Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

Ungathomi Uvumele Iimphoso Zabanye Abantu Zikukhubekise

Ungathomi Uvumele Iimphoso Zabanye Abantu Zikukhubekise

‘Bekezelelanani . . . omunye nomunye.’—KOLOSE 3:13.

IINGOMA: 121, 75

1, 2. IBhayibheli yakubikezela njani ukwanda kwabantu bakaJehova?

EPHASINI mazombe kunehlangano eyakhiwa babantu abathanda uJehova, abafuna nokumlotjha. Abantwabo boFakazi bakaJehova. Ngitjho nanyana banamaphosiso nemitjhapho njalo, uJehova urhola abantu bakhe ngomoyakhe ocwengileko. Akhesibone ezinye zeendlela ababusise ngazo.

2 Ngo-1914, bebayimbijana khulu abantu abalotjha uJehova. Khonapho uJehova wabusisa umsebenzi wokutjhumayela. Umphumela walokho, kunamamiliyoni wabantu abafunde iBhayibheli baba boFakazi. UJehova nakahlathulula ukwanda okungakokhu uthi: “Ophasi ngesibalo uzakuba yikoro nomncani abe sisizwe esinamandla. [NginguJehova]. Nje-ke, ngesikhathi esifaneleko ngizakwenza msinyana lokhu.” (Isaya 60:22) Namhlanjesi sikubona kuhle ukuzaliseka kwesiphorofidwesi. Abantu bakaJehova bafaniswa nesitjhaba esikhulu. Ephasini mazombe kuneentjhaba ezinengi ezinesibalo sabantu abayimbijana nabamadaniswa nesibalo sabantu bakaJehova.

3. Iinceku zakaZimu zilitjengise njani ithando lazo?

3 Emalangeni wamaswaphela la, uJehova urhelebha abantu bakhe baqinisane ethandweni. Phela “uZimu ulithando” sisuke silingisa yena. (1 Jwanisi 4:8) NoJesu wayala abalandeli bakhe bonyana ‘bathandane.’ Wathi: “Ngalokhu boke abantu bazakwazi bona nibafundi bami, nanithandanako.” (Jwanisi 13:34, 35) Esikhathini esadlulako, iinceku zakaJehova zalitjengisa ithandweli kabanye abantu, ngitjho nanyana izizwe zaya ipini. Sinesibonelo sepi yephasi yesibili, abantu abamamiliyoni ayi-55 babulawa. Nakubabantu bakaJehova bona akhenge babulale namunye umuntu epini leyo. (Funda uMikha 4:1, 3.) Lokhu kubarhelebhe bahlala ‘banganamlandu eengazini zabo boke abantu.’—IzEnzo 20:26.

4. Khuyini eyenza ukwanda kwabantu bakaJehova kube yiqophamlando kangaka?

4 Abantu bakaZimu baragela phambili nokwanda ngesibalo, kubhala baqalene nenabakazi elinamandleli uSathana. “Uzimu wesikhathesi.” (2 Korinte 4:4) USathana lo ulawula zepolotiki zephaseli, kube mahlelo wezeembikindaba, ukusebenzisa koke njalo ukwenzela ukuthi avimbe ukutjhunyayelwa kweendaba ezimnandi. Kodwana angeze awukhandela umsebenzi lo. Anjalo nje wazi kuhle nokuthi usalelwe sikhatjhana esincani khulu, ngikho abelesele ukusivimbezela ukuthi singasalotjhi uJehova.—IsAmbulo 12:12.

UZAKUTHEMBEKA NA NOFANA ABANYE BENZA IIMPHOSO?

5. Khuyini evane ibangele ukuthi ngasikhathi abanye basilimaze? (Qala isithombe esisekuthomeni.)

5 Iinceku zakaZimu zifunde ukuqakatheka kokuthanda uZimu nabanye abantu. UJesu wathi: “‘Thanda [uJehova] uZimakho ngehliziywakho yoke, ngomphefumulwakho woke nangomkhumbulwakho woke.’ Lo myalo wokuthoma nongomkhulu. Wesibili ofana nawo ngothi. ‘Thanda umakhelwanakho njengombana uzithanda wena.’” (Matewu 22:35-39) Khonapho, iBhayibheli ikubeka ebaleni nayithi abantu boke babelethwe banesono esasifumana ku-Adamu. (Funda kwebeRoma 5:12, 19.) Kesinye isikhathi ebandleni abanye bangatjho namkha benze into engasilimaza. Nakwenzeka iintwezo sizokubona senzeni? Indlela esithanda ngayo uJehova kghani izakusolo idzimelele? Sizakusolo sithembekile kuJehova nebantwini bakhe? IBhayibheli iyasitjela ngeenceku zakaZimu ezakhe zenza nofana zatjho izinto ezatjhiya abanye banamanceba. Akhesizwe bona singafundani thina kekwenzeka kizo.

Ngathana bewuhlala kwa-Israyeli emihleni yokuphila kwaka-Eli namadodanakhe, bewuzokubona wenzeni? (Qala isigaba 6)

6. Yini eyenza sithi u-Eli wabhalelwa kukhalima abantwana bakhe?

6 Sinesibonelo saka-Eli ebekamphristi omkhulu kwa-Israyeli. Amadodanakhe amabili adelela iimthetho kaJehova. IBhayibheli ithi: “Amadodana amabili ka-Eli gade aziinkhohlakali, angahloniphi [uJehova].” (1 Samyela 2:12) U-Eli bekazi kuhle bona amadodanakhe bewaziphethe kumbi kangangani. Kwabhala kunjalo akhenge awakhalimele ngokwaneleko. Ekugqineni uJehova wamjezisa namadodanakhe lawo u-Eli. Kwathi kamva akhenge asavumela neenzukulwana zakhe bona zibe baphristi abakhulu. (1 Samyela 3:10-14) Akhesithi bewuphila emihleni ka-Eli, wazi nokuthi utjhalazelela ubukhohlakali ebebenziwa madodanakhe, bowuzokukhubeka na? Kghani ukukholwa kwakho bekuzokubogaboga ngebanga lobujamobu, bewulise nokulotjha uJehova?

7. UDavida wonela uJehova ngezinga elingangani? Begodu uZimu wenzani ngalokho?

7 UDavida beka nobuntu obuhle khulu, ngiyo into ebeyenza uJehova amthande kangaka. (1 Samyela 13:13, 14; IzEnzo 13:22) Kwabhala uDavida selenze into ehlahlathelisako. Ngesikhathi u-Uriya angekho asepini, uDavida waya noBhathi-Tjheba emabhayini omka-Uriya, bewazithwala. UDavida wayigadangela indaba leyo. Wabawa u-Uriya bona eze kuye azombona, bewalinga nokuthi ambuyisele emzinakhe. Phela engqondwenakhe uDavida bekadlumbana ukuthi u-Uriya uzakufese aye emabhayini nomkakhe, bese-ke abantu bathathe ukuthi uyise lomntwana nguye u-Uriya. U-Uriya wabhala ukuya emzinakhe. Yeke uDavida wenza isigiri yokuthi u-Uriya abulawe epini. Ngebanga lezono azenzwa nguDavida lezo umndenakhe wavelelwa kabuhlungu khulu. (2 Samyela 12:9-12) Khonapho uJehova wamenzela umusa bewamlibalela. Bekazi kuhle ukuthi uDavida bekafuna ukwenza okulungileko. (1 AmaKhosi 9:4) Nabewuphila emihleni kaDavida bowuzozizwa njani ngendaba le? Kghani bewuzozihlalela phasi ulise ukulotjha uJehova?

8. (a) Umpostoli uPitrosi wabhalelwa ngaliphi ukuthembeka emezwini awatjho ngomlomwakhe? (b) Ngemva kokuphosisa okungaka kwakaPitrosi kubayini uJehova araga nokumsebenzisa?

8 Esinye isibonelo esinaso esiseBhayibhelini ngesompostoli uPitrosi. UJesu wamkhetha bona abempostolakhe. Kesinye isikhathi uPitrosi bekhenze izinto eziphume endleleni. Wakhe wathi kuJesu angeze amtjhiya nanyana abanye bangamtjhiya boke. (Markosi 14:27-31, 50) UJesu wathi nakabotjhwako, abapostoli boke njalo kuhlanganise naye uPitrosi, bamsukela anjalo. Kwabe kwaba mahlandla amathathu, uJesu aphikwa nguPitrosi. (Markosi 14:53, 54, 66-72) Ngemva kwalapho uPitrosi yamguguna kabuhlungu into ayenza kuJesu. Yeke uJehova wamlibalela uPitrosi bewaraga nokumsebenzisa. Ngathana bewumfundi ngesikhatheso wazi nento eyenzwe nguPitrosi, kghani bewuzokuhlabela phambili nokulotjha uJehova?

Akunanto esiqiniseka ngayo ukudlula ukwazi ukuthi uJehova uhlala enza okulungileko

9. Yini ekwenza ukholelwe ukuthi uZimu uhlale enza okulungileko?

9 Eembonelwenezi zoke nje, sikghona ukubona indlela iinceku zakaJehova ebezona ngayo bezenze nabanye abantu izinto ezihlahlathelisako. Izintwezi nazenzekako namhlanjesi uzokubona wenzeni? Kghani uzokulisa ukuya esifundweni namkha usukele uJehova nabantu bakhe safuthi? Nofana kuzokuba kulapho ubona khona ukuthi uJehova unomusa, kangangobana uyakwazi ukulinda umuntu abe atjhentjhe? Khekwenzeke ngasikhathi umuntu owonileko angaziboni amlandu nakancani. Uzokusolo unethemba na kuJehova ukuthi uyazi ngendaba le, bewuthembe nokuthi ngesikhathi esifaneleko uzoyilungisa? Nakufaneleko angabe amsuse nebandleni umuntu loyo. Uyakukholelwa na ukuthi uJehova uzokuhlale enza okulungileko?

HLALA UTHEMBEKILE

10. Yini ebeyizwisiswa nguJesu ngemitjhapho eyenziwa nguJuda Iskariyodi noPitrosi?

10 Sihlale sifunda ngabantu abanengi khulu eBhayibhelini abalwela ukuhlala bathembekile kuJehova nebantwini bakhe ngitjho nanyana bebabhodwe babantu ebebaphosisa kwamanikelela. UJesu usibonelo esihle khulu endabeni le. Ngemva kokuthandaza kuYise abawa irhelebho, wakhetha abapostoli abayi-12. Omunye wabo nguJuda Iskariyodi wagqina ngokuthengisa uJesu. UPitrosi naye waphika uJesu wathi akamazi. (Lukasi 6:12-16; 22:2-6, 31, 32) Nanyana abanye abafundi bamdanisa kangaka uJesu, akhenge abakwatele namkha akwatele uJehova. Kunokuthi enze njalo, uJesu watjhidelana noYise khulu wahlabela phambili nokumlotjha athembekile. Umphumela wezenzwezo, waba kukuthi uJehova ambusise ngokumvusa, kamva wamenza iKosi yomBuso wezulwini.—Matewu 28:7, 18-20.

11. Yathini iBhayibheli nayibikezela ngeenceku zakaJehova emalangeni la?

11 Isibonelo sakaJesu sisifundisa ukuthembeka kuJehova nebantwini bakhe. Sineenzathu ezihle khulu zokwenza njalo. Siyabona nokuthi uJehova urhola iinceku zakhe emalangeni wamaswaphela la. Urhelebha iinceku zakhe zitjhumayele iqiniso ephasini loke, begodu ngibo bodwa abantu abenza umsebenzi lo. Bayinyanda yinye begodu bathabile ngebanga lokuthi bafundiswa nguJehova. Wakhe wayihlathulula bunje indaba le uJehova wathi: “Qalani, iinceku zami [zirhuwelela] ngethabo leenhliziyo zazo.”—Isaya 65:14.

Kuzabe kungasikho ukuhlakanipha nasingasukela uJehova nabantu bakhe ngebanga lokuthi omunye umuntu usiphosisele

12. Kufuze siwaqale njani amaphoso wabanye abantu?

12 Ayikho into esithabisa njengokwazi ukuthi uJehova nguye osirhelebha senze izinto ezihle. Njengombana siphila ephasini lakaSathana, umahluko ngathi nabantu abangamhloniphiko uZimu kukuthi bona abakathabi begodu abanalo ithemba lamambala lengomuso. Yeke kuzabe akusikho ukuhlakanipha nasingasukela uJehova nabantu bakhe ngebanga lokuthi kukhona osigadange amakhona ebandleni. Kunokuthi senze njalo kuhle ukuhlala sithembekile kuJehova silandele neenqophiso zakhe. Sitlhoga nokufunda indlela esiqala ngayo amaphoso wabanye.

KUFUZE WENZENI?

13, 14. (a) Kubayini kufuze sibekezelelane? (b) Ngisiphi isithembiso okungakafuzi sisilibale?

13 Khuyini okufuze uyenze nangabe umfowenu atjho nofana enze into elumelako? IBhayibheli iyaseluleka: “Ungarhabi ukuthukuthela ehliziywenakho ngombana itukuthelo ihlala esifubeni seendlhadlha.” (UMtjhumayeli 7:9) Soke nje sizizoni senza namaphoso. Yeke angeze salindela ukuthi abafowethu bazokuhlale benza kuhle ngaso soke isikhathi. Nokuhlala sizindla ngamaphoswabo nakho lokho akusikuhle nakancani. Nangabe besikwenza lokho, singazifumana sesikhonza uJehova ngehliziyo egobeneko. Okuhlahlathelisa khulu singabogabogisa nokukholwa kwethu, besikhambe nehlanganweni kaJehova. Umphumela ube kuhlala phasi singasalotjha uJehova, sikhohlwe nangethemba lokuphila ephasini elitjha.

14 Alo khuyini engakurhelebha ulotjhe uJehova uthabile ngitjho nanyana abanye benzana nezinto ezikutshwenyako? Uhlale ukhumbula amezwi aduduzako naka: “Qalani, sele ngizokudala izulu elitjha nephasi elitjha: Izinto zaphambilini azisazokukhunjulwa, namkha ziyelelwe emkhumbulweni.” (Isaya 65:17; 2 Pitrosi 3:13) Iimbusiswezi sizozifumana zoke nje nange sihlala sithembekile kuJehova.

15. UJesu wathi kufanele senzeni abanye nabasiphosiselako?

15 Siyavuma ukuthi okwanje asikabi ukuphila ephasini elitjha. Nange umuntu asona, sikhumbule ukuzindla ngalokho uJehova alindele bona sikwenze. UJesu wakhe wathi: “Nanilibalela abantu abanitjhapheleko noYihlo osezulwini uzanilibalela. Kodwana naningalibaleli abantu abanitjhapheleko noYihlo angekhe anilibalela imitjhapho yenu.” UPitrosi wabuza uJesu wathi: “Kghani bekube kalikhomba?” UJesu wathi kuye: “Awa, ingasi bekube kalikhomba, kodwana kube ngokubuyelelwe amatjhumi alikhomba nakhomba.” UJesu bekasifundisa ukuthi kufuze sihlale sikulungele ukulibalela abanye.—Matewu 6:14, 15; 18:21, 22.

16. UJosefa waba sibonelo esihle ngaliphi?

16 Isibonelo sakaJosefa sisifundisa indlela yokujamelana nokudaniswa ngabanye abantu. UJosefa nomnakwabo bekungibo bodwa abantwana ababelethwa nguJakopo noRharheli. UJakopo bekanawo amanye amadodana alitjhumi kodwana ebekayithanda ukuwadlula woke bekunguJosefa. Into le yabangala bona amadodana amanye la abe nesikhwele ngoJosefa. Bebamhloye into ekhambako, babe bamthengisela eGibhide waba sigqila salapho. Iminyaka ikhambe njalo, bekufike la ikosi yeGibhide yenza khona uJosefa umuntu wesibili onamandla khulu nongalawula inarha, ngebanga lokuthi ikosi beyikarwa yindlela ebekaberega ngayo. Ngemva kwalokho abafowabo lakaJosefa bafufunyezwa yindlala, beza eGibhide bazokuthenga ukudla. Nabaqala uJosefa abe abasamfanisi, kodwana yena bekabazi kuhle nje ukuthi babobani. Nanyana bebamphethe makghwakghwa njalo, yena akhenge abajezise. Wase wabalinga afuna ukubona ukuthi batjhentjhile na. Nakabona ukuthi sebatjhentjhile, wabatjela bona ungumnakwabo bewabaduduza. Wathi kibo: “Musani ukwesaba. Ngizanondla kanye nabantwabenu.”—Genesisi 50:21.

17. Uzimisele ukwenzani abanye nabakuphosiselako?

17 Ukhumbule ukuthi woke umuntu uyayenza imitjhapho, lokho kutjho bona nawe uyabatjhaphela abanye abantu. Nawubonako ukuthi utjhaphele omunye umuntu landela iseluleko seBhayibheli. Ncancabeza emuntwini loyo umbawe akulibalele, ulinge ngakho koke ukuba nokuthula naye. (Funda uMatewu 5:23, 24.) Kuyasithabisa ukulitjalelwa ngabanye. Nathi-ke kufanele senze into efanako nakibo. UKolose 3:13 uthi: “Bekezelelanani nakube omunye uneensolo ngomunye; libalelanani njengombana neKosi yanilibalela, iye nani kumele nilibalele.” Nange sibathanda ngokungazenzisi abafowethu, angeze sisolo silinyazwa zizinto abasenza zona kade. (1 Korinte 13:5) Ukulibalela abanye kwenza ukuthi nathi silitjalelwe nguJehova. Yeke abanye naba siphosiselako, ngathana singaba nomusa njengoBabethu uJehova, navane asenzela umusa nathi.—Funda iRhubo 103:12-14.