1. Kubayini uJehova adala izinto?

KHEKWABA nesikhathi lapha bekunguJehova kwaphela ophilako. Kodwana bekanganasizungu, uJehova akatlhogi muntu bona amkhuphe isizungu nokuthi amthabise. Nanyana kunjalo bekafuna nabanye abantu bathabele ukuphila. Ithando lamenza wathoma ukudala.—Rhu. 36:10; 1 Jwa. 4:19.

2. UJesu neengilozi bazizwa njani ngomsebenzi kaJehova wokudala?

² Kokuthoma, wadala iNdodanakhe uJesu. Ngemva kwalokho “zoke ezinye izinto zadalwa” kuhlanganise neengidigidi zezinto kunye neendalwa zommoya. (Kol. 1:16) Kwamthabisa khulu uJesu ukuthi uYise amvumele asebenze naye. (IzA. 8:30) Namadodana kaZimu aziingilozi nawo bekathabile. Bekunjengokuthi sihlezi, sibukele, bese kuthi uJehova noJesu badala amazulu nephasi. Zazizwa njani iingilozi nazibona koke lokho? Zathoma ‘zarhuwelela ngethabo’ nakudalwa iphasi begodu siyaqiniseka ukuthi saragela phambili zirhuwelela ngethabo nazibona uZimu adala ezinye izinto kuhlanganise nomsebenzi omuhle wokudala abantu. (Job. 38:7; IzA. 8:31) Koke uJehova akudalileko kuveza indlela asithanda ngayo nendlela ahlakaniphe ngayo.—Rhu. 104:24; Rom. 1:20.

3. Njengombana kuvezwe emtlolweni weyoku-1 kwebeKorinte 15:21, 22 khuyini eyenziwe sihlengo sakaJesu?

³ UJehova bekafuna abantu baphile ngokungapheliko ephasini  elihle abadalele lona. Kodwana ngemva kobana u-Adamu no-Eva bavukele uBababo onethando isono sarhatjheka koke njengesithunzi phezu kwephasi. (Rom. 5:12) UJehova wazizwa njani ngalokho? Akhenge amotjhe isikhathi, khonokho watjho bona uzobasindisa njani abantu. (Gen. 3:15) UJehova walungiselela isihlengo ukwenzela bona abantwana baka-Adamu no-Eva bangasaba nesono begodu bangasafi. Yeke, uvumela woke umuntu bona azikhethele ukumlotjha, okhetha kuhle uzokufumana ukuphila okungapheliko.—Jwa. 3:16; Rom. 6:23; funda yoku-1 kwebeKorinte 15:21, 22.

4. Ngimiphi imibuzo esizokucoca ngayo esihlokwenesi?

⁴ Ukuthembisa kwakaZimu ukuvusa bantu abahlongakeleko kwenza abantu baba nemibuzo eminengi. Ngokwesibonelo, uZimu uzobavusa njani abantu abahlongakeleko? Sizokukghona ukubabona abantu esibathandako abahlongakeleko nasele baphila godu? Ukuvuswa kwabahlongakeleko kuzosithabisa ngayiphi indlela? Ukuzindla ngabantu abavusiweko kuzosisiza njani sibone indlela uJehova asithanda ngayo, ahlakaniphe ngayo nasibekezelela ngayo? Akhesicoce ngemibuzo le.

5. Kubayini singathi abantu angeze bangavuswa kanyekanye?

⁵ UJehova nakavusa iingidi zabantu ngeNdodanakhe, singaphetha ngokuthi angeze boke bavuswe kanyekanye. Lokho sikutjhwiso kukuthi njengombana babanengi abantu ephasini nje, kuzokuhlangahlangana nasele abantu bavuswa boke ngesikhathi sinye. Kufuze sikhumbule ukuthi uJehova uhlelekile, yeke zoke izinto azenzako zihlelekile. Uyazi ukuthi nakuzakuba nokuthula izinto kufuze zenzeke ngendlela ehlelekileko. (1 Kor. 14:33) UJehova uZimu noJesu Krestu nabadala iphasi basebenzisa ukuhlakanipha nokubekezela, iphaseli balidalela abantu. NoJesu Krestu  uzokwenza okufanako khulukhulu hlangana neminyaka eyikulungwana yokuBusa kwakhe, lokha nakazokusiza bantu abasinde epini ye-Arimagedoni, abalungiselele iphasi abazokuphila kilo nabavusiweko.

6. Ngokomtlolo wezEnzo 24:15 bobani abazokuvuswa?

⁶ Indlela eqakatheke khulu yokusiza labo abazokuvuka ngemva kwe-Arimagedoni kubasiza bazi ngoJehova nangomBuswakhe. Kubayini sitjho njalo, ngombana inengi labantu abazokuvuswa, lizokuhlanganisa “nabangakalungi.” (Funda izEnzo 24:15.) Kuzokufuze benze amatjhuguluko amanengi nabazakuzuza emhlatjelweni kaKrestu. Cabanga nje ukuthi mnengi kangangani umsebenzi oseleko wokufundisa iingidi zabantu ezingamazi uZimu. Kghani umuntu omunye nomunye uzokuba nomuntu omfundisako njengombana senza namhlanjesi? Kghani bazokunikelwa amabandla abazokuhlanganyela kiwo, nabo bafundise abanye abazokuvuswa ngemva kwabo? Kuzokufuze silinde. Esikwaziko kukuthi nakuphela ukubusa kwakaKrestu kweminyaka eyikulungwana “iphasi lizakuzala ilwazi” lakaJehova. (Isa. 11:9) Sizokuthabela ukusebenza hlangana neminyaka eyikulungwana.

7. Kubayini abantu bakaZimu bazokubambisana begodu babenezwela nabafundisa abavusiweko?

⁷ Hlangana neMinyaka eyiKulungwana yokuBusa kwakaKrestu boke abantu bakaJehova kuzokufuze baragele phambili batjhugulula ukuphila kwabo bona bamthabise. Yeke-ke boke kuzokufuze babambisane njengombana basiza abavusiweko bona balwisane nemikghwa embi yesono begodu baphile ngemithethokambiso kaZimu. (1 Pit. 3:8) Siyaqiniseka ukuthi labo abazokuvuswa bazokubona ukuthi abantu bakaZimu abathobekileko ‘basaragela phambili basebenzela ukusindiswa kwabo.’—Flp. 2:12.

8. Kubayini singaphetha ngokuthi abazokwamukela labo abazokuvuswa bazokukghona ukubabona?

⁸ Sineenzathu ezinengi zokukholelwa ukuthi labo abazokwamukela abazokuvuswa, bazokukghona ukubabona. Ngokwesibonelo, njengombana uJehova akhewabavusa abantu eenkhathini zangaphambili, singalindela ukuthi uzobavusa godu babuyele ebujamweni esibazi ngabo, endleleni abakhuluma ngayo, endleleni abaqaleka ngayo nasendleleni abenza ngayo izinto. Khumbula godu ukuthi uJesu wafanisa ukufa nokulala, ivuko walifanisa nokuvuswa nawuleleko. (Mat. 9:18, 24; Jwa. 11:11-13) Umuntu nakavukako, uqaleka bekazwakale ngendlela efanako nangesikhathi angakalali begodu usacabanga ngendlela efanako. Khumbula isibonelo sakaLazaro. Besele kudlule amalanga amane ahlongakele, yeke umzimbakhe besele uthome ukubola. Nanyana kunjalo uJesu nakamvusako, akhenge kube nomraro wokuthi abodadwabo bangaboni ukuthi nguye begodu naye wababona.—Jwa. 11:38-44; 12:1, 2.

9. Kubayini kufuze silindele ukuthi labo abahlongakalako bazokuvuswa basesenesono?

⁹ UJehova uthembisa ukuthi akakho umuntu ozokuphila ngaphasi komBuso kaKrestu ozokuthi, “Ngiyagula.” (Isa. 33:24; Rom. 6:7) Ngaphezu kwalokho labo abazokuvuswa, bazokuba nemizimba ephilileko. Lokho akutjho ukuthi bazokuvuswa banganasono. Ngathana bekuzoba njalo, iinhlobo zabo bekungenzeka zibe nomraro wokubabona. Kubonakala ngasuthi boke abantu kancanikancani bazokubuyela ekupheleleni hlangana neMinyaka eyiKulungwana yokuBusa kwakaKrestu. Kuzokuthi ekupheleni kweminyaka eyikulungwana uJesu anikele iintambo kuYise. Ngesikhatheso umBuso uzabe uyifezile intando kaJehova,  efaka hlangana nokwenza abantu baphelele.—1 Kor. 15:25-28; IsAm. 20:1-3.

10. Ukuvuswa kwabahlongakeleko kuzokwenza uzizwe njani?

¹⁰ Akhucabange ukuthi uzozizwa njani nawamukela abantu obathandako abahlongakala? Ucabanga ukuthi ithabwelo lizokwenza uhleke namkha ulile? Inga-kghani lizokwenza ufune ukuvumela uJehova ingoma umdumise? Into esiqiniseka ngayo kukuthi uzozizwa umthanda khulu uJehova uBabakho okuthandako neNdodanakhe ngesipho esihle abakuphe sona.

11. Ngokuya ngamezwi kaJesu esemtlolweni kaJwanisi 5:28, 29 abantu abaphila ngeenkambiso zakaZimu ezilungileko bazokufumana ini?

¹¹ Akhucabange ngethabo abantu abavusiweko abazokuba nalo, njengombana bahlubula ubuntu obudala, bavumelanisa ukuphila kwabo neenkambiso zakaZimu ezilungileko. Abazokwenza amatjhuguluko la bazokuvuselwa ekuphileni. Ngakelinye ihlangothi abazokuphikisana nemithetho kaZimu angeze bavunyelwe bona baphazamise ukuthula ePharadesi.—Isa. 65:20; funda uJwanisi 5:28, 29.

12. UJehova uzobabusisa njani abantu abazokuphila ephasini?

¹² Nasele kubusa umBuso kaZimu abantu bazokubona ukuba liqiniso kwamezwi wezAga 10:22 athi, “Isibusiso sakaSomnini siletha umnono nomtjhikatjhika awengezi litho kiwo.” Njengombana ummoya kaJehova uzabe usebenza kibo, abantu bakaZimu bazomthanda khulu begodu bamlingise, ukuphila kwabo kuzokuba njengekwakaKrestu, njengombana isikhathi sikhamba, kancanikancani bazokuphelela. (Jwa. 13:15-17; Efe. 4:23, 24) Qobe lilanga imizimbabo izokuba namandla begodu bazokuba nepilo ehle, bazokuba babantu abangcono. Ukuphila kuzokuba mnandi tle! (Job. 33:25) Alo, ukuzindla ngokuvuswa kwabantu abahlongakeleko kuzokusiza ngani namhlanjesi?

13. Ngokuya ngomtlolo weRhubo 139:1-4 uJehova nakavusa abahlongakeleko, lokho kutjengisa njani bona uyasazi?

¹³ Njengombana khesakhuluma ngaphambilini, uJehova nakavusa abantu abahlongakeleko uzokubuyisela imikhumbulwabo, ababisele babe babantu ebebangibo ngaphambi kobana bahlongakele. Uyazwisisa na bona kutjho ukuthini lokho? UJehova ukuthanda kangangobana uyakhumbula bona bewumumuntu ocabanga njani, uzizwa njani nothanda ukwenzani. Yeke, akhesithi bekazokuvusa wena, bekuzokuba bulula ukuthi abisele umkhumbulwakho, umuntu ebewunguye nezinto ebewuthanda ukuzenza. IKosi uDavida beyazi ukuthi uJehova uyasithanda. (Funda iRhubo 139:1-4.) Ukuzwisisa indlela uJehova asazi ngayo kufuze kusenze sizizwe njani?

14. Kufuze sizizwe njani nasizindla ngendlela uJehova asazi ngayo?

¹⁴ Nasicabanga ngendlela uJehova asazi ngayo akukafuzi sitshwenyeke. Ngombana uJehova uyatshwenyeka ngathi. Uyazithanda izinto ezisenza sibe babantu abahlukileko. Uyazitjheja nezinto esizenzako namkha izinto esikhamba sihlangabezana nazo ekuphileni ezisenza abantu esingibo. Lokho kufuze kusiduduze. Akukafuzi sizizwe singanabani. Qobe lilanga uJehova uhlala anathi afuna ukusisiza.—2 Kron. 16:9.

15. Ukusinikela kwakaJehova ithemba lokuvuswa kwabahlongakeleko kukuveza njani ukuhlakanipha kwakhe?

¹⁵ Isikhali esimbi, kusaba ukufa. Abantu ababuswa nguSathana basebenzisa khona  ukwenza abantu balahle abangani babo namkha baphike izinto abazikholelwako. Kodwana isikhaleso asisebenzi kithi. Lokho kungebanga lokuthi siyazi bona nakungenzeka amanabethu asibulale uJehova uzosivusa. (IsAm. 2:10) Siyaqiniseka ukuthi ayikho into abangayenza ezosenza singasamthandi uJehova. (Rom. 8:35-39) Ukuba nethemba lokuthi abafileko bazokuvuswa kukuveza njani ukuhlakanipha kwakaJehova? Ngokusipha ithembeli, uthathele uSathana isikhali esisebenza khulu, kukulapho asipha isibindi.

16. Ngimiphi imibuzo ekufuze sizibuze yona begodu iimpendulo zakhona zingasisiza njani ukuthi sibone ukuthi simthanda kangangani uJehova?

¹⁶ Nakungenzeka amanaba kaJehova akuthusele ngokukubulala, uzozimisela na ukunikela uJehova ukuphila kwakho? Yini ezokusiza wazi bona uzokukhetha kuhle? Enye indlela yokwenza njalo, kuzibuza, ‘Iinqunto engizithathako ziyaveza na ukuthi ngiyamthemba uJehova?’ (Luk. 16:10) Omunye umbuzo esingawubuza ngothi, ‘Inga-kghani indlela engiphila ngayo iyaveza na bona ngiyamthemba uJehova ukuthi uzokuzalisekisa iinthembiso zakhe, anginikele engikutlhogako nangifuna umbuswakhe qangi?’ (Mat. 6:31-33) Nangabe ipendulwakho ingu-iye emibuzweni le, kutjho ukuthi uyamthanda uJehova begodu ukulungele ukuqalana neentjhijilo.—IzA. 3:5, 6.

17. (a) Ukuvuswa kwabahlongakeleko kutjengisa njani ukuthi uJehova uyabekezela? (b) Singatjengisa njani ukuthi siyamthokoza uJehova ngokubekezela kwakhe?

¹⁷ Kunelanga nesikhathi uJehova asibekileko sokuqeda isimiso esiphila kiswesi. (Mat. 24:36) Angekhe aphele ihliziyo asiqede ngaphambi kobana kufike isikhathi asibekileko. Uyafisa ukuvusa abantu abahlongakeleko kodwana uyabekezela. (Job. 14:14, 15) Uzokulinda isikhathi asibekileko bona abavuse baphile godu. (Jwa. 5:28) Sineenzathu ezihle zokuthokoza ngokuthi uJehova uyabekezela. Akhucabange, ngebanga lokuthi uJehova uyabekezela, abantu abanengi, kuhlanganise nathi sibe nesikhathi ‘sokutjhuguluka.’ (2 Pit. 3:9) UJehova ufuna abantu abanengi ngendlela okungakghonakala ngayo bafumane ukuphila okungapheliko. Yeke kufuze sitjengise ukuthi siyathokoza ngokuthi uJehova uyabekezela. Lokho singakwenza ngokuthi sizimisele, sifune “boke abazimisele ukufumana ukuphila okungapheliko.” Sibasize bona bathande uJehova begodu bamlotjhe. (IzE. 13:48) Lokho kuzobasiza bazuze  ekubekezeleni kwakaJehova njengombana nathi senzile.

18. Kubayini kufuze sibabekezelele abanye?

¹⁸ UJehova uzokulinda bekudlule iminyaka eyikulungwana ngaphambi kobana alindele bona singasaba nesono. Bekufike isikhatheso uJehova uzimisele ukulibalela imitjhapho esiyenzako. Lokho kufuze kusenze sizimisele ukuqala izinto ezihle abantu abazenzako begodu sibalibalele. Cabanga ngesibonelo sakadadwethu omunyapha, ubabakwakhe owathoma waphathwa kugandeleleka okubuhlungu, walisa nokuya esifundweni. Uthi: “Bekubuhlungu khulu ukubona lokho, izinto ebesifuna ukuzenza njengomndeni kwafuze zitjhuguluke.” Kibo boke ubujamobo udadwethu bekambekezelela ubabakwakhe begodu amthanda. Wathembela kuJehova akhenge aphele amandla. Walingisa uJehova, akhenge adzimelele emirarweni kodwana waqala izinto ezihle ubabakwakhe azenzako. Uthi: “Ubabakwami unobuntu obuhle begodu usebenza ngamandla bona abe mumuntu ongcono.” Yeke kuqakathekile ukubekezelela amalungu webandla namkha womndenethu alinga ukuhlula iinqabo ezithileko.

19. Khuyini ekufuze sizimisele ukuyenza?

¹⁹ UJesu neengilozi bebathabile ngemva kokudalwa kwephasi. Kodwana cabanga bona bazokuthaba kangangani nababona iphasi lizele abantu abanganasono nabathanda uJehova. Akhucabange bona abavuswe ephasina bona bayokubusa ezulwini bazokuthaba kangangani nababona indlela umsebenzabo osize ngayo abantu. (IsAm. 4:4, 9-11; 5:9, 10) Cabanga abantu bangasanaminyembezi yobuhlungu kodwana yokuthaba, ukugula, ubuhlungu nokufa kungasekho unomphela. (IsAm. 21:4) Bekube sikhatheso zimisele ukulingisa ithando ukuhlakanipha nokubekezela kwakaBabakho. Nawenza njalo uzokuthaba nanyana uqalana naziphi iintjhijilo. (Jak. 1:2-4) Kuyasithabisa kwamambala ukwazi isithembiso uJehova asenze kithi esithi, “kuzokuba nokuvuswa kwabafileko.”—IzE. 24:15.