha abozimu babo. c Lokha umphorofidi kaJehova akhuluma naye ngendaba le, ikosi le akhenge ifune ukulalela.—2 Kron. 25:​14-16.

11. Ngokuya ngeyesi-2 kwebeKorinte 7:​9, 11 khuyini ekufuze siyenze nasizakulitjalelwa? (Qala neenthombe.)

11 Khuyini esiyifundako eembonelwenezi? Kufuze sitjhuguluke ezonweni zethu, senze koke esingakghona ukukwenza ukubalekela ukuzibuyelela godu. Kuthiwani-ke nange sifumana iseluleko ebadaleni bebandla, ngitjho nanyana kungaba yinto encani? Akukafuzi sizizwe ngasuthi uJehova akasithandi nabadala abasasithandi. Ngitjho namakhosi alungileko wakwa-Israyeli bewasitlhoga iseluleko nokukhalinywa. (Heb. 12:6) Nasifumana ukulungiswa, kufuze (1) sithobeke, (2) senze amatjhuguluko atlhogekako (3) siragele phambili silotjha uJehova ngehliziywethu yoke. Nange sitjhuguluka ezonweni zethu, uJehova uzosilibalela.—Funda yesi-2 kwebeKorinte 7:​9, 11.

Nasifumana ukulungiswa, kufuze (1) sithobeke, (2) senze amatjhuguluko atlhogekako (3) siragele phambili silotjha uJehova ngehliziywethu yoke. (Funda isigaba 11) f


ALOTJHA UJEHOVA NGENDLELA ELUNGILEKO

12. Khuyini ebeyenza amakhosi athembekileko ahluke kulawo angakathembeki?

12 Amakhosi uJehova awaqala njengathembekileko, bewamlotjha ngendlela afuna alotjhwe ngayo. Akhuthaza nabantu ukuthi benze okufanako. Iye, bekanayo imitjhapho njengombana sifundile. Bekalotjha uJehova kwaphela begodu alwa budisi ukutjhabalalisa abozinyana ebebasenarheni. d

13. Kubayini uJehova ahlulela iKosi u-Arhabi ngokuthi ayikathembeki?

13 Kubayini uJehova ahlulela amanye amakhosi ngokuthi akakathembeki? Kuliqiniso ukuthi, bekungasikukobana yoke into ebewayenza beyiyimbi. NeKosi ekhohlakeleko u-Arhabi yatjengisa ukuthobeka ngezinga elithileko begodu yazisola ngokuba nengcenye ekubulaweni kwakaNabhothi. (1 Kho. 21:​27-29) Wakha amadorobho wabe wathumba nezipi zama-Israyeli. (1 Kho. 20:​21, 29; 22:39) Nanyana kunjalo, bekunento embi khulu eyenziwa ngu-Arhabi. Umfazakhe wamenza wathuthukisa ukulotjha kwamala. Akhange atjhuguluke kilokhu.—1 Kho. 21:​25, 26.

14. (a) Kubayini uJehova ahlulela iKosi uRerhobhowamu ngokuthi ayikathembeki? (b) Amakhosi amanengi ebekangakathembeki bekafana ngani?

14 Cabanga ngenye ikosi engakathembeki, uRerhobhowamu. Njengombana kutjhiwo esigabeni 2, wenza izinto ezinengi ezihle lokha nakasese yikosi. Kodwana kwathi lokha umbuswakhe nesele unzinzile, walisa ukulalela umThetho kaJehova, wathoma ukulotjha abozimu bamala. (2 Kron. 12:1) Ngemva kwalokho, ngezinye iinkhathi bekalotjha uJehova, ngezinye iinkhathi alotjha abozimu bamala. (1 Kho. 14:​21-24) URerhobhowamu no-Arhabi akusingibo kwaphela abalisa ukulotjha uJehova ngendlela ayamukelako. Kuhlekuhle, amakhosi amanengi angakhenge athembeke, alotjha abozimu bamala begodu akhuthaza nabanye ukuthi benze okufanako. Kuyakhanya ukuthi kuJehova ukumlotjha ngendlela ayamukelako ngikho ebekutjengisa ukuthi uyikosi elungileko namkha engakalungi.

15. Kubayini kuqakathekile kuJehova ukuhlala sithembekile ekulotjheni kweqiniso?

15 Kubayini indaba yokulotjha beyiqakathekile kuJehova? Elinye ibanga kukuthi ikosi beyinomthwalo wokunqophisa abantu bakaZimu bona bamlotjhe ngendlela efaneleko. Okhunye kukuthi lokha abantu nabalotjha abozimu bamala, bebenza izono ezikulu bebaphathe abanye abantu kumbi. (Hos. 4:​1, 2) Amakhosi nabantu bakwa-Israyeli, bebazinikele kuJehova. Nabangathembeli kuJehova bese balotjhe abozimu bamala, iBhayibheli belifanisa lokho abakwenzako njengokufeba. (Jor. 3:​8, 9) Umuntu ofebako usuke angakathembeki emuntwini ekufuze athembeke kuye begodu umzwisa ubuhlungu. Ngendlela efanako, abantu abazinikele kuJehova nabazinikela ekulotjheni kwamala, benza isono esikhulu bebamzwisa ubuhlungu. eDut. 4:​23, 24.

16. Emehlweni kaJehova, khuyini ehlukanisa ukulunga nokukhohlakala?

16 Ngiziphi iimfundo esingazifunda? Kuyakhanya ukuthi kufuze sizimisele ukubalekela ukulotjha kwamala. Kufuze sizimisele ukuhlala silotjha uJehova ngendlela ekufuze simlotjhe ngayo besiragele phambili sibe majadu emsebenzinakhe. Umphorofidi uMalaki wakuveza ngokukhanyako ukuthi yini eyenza umuntu olungileko ahluke emuntwini okhohlakeleko. Watlola wathi: “Godu nizokubona umehluko phakathi komuntu olungileko nomuntu okhohlakeleko nomuntu olotjha uZimu nomuntu ongamlotjhiko.” (Mal. 3:18) Yeke akukafuzi sivumele ukuba nesono namkha imitjhapho esiyenzako kusenze sifikelele ezingeni lokuthi silise ukulotjha uZimu. Ukulisa ukulotjha uJehova sisono esikhulu.

17. Kubayini kufuze sitjheje nasizakukhetha umuntu esifuna ukutjhada naye?

17 Kghani awukatjhadi begodu ufuna ukutjhada? Amezwi kaMalaki angakusiza ukhethe umlingani womtjhado okufaneleko. Umuntu angaba nobuntu obuhle kodwana nange angalotjhi uZimu wamambala, kghani uqaleka alungile emehlweni kaJehova? (2 Kor. 6:14) Nange utjhada nomuntu loyo, uzokusiza na uhlale uthembekile kuJehova? Cabanga nganakhu: Abafazi bakaSolomoni ebebangalotjhi uZimu kungenzeka bebanobuntu obuhle. Nanyana kunjalo, bebangamlotjhi uJehova begodu ngokukhamba kwesikhathi benza ihliziyo kaSolomoni yahlubuka ekulotjheni uJehova, wathoma ukulotjha abozimu bamala.—1 Kho. 11:​1, 4.

18. Ababelethi kufuze bafundise abantwababo ini?

18 Babelethi, ningasebenzisa iimbonelo zamakhosi eziseBhayibhelini ukusiza abantwabenu bafune ukulotjha uJehova. Basize babone ukuthi amakhosi uJehova awathandako bekungilawo ebekamlotjha bekakhuthaze nabanye ukuthi bamlotjhe. Fundisa abantwabakho ngalokho okutjhoko nangokwenza izinto ezizokwenza uhlale eduze noJehova, njengokufunda iBhayibheli, ukuya esifundweni nokutjhumayela, zibe zizinto eziza kokuthoma ekuphileni ukudlula nanyana yini. (Mat. 6:33) Lokho kuzobasiza abantwabakho ukubona ukuthi kutlhogeka babe nobuhlobo obutjhideleneko noJehova, bamlotjhe ngebanga lokuthi bayafuna ingasi ngombana ababelethi babo boFakazi bakaJehova. Ngombana ngokwenza njalo, bangazizwa ngasuthi ukulotjha uJehova akukaqakatheki namkha bebalise ukumlotjha.

19. Ngiliphi ithemba elikhona kilabo abalise ukulotjha uJehova? (Funda ibhoksi elithi, “ Ungabuyela KuJehova!”)

19 Umuntu nasele alise ukulotjha uJehova, kghani kutjho ukuthi angekhe asaba mngani kaJehova? Awa, ngombana angatjhuguluka bekaragele phambili alotjha uJehova. Bona enze njalo, kutlhogeka azithobe bekamukele isizo ebadaleni bebandla. (Jak. 5:14) Nanyana ngimiphi imizamo ayenzako ukuthi abe nobuhlobo obuqinileko noJehova izomzuzisa ngombana ayikho into ethabisa khulu ukudlula ukuba mngani noJehova godu!

20. Nasilingisa amakhosi athembekileko, uJehova uzosiqala njani?

20 Ngiziphi iimfundo eziqakathekileko esizifunde emakhosini wakwa-Israyeli? Singafana namakhosi athembekileko nange sihlala sinehliziyo epheleleko ekulotjheni kwethu uJehova. Kufuze sifunde emitjhapheni esiyenzako, sitjhuguluke besilungise nakutlhogekako. Asikhumbule nokuqakatheka kokuhlala sithembekile ekulotjheni kwethu uZimu munye, weqiniso. Nawudzimelela kuJehova, uzokuqala njengomuntu owenza okulungileko emehlwenakhe.

INGOMA 45 Angizindle NgoZimu Ehliziywenami

a Esihlokwenesi, amezwi athi, “amakhosi wakwa-Israyeli” akhuluma ngawo woke amakhosi ebekabusa abantu bakaJehova, kunganandaba ukuthi bekabusa eenkorweni ezimbili zombuso wakwaJuda, eenkorweni ezilitjhumi zombuso wakwa-Israyeli namkha eenkorweni zoke ezili-12.

b IHLATHULULO YAMAGAMA: IBhayibheli esikhathini esinengi lisebenzisa ibizo elithi “ihliziyo” ukuhlathulula ingaphakathi lomuntu okuhlanganisa, iimfiso, imicabango, indlela esiziphatha ngayo, indlela esibona ngayo izinto, lokho esikghona ukukwenza, izinto ezisikhuthazako neminqopho esinayo.

c Ngeenkhathezo abantu abangasima-Israyeli, bebalotjha abozimu beentjhaba lokha nabahlule esinye isitjhaba.

d IKosi u-Asa yenza izono ezikulu. (2 Kron. 16:​7, 10) Nanyana kunjalo, iBhayibheli lithi yenza okulungileko emehlweni kaJehova. Nanyana ekuthomeni ingakhenge ivumele ukulungiswa, ekukhambeni kwesikhathi yatjhuguluka. Ngaphezu kwakho koke, ubuntu bayo obuhle bagubuzesa imitjhaphayo. U-Asa walotjha uJehova kwaphela bewazimisela ukususa ukulotjha kwamala embuswenakhe.—1 Kho. 15:​11-13; 2 Kron. 14:​2-5.

e Siyakghona ukubona ukuthi ukulotjha kuqakathekile kuJehova, imiyalo yokuthoma emibili emThethweni kaMosi beyikhandela ngokuqophileko ukulotjha nanyana ngibaphi abozimu ngaphandle kwakaJehova.—Eks. 20:​1-6.

f IHLATHULULO YEENTHOMBE: Umdala osese mutjha weluleka umfowethu malungana nendlela asela ngayo. Ngokuthobeka umfowethu lo, wamukela iseluleko, wenza amatjhuguluko afaneleko bewuragela phambili alotjha uJehova ngokuthembeka.