Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

ISIHLOKO SAMA-51

Umazi Kuhle Kangangani UJehova?

Umazi Kuhle Kangangani UJehova?

“Abalaziko ibizo lakho babeka ithemba labo kuwe ngombana abakufunako azange ubafulathele, Somnini.”Rhu. 9:11.

INGOMA 56 Philela Iqiniso

OKUZOKUCOCWA NGAKHO *

1-2. Njengombana sibonile endabeni ka-Angelito, khuyini ngamunye wethu ekufuze ayenze?

KGHANI ukhuliswe babelethi ababoFakazi bakaJehova? Nakunjalo, khumbula ukuthi angeze wabufumana njengelifa ubuhlobo bakho noJehova, kodwana kufuze uzakhele bakho ubuhlobo noJehova. Kungakhathaliseki bona ababelethi bethu balotjha uZimu namkha awa, kufuze sizakhele ubuhlobo bethu noJehova.

2 Akhesikhulume ngesibonelo saka-Angelito. Wakhulela emndenini waboFakazi. Nanyana kunjalo, akhenge azizwe atjhidelene noZimu nakasesemncani. Uthi: “Bengilotjha uJehova ngombana ngilokho umndenami ebewukwenza.” Nanyana kunjalo, u-Angelito waqunta ukufunda iliZwi lakaZimu begodu azindle ngalokho akufundako, wathoma nokukwenza umukghwa ukuthandaza kuJehova. Waba yini umphumela? Uthi: “Ngafunda ukuthi okukuphela kwendlela yokutjhidela kuJehova uBaba, kukobana ngimazi.” Indaba ka-Angelito yenza sizibuze imibuzo eqakathekileko: Uyini umehluko hlangana kokwazi izinto ezimbalwa ngoJehova kunye nokumazi kuhle? Khuyini esingayenza bona simazi kuhle uJehova?

3. Uyini umehluko hlangana kokwazi uJehova nokumazi kuhle?

3 Singatjho ukuthi siyamazi uJehova nangabe sazi ibizo lakhe namkha izinto azenzileko nazikhulumileko. Kodwana ukwazi uJehova kuhle kubandakanya izinto ezinengi. Kufuze sibe nesikhathi sokufunda ngoJehova nobuntu bakhe. Nasenza njalo, sizokuzwisisa ukuthi khuyini eyenza bona akhulume begodu enze izinto ngendlela ethileko. Lokho kuzosisiza sazi ukuthi uyayamukela na imibonwethu, iinqunto nendlela esenza ngayo izinto. Nasele sesiyazi intando kaJehova ngathi, kuzokufuze senze njengombana sifundile.

4. Ukufunda ngeembonelo eziseBhayibhelini kuzosisiza ngani?

4 Abanye abantu bangahlekisa ngathi ngombana sifuna ukulotjha uJehova begodu bangaphikisana nathi khulukhulu nasithatha igadango lokuya emihlanganweni yaboFakazi. Nanyana kunjalo, nasithembele kuJehova angeze asilahla. Kazi nasenza njalo, sizabe sakha isisekelo sobungani obuhle noZimu obuzokuhlala isikhathi esingapheliko. Kghani singakghona ukumazi kuhle uJehova? Iye, singakghona. Iimbonelo zamadoda anesono afaka hlangana uMosi neKosi uDavida zitjengisa ukuthi singakghona. Njengombana sicabanga ngezinto azenzako, sizokuphendula imibuzo emibili: Khuyini abayenzako bona bazi kuhle uJehova? Iimbonelo zabo zisifundisani?

UMOSI WABONA ‘LOYO ONGABONAKALIKO’

5. Khuyini eyakhethwa nguMosi?

5 UMosi wakhetha ukulotjha uZimu. Nakaneminyaka ema-40, uMosi wakhetha ukuzihlanganisa nabantu bakaZimu, ama-Israyeli kunokobana abizwe ngokuthi “yindodana yendodakazi kaFaro.” (Heb. 11:24) UMosi walisa isikhundla esiphakamileko. Lokha uMosi nakasekela ama-Israyeli, bekazi ukuthi uFaro uzokusilingeka khulu. UFaro bekayikosi enamandla, yeke abantu beGibhide bebacabanga bona unguzimu. Isenzwesi satjengisa ukuthi uMosi bekanokukholwa okuqinileko. UMosi wathembela kuJehova begodu lokho kwamsiza waba nobuhlobo obutjhideleneko noJehova ukuphila kwakhe koke.—IzA. 3:5.

6. Khuyini esingayifunda esibonelweni sakaMosi?

6 Sifundani kilokhu? NjengoMosi nathi kunesiqunto ekufuze sisithathe: Kghani sizokukhetha uZimu sizihlanganise nabantu bakhe? Kungatlhogeka sizidele bona silotjhe uZimu begodu sizibeke engozini yokuphikiswa babantu abangamaziko uJehova. Kodwana nasithembela kuBabethu wezulwini singaqiniseka ngokuthi uzosisekela.

7-8. Khuyini uMosi aragela phambili nokuyifunda?

7 UMosi waragela phambili afunda ngobuntu bakaJehova nokwenza intandwakhe. Ngokwesibonelo, uJehova wabawa uMosi bona ayokutjhaphulula ama-Israyeli eGibhide, kodwana uMosi bekangazithembi begodu watjela uJehova ukuthi yena akafaneleki. UZimu watjengisa ukuthi uyamzwisisa, yeke wamsiza. (Eks. 4:10-16) Umphumela walokho, uMosi wethula isigijimi sesahlulelo esinamandla kuFaro. UMosi wabona uJehova nakasebenzisa amandlakhe bona atjhaphulule ama-Israyeli, kodwana warhayila uFaro namabuthwakhe eLwandle eliBovu.—Eks. 14:26-31; Rhu. 136:15.

8 Ngemva kokobana uMosi akhiphe ama-Israyeli eGibhide, athoma ukunghonghoyila ngezinto ezinengi. Nanyana kunjalo, uMosi wabona ukubekezela kwakaJehova nakasebenzelana nama-Israyeli. (Rhu. 78:40-43) UMosi wabona ukuthobeka kwakaJehova nakaqunta ukungawabhubhisi ama-Israyeli.—Eks. 32:9-14.

9. Ngokomtlolo wamaHebheru 11:27, ubuhlobo bakaMosi noJehova bebutjhidelene kangangani?

9 Ngemva kokufuduka kwama-Israyeli uMosi watjhidelana khulu noJehova, kangangokuthi kwaba ngasuthi uyambona uBabakhe wezulwini. (Funda amaHebheru 11:27.) Nalihlathulula indlela uMosi ebekatjhidelene ngayo noJehova, iBhayibheli lithi: “USomnini bekakhuluma noMosi ngokwakhe njengomuntu nacoca nomnganakhe.”—Eks. 33:11.

10. Khuyini ekufuze siyenze nasifuna ukumazi kuhle uJehova?

10 Sifundani kilokhu? Ukwazi kuhle uJehova akutjho ukufunda ngobuntu bakhe kwaphela, kodwana kubandakanya nokwenza intandwakhe. Intando kaZimu ikukobana “yoke imihlobo yabantu isindiswe begodu ifikelele elwazini elinembileko leqiniso.” (1 Thim. 2:3, 4) Enye indlela yokwenza intando kaZimu kufundisa abantu ngaye.

11. Ukufundisa abanye ngoJehova kulenza njani ilwazi lethu ngaye bona liragele phambili nokukhula?

11 Kanengi nasifundisa abantu ngoJehova, ilwazi lethu ngaye liragela phambili nokukhula. Ngokwesibonelo, siyayibona indlela uJehova asizwela ngayo ngokuthi asisize bona sifumane labo abafuna ukuba bangani bakhe. (Jwa. 6:44; IzE. 13:48) Godu sibona nokuthi iliZwi lakhe linamandla kangangani ngombana lisiza abantu esifunda nabo iBhayibheli bona balise imikghwa emimbi begodu batjhugulule amaphilwabo. (Kol. 3:9, 10) Sikghona nokubona ukubekezela kwakaJehova ngokuthi asithumele ebantwini bona siyobasiza bafunde ngaye bebasindiswe.—Rom. 10:13-15.

12. Njengombana kuvezwe ku-Eksodusi 33:13, uMosi wabawani begodu kubayini?

12 UMosi walithathela phezulu itjhebiswano lakhe noJehova. Nangemva kokwenza imikarisomraro eminengi asizwa nguJehova, uMosi wambawa bona amsize amazi kuhle. (Funda u-Eksodusi 33:13.) Nakenza isibaweso uMosi bekaneminyaka engaphezu kwema-80, nanyana kunjalo bekazi ukuthi kusesenezinto ezinengi angazifunda ngoBabakhe wezulwini onethando.

13. Ngiyiphi indlela esingatjengisa ngayo ukuthi asibuthatheli phasi ubuhlobo bethu noZimu?

13 Sifundani kilokhu? Kungakhathaliseki bona sesilotjhe uJehova iminyaka emingakhi, akukafuzi silithathele phasi itjhebiswano lethu naye. Enye indlela esingatjengisa ngayo ukuthi asilithatheli phasi itjhebiswano lethu noZimu kukhuluma naye ngomthandazo.

14. Kubayini umthandazo uqakathekile bona sazi uZimu?

14 Nawufuna ukuba nomngani otjhidelene naye, kuqakathekile ukuthi ukhulume naye qobe. Yeke, nawe tjhidela kuZimu ngomthandazo begodu ungasabi ukumtjela izinto ozicabangako nangendlela ozizwa ngayo. (Efe. 6:18) UKrista ohlala eTurkey uthi: “Indlela engimthanda nengimthemba ngayo uJehova ikhula qobe lilanga nangimtjela ngemizwami, nangibona indlela ayiphendula ngayo imithandazwami ngimbona njengoBaba noMngani.”

INDODA EYATHANDWA YIHLIZIYO KAJEHOVA

15. UJehova wayihlathulula njani iKosi uDavida?

15 IKosi uDavida yabelethelwa emndenini ebewuzinikele kuJehova uZimu. Kodwana uDavida wenza okungaphezu kokulandela umndenekhabo ebewulotjha uJehova. Wazakhela ubuhlobo bakhe noZimu begodu uZimu wamthanda khulu. Nakakhuluma ngoDavida, uJehova wathi: ‘uyindoda ethandwa yihliziywakhe.’ (IzE. 13:22) UDavida watjhidelana njani noJehova?

16. Khuyini uDavida ayifunda ngoJehova nakaqala indalo?

16 UDavida wafunda ngoJehova endalweni. Nakasesemncani, uDavida bekahlala isikhathi eside emmangweni alusa izimvu zakayise. Kungenzeka wathoma ngesikhatheso ukuzindla ngezinto ezadalwa nguJehova. Ngokwesibonelo, nakaqala ngaphandle ebusuku akhenge abone iinkwekwezi ezinengi kwaphela. Kunalokho, wabona ubuntu bakaJehova. Watlola wathi: “Isibhakabhaka sibika iphazimulo kaZimu iye, umkayi umemezela umsebenzi wezandla zakhe.” (Rhu. 19:2, 3) Lokha uDavida nakacabanga ngendlela abantu ababunjwe ngayo, wabona ukuhlakanipha kwakaJehova. (Rhu. 139:14) Lokha uDavida nakazindla ngezinto uJehova azenzileko, wazizwa amncani khulu nakalinganiswa noJehova.—Rhu. 139:6.

17. Khuyini esingayifunda nasizindla ngendalo?

17 Sifundani kilokhu? Ithande indalo kaJehova. Zinikele isikhathi sokutjheja zoke izinto ezihle uJehova azibumbileko, azikukare nawuziqalileko! Qobe lilanga, zindla ngezinto uJehova azidalileko ezihlanganisa abantu, iintjalo neenlwana, ubone ukuthi zikufundisani ngoJehova. Nawenza njalo, uzokufunda iimfundo ezinengi ngoBabakho onethando. (Rom. 1:20) Qobe lilanga, ithando lakho ngaye lizokukhula belibe namandla.

18. Njengombana kuvezwe emtlolweni weRhubo 18, uDavida walemuka ini?

18 UDavida wabona ukuthi uJehova uyamsiza. Ngokwesibonelo, lokha nakavikela izimvu zakayise engwenyameni nebhereni, walemuka ukuthi nguJehova owamsiza bona abulale iimbandanezi. Kwathi nakahlula uGoliyadi itsitsirimba, wabona ukuthi nguJehova obekamnqophisa. (1 Sam. 17:37) Kwathi nakasinda ekubulaweni yiKosi enehliziywembi uSawula, uDavida wavuma ukuthi wasindiswa nguJehova. (Rhu. 18 isingeniso) Ngathana uDavida bekazikhakhazisa, bekazokucabanga ukuthi zoke izintwezi uzenze ngamandlakhe. Kodwana ngebanga lokuthi bekathobekile, walemuka ukuthi wasizwa nguJehova.—Rhu. 138:6.

19. Sifundani esibonelweni sakaDavida?

19 Sifundani kilokhu? Kufuze senze okungaphezu kokubawa isizo lakaJehova. Kufuze sihlale silinga ukubona ukuthi usinikela amandla nini begodu njani. Nasithobekileko, sizokuzwisisa ukuthi angekhe sakghona ukuzenzela zoke izinto, kunalokho uJehova uzosisiza sizenze. Qobe nasibona indlela uJehova asisiza ngayo, ubuhlobo bethu naye buyakhula. U-Isaac, weFiji wakubona ukuba liqiniso kwamezwi layo. Uthi: “Nangiqala emva, ngiyayibona indlela uJehova angisize ngayo kusukela ngesikhathi ngithoma ukufunda iBhayibheli bekube nje. Umphumela walokho kukuthi uJehova ungokwamambala kimi.”

20. Ubuhlobo bakaDavida noZimu busifundisani?

20 UDavida walingisa ubuntu bakaJehova. UJehova wasibumba sinekghono lokulingisa ubuntu bakhe. (Gen. 1:26) Nasifunda ngobuntu bakaJehova, sizokukghona ukumlingisa. UDavida bekamazi kuhle uYise wezulwini, kungebangelo akghona ukumlingisa nakasebenzelana nabantu. Cabanga ngesibonelo nasi. UDavida wenza isono kuJehova ngokufeba noBhathi-sheba ngemva kwalokho wahlela bona indodakwakhe ibulawe. (2 Sam. 11:1-4, 15) Nanyana kunjalo, UJehova waba nomusa kuye njengombana naye bekaba nomusa kwabanye. Ngebanga lokuthi uDavida bekanobuhlobo obuhle noJehova, waba yikosi ethandekako kwa-Israyeli begodu uJehova wamsebenzisa njengesibonelo kwamanye amakhosi wakwa-Israyeli.—1 Kho. 15:11; 2 Kho. 14:1-3.

21. Ngokomtlolo webe-Efesu 4:24 no-5:1, iyini imiphumela yokuba ‘balingisi bakaZimu?’

21 Sifundani kilokhu? Kufuze ‘sibe balingisi bakaZimu.’ Ukwenza njalo kusisiza bona simazi kuhle. Nasilingisa ubuntu bakhe, sitjengisa ukuthi sibantwana bakhe.—Funda kwebe-Efesu 4:24; 5:1.

FUNDA NGOJEHOVA

22-23. Khuyini ezokwenzeka nasisebenzisa lokho esikufunda ngoJehova?

22 Njengombana sibonile, singafunda ngoJehova endalweni kunye neBhayibhelini. IBhayibheli lineembonelo ezinengi zeenceku zakaZimu ezithembekileko esingazilingisa njengoMosi noDavida. UJehova uyidlalile indimakhe. Yeke, nathi kufuze sidlale indimethu ngokuthi sifunde ngaye.

23 Angeze salisa ukufunda ngoJehova. (UMtj. 3:11) Into eqakathekileko akusikukuthi sazi kangangani ngaye, kunalokho, kukuthi senzani ngalokho esikwaziko. Nasisebenzisa lokho esikufundako, besilinge ukulingisa uBabethu onethando, uzokuragela phambili atjhidela kithi. (Jak. 4:8) NgeliZwi lakhe, usiqinisekisa ngokuthi angeze abalahle labo abamfunako.

INGOMA 80 Zizweleni Ubuhle BakaJehova

^ isig. 5 Abantu abanengi bakholelwa ukuthi uZimu ukhona, kodwana abamazi. Kutjho ukuthini ukwazi uJehova, khuyini esingakufunda kuMosi neKosini uDavida nasizakwakha ubuhlobo obuqinileko naye? Isihlokwesi sizokuphendula imibuzo le.