Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

Akukuthokozise Ukwazi Ukuthi Ubunjwa NguJehova

Akukuthokozise Ukwazi Ukuthi Ubunjwa NguJehova

“[Jehova], . . . wena umbumbi wethu, thina simsebenzi wezandla zakho.”—ISAYA 64:8.

IINGOMA: 89, 26

1. Khuyini eyenza uJehova abe Mbumbi ophuma phambili?

NGONOVEMBA 2010 e-England, kwabidwa ipotjwana ebeyeziwe ngebumba yesiTjhayina yabhidwa ngamamiliyoni ayi-70. Kuyarara ukuthi umbumbi angabumba into ejayelekileko nengabiziko njengomdaka, athi nasele athengisa athengise ipoto yokukghabisa ehle nebizako. UJehova yena-ke umdlula kude khulu umbumbi omumuntu. IBhayibheli ithi, uJehova wabumba umuntu opheleleko “ngethuli lehlabathi,” lokho-ke kufana ntse nomdaka! (Genesisi 2:7) Umuntu loyo, u-Adamu “[bekuyindodana] kaZimu” wabunjwa nobukghoni bokulingisa ubuntu bakaZimu.—Lukasi 3:38.

2, 3. Singasilingisa njani isibonelo sama-Israyeli aphendukako?

2 Mhlazana u-Adamu ahlanukela uMbumbakhe, akhenge asaba yindodana kaZimu. Nakuziinzukulwana zakhe zona, zakhetha uJehova njengoMbusi wazo. (Hebheru 12:1) Ngokuzithoba kwazo zilalele uMbumbazo, iinzukulwanezi zikubeke ebaleni ukuthi zikhetha uJehova ingasi uSathana bona abe nguBabazo noMbumbazo. (Jwanisi 8:44) Ukuthembeka kwazo kuZimu kusikhumbuza ama-Israyeli aphendukako nakathi: “[Jehova] unguBabethu. Thina simdaka, wena umbumbi wethu simsebenzi wezandla zakho soke nje.”—Isaya 64:8.

3 Bekube namhlanjesi abakhulekeli bakaJehova solo basalinga ngamandla ukuzithoba nokulalela uJehova. Bakuthathela phezulu ukubiza uJehova ngokuthi Baba, bafuna nokuthi abe Mbumbabo. Sizimisele na ukuba mdaka othambileko uZimu angawubumba ube yipoto eligugu? Nasiqala abafowethu nabodadwethu siyalibona na iragelo phambili, sibone nokuthi basabunjwa nguZimu? Lokho kuzosirhelebha sibe nombono omuhle. Nje-ke sizokucoca ngokuthi uJehova ubakhetha njani labo ababumbako, ubabumbelani, nokuthi ukwenza njani lokho.

UJEHOVA UYABAKHETHA LABO ABABUMBAKO

4. UJehova ubakhetha njani labo abadosela kuye? Iza nesibonelo.

4 UJehova akaqali abantu ngendlela thina esibaqala ngayo. Kunalokho, uhlola ihliziyo abone ngamunye wethu ukuthi kuhlekuhle umhlobo bani. (Funda 1 Samyela 16:7b.) Indaba le uJehova wayiveza mhlazana athoma ibandla lamaKrestu. Wazidosela abantu abanengi tle yena neNdodanakhe, kangangobana abanye bangabonakala bazizinto zokunyazwa. (Jwanisi 6:44) Sinesibonelo soMfarisi ibizo lakhe bekunguSawula, ‘bekamhlambalazi, amzumi wabantu begodu anenturhu.’ (1 Thimothi 1:13) Kodwana uJehova nakahlolisisa ihliziyo kaSawula akhenge amthathe njengomdaka onganamsebenzi. (IzAga 17:3) Kunalokho uJehova wabona ukuthi uSawula bekangabunjwa abe ‘sisitja sakhe esikhethiweko’ atjhumayele “ebantwini abatjhili, emakhosini nebantwini bakwa-Israyeli.” (IzEnzo 9:15) Wabuye godu wakhetha nabanye abantu ababunjwako baba ‘zizitja ezikhethekileko,’ lapho kuhlanganisa nabantu ngaphambilini abakhe babaziindakwa, abasozisako namasela. (Roma 9:21; 1 Korinte 6:9-11) Abantwaba bathi nabafunda imiTlolo, baqinisa ukukholwa kwabo kuJehova bebamvumela nokuthi ababumbe.

Akusiyo indaba yethu ukwahlulela abantu esiminethu nofana ebandleni lethu

5, 6. Indlela esimthemba ngayo uJehova njengoMbumbi wethu iwuthinta njani umbonwethu (a) ngabantu esibatjhumayezako? (b) ngabazalwana nabodadwethu?

5 Asingabazi nakancani, uJehova uyakwazi ukukhetha abe adose nabantu abafaneleko. Ngikho kungakafaneli ukuthi sahlulele abantu esimini nofana ebandleni esikilo. Esinye isibonelo ngesakaMichael, indlela asabela ngayo nakavakatjhelwa boFakazi bakaJehova. Uthi: “Bengimane ngibafulathele ngenze ngasuthi angibaboni. Bengimumuntu ongazisi kwemhlolo! Kwathi nakukhamba isikhathi, kobunye ubujamo obuhlukileko ngazana nomndeni engawuhlonipha khulu ngebanga lezenzo zawo ezihle. Laba linye ilanga ngazifumana ngibambe ongenzasi, umndeni loyo bewuboFakazi bakaJehova! Ukuziphatha kwabo kwangitjhutjhumeza ngahlola iinsusa zami ezingenza ngibe nebandlululo. Kungakabiphi besele ngibona ukuthi ubuntu bami bebusekelwe ekwenqiseleni izinto amehlo ngikholwe namahlebezi wezinto ezibozwangobatjho, amaphuzu ekungiwo ngiwo bengingawathatheli ehloko.” UMichael wafuna ukwazi okunengi wamukela nesifundo seBhayibheli. Ekukhambeni kwesikhathi wabhajadiswa wabe waba sikhonzi sesikhathi esizeleko.

6 Nasihlale sikhumbula ukuthi uJehova uMbumbi wethu, nombono esinawo ngabafowethu nabodadwethu nawo uzokutjhentjha. Sizokuthi nasibaqalako sibone iragelo phambili, okuyindlela noJehova abaqala ngayo. Phela uJehova ubona lokho abangikho ngaphakathi, wazi kuhle nokuthi isono esidlala ngabo kangaka siyinto yesikhatjhana. Wazi nokuthi bangaba babantu abanjani. (IRhubo 130:3) UJehova angathaba khulu nange singaba nombono omuhle ngabafowethu. Singakghona nokuberega noMbumbi wethu sirhelebhe abafowethu nabodadwethu bathuthuke. (1 Thesalonika 5:14, 15) Abadala emabandleni ngibo ekufuze babe sibonelo esihle ekwenzeni njalo.—Efesu 4:8, 11-13.

YINI EYENZA UJEHOVA ASIBUMBE?

7. Khuyini ekwenza uthokoziswe siyalo sakaJehova?

7 Abanye abantu bangathi: ‘Bengingasi mumuntu osithathela ehloko esiyalo sababelethi bami, bekwaba kulapho ngiba nabantwana okungebami.’ Njengombana sikhulela ebudaleni, singagqina sisihlonipha isiyalo ngebanga lokuthi sesiyasazi ukuthi sitjho ithando. (Funda amaHebheru 12:5, 6, 11.) UJehova usithanda njengabantwana bakhe, ngilelo ibanga elimenza asiyale ngesineke namkha asibumbe. Ufuna sihlakaniphe, sithabe besimthande njengoBabethu. (IzAga 23:15) Akathandi ukusibona sitlhaga, akafuni nokuthi sife sizizoni ezingakaphenduki.—Efesu 2:2, 3.

UJehova usithanda njengabantwabakhe ngikho asibumba abe asiyale nangomusa

8, 9. UJehova usifundisa njani namhlanjesi, begodu ifundiso le izokuthuthuka njani ngengomuso?

8 Kungenzeka ukuthi ngaphambi kokwazi uJehova besibabantu abaneziga tle! Kodwana uJehova wasibumba bewasirhelebha satjhentjha. Umphumela walokho muhle khulu, sikhuluma nje sesinobuntu obuhle kangangani. (Isaya 11:6-8; Kolose 3:9, 10) Siphila epharadesini elingokomfanekiso. Leli libhoduluko uJehova asenzela lona emalangeni esiphila kiwo la, ukwenzela bona asibumbe. Ibhodulukweli lisenza sizizwe sivikelekile nanyana siphila ephasini elilumelakweli. Labo abangakhenge khebazizwe bathandwa emindeninabo, kodwana nje bathokozela ukuthandwa bazalwana nabodadwabo epharadesini elingokomfanekiso. (Jwanisi 13:35) Sifunde nokuthanda abanye abantu. Kodwana okuzidlula zoke, sesazi uJehova, sizwa nethando lakhe asithanda ngalo njengobaba.—Jakopo 4:8.

9 Ephasini elitjha lisazosizuzisa ipharadesi elingokomfanekisweli, ukuba munye nabazalwana esikholwa nabo. Siyokuthabela nepilo epharadesini elizobe libuswa mBuso kaZimu. Ngesikhatheso uJehova uzokuhlabela phambili nokusibumba abe asifundise ngendlela engeze sakghona ukuyihlathulula. (Isaya 11:9) UJehova uzokwenza iingqondo nemizimbethu zingasaba nemitjhapho. Lokho kuzokwenza izinto zibe lula ngathi bona sikwazi ukuzwisisa nokulalela imiyalwakhe. Yeke asingadinwa kuvumela uJehova asibumbe, sitjengise nokuthi kuyasithokozisa ukusithanda kwakhe.—IzAga 3:11, 12.

UJEHOVA USIBUMBA NJANI?

10. UJesu wakwazi njani ukulingisa umusa namakghono woMbumbi omKhulu?

10 Njengombana umbumbi osikghwari, azi ihlobo lobumba alibumbako, uMbubhethu uJehova usazi kuhle. Wazi ubuthakathaka bethu, ukuthi amandlethu afikaphi, netuthuko esiyenzileko ngilo ibanga elimenza acabange ngokuya ngokobujamo bomuntu ngamunye nakasibumbako. (Funda iRhubo 103:10-14.) Singafunda indlela uJehova asiqala ngayo nasiqala izenzo zakaJesu nakasebenzelana nabapostoli bakhe abanesono. Abapostolaba bakhe banghanghisana ngokuthi ngubani omkhulu phakathi kwabo. Akhesithi bewulapho, bewuzobathatha njani abapostolaba? Mhlamunye bewuzokuthi abasiwo umdaka othambileko. Khonapho-ke uJesu bekazi ukuthi bangabunjwa nange balalela neseluleko sakhe esinomusa, bebalingise nokuthobeka kwakhe. (Markosi 9:33-37; 10:37, 41-45; Lukasi 22:24-27) Ngemva kokuvuswa kwakhe uJesu, abapostoli bamukeliswa umoya kaZimu akhenge basanghanghisana ngokuthi ngubani omkhulu komunye. Into abayikhuthalela bekumsebenzi uJesu abaphe wona.—IzEnzo 5:42.

11. UDavida ufaniswa nomdaka othambileko ngayiphi indlela, thina-ke singamlingisa njani?

11 Namhlanjesi uJehova usebenzisa iBhayibheli, umoya ocwengileko nebandla ukuze asakhe. IBhayibheli isakha ngendlela enjani? Kufuze siyifunde, sizindle ngesikufundako, besibawe noJehova bona asirhelebhe sisebenzise esikufundileko. IKosi uDavida nayitlolako yathi: “Lokha nangikukhumbula ngilele emsemenami, ubusuku boke ngihumuza ibizo lakho.” (IRhubo 63:7; [63:6 NW]) Wabuye wathi: “Ngidumisa [uJehova] ongilulekako, ngitjho nebusuku ihliziywami iyangikhalima.” (IRhubo 16:7) UDavida wazindla ngeseluleko sakaJehova wasivumela nokuthi simakhe kusukela ekuzikeni kwemizindlwakhe kunye nehliziywakhe, kwabhala nofana isiyalweso sibudisi wasemukela. (2 Samyela 12:1-13) UDavida usibonelo esihle khulu sokuthobeka nokulalela kithi. Akhuzibuze naku umbuzo: ‘Nangifunda iBhayibheli ngiyazindla ngalokho engifunda ngakho, bengivumele nesiluleko sakaZimu sisikinye imizindlwami namazizwami? Ngingakghona na ukwenza okudlula lokho?’—IRhubo 1:2, 3.

12, 13. UJehova ulisebenzisa njani ibandla lobuKrestu nomoya ocwengileko ukuze asibumbe?

12 Umoya ocwengileko ungasibumba ngeendlela ezinengi. Ngokwesibonelo ungasirhelebha silingise ubuntu bakaJesu begodu sibe neenthelo zomoya ezihlukahlukeneko. (Galatiya 5:22, 23) Esinye seenthelwezo lithando. Simthanda kwemhlolo uZimu, sifuna nokumlalela abe asibumbe, ngani ngoba sazi kuhle ukuthi imiyalwakhe izuzisa thina. Okungaphezu kwalokho, umoya ocwengileko uyasiqinisa sikghone ukubalekela ukubunjwa liphasi elikhohlakelekweli. (Efesu 2:2) Ebutjheni bakhe umpostoli uPowula abadosi phambili bekolo yobuJuda baba nomthelela omumbi kuye. Kodwana umoya ocwengileko wamtjhugulula. Kamva watlola wathi: “Ngikghona ukwenza yoke into ngaloyo ongiqinisako.” (Filipi 4:13) Nathi-ke nasinje kufuze sibawe umoya ocwengileko, ngani ngoba siyazi ukuthi uJehova uzoyiphendula imithandazwethu.—IRhubo 10:17.

UJehova usebenzisa abadala bebandla ukuze asibumbe, kodwana kufuze sibalalele nabasiyalako (Qala iingaba 12, 13)

13 UJehova ubuye godu asebenzise ibandla nabadala ukuze basibumbe. Ngokwesibonelo, nange abadala babona ubuthakathaka obuthileko kithi, akhe bariyade basirhelebha khonokho. Neenluleko ebasipha zona aziveli emibonweni yabo. (Galatiya 6:1) Vane bathandaze ngokuzithoba kuJehova babawe ukuhlakanipha nokuzwisisa. Bese-ke benze nerhubhululo basebenzisa iBhayibheli neencwadi zethu zobuKrestu ukwenzela bona bafumane imininingwana abazosirhelebha ngayo. Nange umdala eza kuwe afese akunikele isiyeleliso ngomusa nangesineke, mhlamunye ngendlela ombatha ngayo, ukhumbule ukuthi isiyalweso sitjho indlela uZimu akuthanda ngayo. Nawusisebenzisako iselulekweso uzokufaniswa nomdaka othambileko uJehova akwazi ukuwubumba, nawe uzokuzuza kilokho.

14. Nanyana anelawulo phezu komdaka, uJehova ubatjengisa njani abantu ukuthi uyalihlonipha ilungelo labo lokuzikhethela?

14 Nasizwisisa indlela uJehova asibumba ngayo, lokho kuzosirhelebha sikwazi ukuba netjhebiswano nabafowethu nabodadwethu. Nabantu esibatjhumayezako sizokuba nombono omuhle ngabo, kuhlanganise nesifunda nabo iBhayibheli. Emihleni yeBhayibheli umbumbi ngaphambi kokuthi abumbe, bekufuze athome ngokuhlwengisa umdaka loyo ntangi abuye akhuphe woke amatje nokhunye okungenzeka kuhlangene nomdaka loyo. UMbumbi omKhulu uJehova usiza abantu abafuna ukubunjwa. Akabakateleli ukuthi batjhentjhe, kunalokho ubatjengisa iinkambiso zakhe ezihlanzekileko. Kuba ngibo abantwabo abazokukhetha ukuthi bayafuna na ukwenza amatjhentjho.

15, 16. Abafundi beBhayibheli bakutjengisa njani ukuthi bafuna uJehova ababumbe? Hlathulula.

15 Akhesucabange ngokwenzeka kuTessie udade we-Australia. Bekulula khulu ngaye ukufunda ngokutjhiwo yiBhayibheli. Nanyana kunjalo, bekajame sikhundla sinye angathuthuki ndawo, esifundweni bekangalibeki. Udade obekafunda naye wabe wathandaza kuJehova waqunta nokuthi angeze asafunda naye. Kwenzeka into engakholwekiko. UTessie watjela udade lo unobangela omenza angathuthuki. Wathi bekazizwa ngasuthi ngimzenzisi, ngani ngoba bekathanda ukugembula khulu. Watjho nokuthi uqunte ukutjhiya phasi eendabeni zokugembula.

16 Akhenge asamorosa isikhathi uTessie wathoma ukuya esifundweni, wasebenzisa nobuntu bakhe obutjha bobuKrestu, abangani bakhe bangaphambilini nabo bebangakazibeki phasi bebahlekisa ngaye. Kungakabiphi wabhajadiswa uTessie wabaliphayona lesikhathi esizeleko, ngapha anabantwanyana abancani. Kusemtarini-ke ukuthi abafundi beBhayibheli bathoma ukwenza amatjhuguluko bona bathabise uZimu, naye uzobatjhideza hlanukwakhe ababumbe babe zizitja eziligugu.

17. (a) Khuyini efika engqondwenakho nawucabanga ngoJehova njengoMbumbakho? (b) Ngimiphi eminye imikhakha yokubumba esizokucoca ngayo ngokuzako?

17 Bekube kunamhlanjesi, ababumbi basabumba umdaka ngokuqophelela benze ipoto ehle ngezandla. UJehova naye usebenzisa indlela efanako, usibumba ngomusa asebenzisa isiyalo, bese-ke uyaqala ukuthi sizizwa njani ngalokho. (Funda iRhubo 32:8.) Kazi uyambona na uJehova ukuthi unendaba nawe? Uyayibona na indlela uJehova aqophelela ngayo nakakubumbako? Nangabe kunjalo ngibuphi ubuntu obungakurhelebha uhlale uthambile njengomdaka uJehova angawubumba? Ngibuphi ubuntu okufuze ububalekele ukwenzela bona ungazokuba mdaka oqinileko ongeze wabunjwa? Ababelethi bona bangasebenzisana njani noJehova ekubumbeni abentwababo? Isihloko esilandelako sizokuphendula imibuzo le.