Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

Yewuthobeke, Ube Nesirhawu NjengoJesu

Yewuthobeke, Ube Nesirhawu NjengoJesu

“NoKrestu wahlupheka ngebanga lenu, wanitjhiyela isibonelo bona nilandele emtlhaleni wakhe.”—1 PITROSI 2:21.

1. Kubayini sithi ukulingisa uJesu kuyafana nokulingisa uJehova?

SIYAKUTHANDA ukulingisa abantu esibathandako. Ebantwini abakhe baphila ephasinapha, akekho umuntu osibonelo esihle kuzidlula zoke ngaphandle kwakaJesu Krestu. Kubayini sitjho njalo? UJesu wakhe wathi: “Loyo ongibonileko ubone uBaba.” (Jwanisi 14:9) Yeke, kufuze simlingise ngombana yena ulingisa uYise ngokupheleleko. Ngikho nawufunde ngoJesu, sebele ufunde ngoJehova. Ngebangelo-ke, nesilingisa uJesu kuyafana nokuthi silingisa uJehova, uMuntu omkhulu ezulwini nephasini. Lelo-ke lilungelo elingangelungelo!

2, 3. (a) Kubayini uJehova amhlathulule kuhle kangaka uJesu, begodu ulindele bona thina senzeni? (b) Sizokucoca ngani esihlokwenesi nakilesi esilandelako?

2 UJehova usebenzise iBhayibheli wamhlathulula kuhle uJesu nendlela ebekaphila ngayo. Kubayini enza njalo? Ngombana ufuna siyazi ukusuka nokuhlala iNdodanakhe le khona sizokukhamba emtlhalenayo. (Funda  1 Pitrosi 2:21.) IBhayibheli lifanisa isibonelo sakaJesu nomtlhala okufuze sikhambe kiwo. Kubayini litjho njalo? Kungombana uJehova ufuna silingise indodanakhe le kizo zoke izinto ebeyizenza. Phela uJesu bekaphelele, ngikho uJehova angakalindeli bona simlingise patsi. Kunalokho ufuna simlingise ngokusemandlenethu.

3 Kwanjesi, sizokuhlolisisa ubuntu bakaJesu obuhle esingabulingisa. Ngikho-ke esihlokwenesi sizokucoca ngokuthobeka nesirhawu sakhe. Bese kilesi esilandelako sicoce ngesibindi nokuhlakanipha kwakhe. Kizo zombili iinhlokwezi kuzokuphendulwa imibuzo emithathu ethi: Khuyini ukuthobeka, isirhawu, isibindi nokuhlakanipha? UJesu wabutjengisa njani ubuntobo? Thina-ke singamlingisa njani?

UJESU UTHOBEKILE

4. Kutjho ukuthini ukuthobeka?

4 Khuyini ukuthobeka? Inengi labantu abazikhakhazisako lizitjela ukuthi ukuthobeka kuthothobala. Kuliqiniso kangangani lokho? Kuhlekuhle, umuntu othobekileko unesibindi, akakathothobali. Ukuthobeka nokuzikhakhazisa akuhlangani njengamanzi ne-oli. Umuntu othobekileko akazinyazi namkha athwale amahlombe. Ngokwesibonelo, esinye isihlathululi samagama weBhayibheli sithi: “Ukuthobeka kuzwisisa bona sibancani kangangani phambi kwakaZimu.” Yeke, nesithobekileko angekhe sathoma saqalela abanye abantu ngaphasi kwepumulo. (Roma 12:3) Khona kubudisi ngabantu abangakapheleli ukuthobeka. Kodwana nasingazindla ngobukhulu bakaJehova sizokusizeka bese silingisa ukuthobeka kwakaJesu.

Nesithobeke kwamambala angekhe sathoma saqalela abanye abantu phasi

5, 6. (a) Ngubani uMikhayeli ingilozi ekulu? (b) Kubayini uMikhayeli bekathobekile?

5 UJesu bekakutjengisa njani ukuthobeka? INdodana kaZimu le beyisolo ithobekile, kusukela iseseyingilozi ezulwini bekube sephasinapha. Akhe sithi fahlafahla ngeembonelo ezimbalwa zalokho.

6 Indlela Ebekaziqala Ngayo. Incwadi kaJuda isifundisa okuthileko ngepilo kaJesu angakezi ephasini. (Funda uJuda 9.) Ithi uJesu bekabizwa ngoMikhayeli, ingilozi ekulu ephatha ezinye. Ithi wakhe ‘waphikisana noSathana’ kubangwa ‘isidumbu sakaMosi.’ Kwathi bona uMosi ahlongakale, uJehova wamngcwaba endaweni lapha kungazi muntu khona. (Duteronomi 34:5, 6) Ukuthi uSathana bekafuna ukwenzani ngesidumbu sakaMosi, kwazi yena, mhlamunye bekafuna abantu balotjhe uMosi njengosingazimu. Kungakhathaliseki ukuthi bekafuna ukwenzani ngaso, uMikhayeli wayisikimela indaba le, wamvimba. Enye incwadi nayihlathulula igama elithi ‘ukuphikisana’ elitlolwe encwadini kaJuda ithi lingaqalisela ‘nepikiswaneni engokomthetho,’ okuveza ukuthi uSathana  ‘bekanganalo ilungelo lokuthatha isidumbu sakaMosi.’ Nanyana kunjalo, ingilozi ekulu le beyazi ukuthi kunezinto enganalungelo lokuzenza. Yeke, yatjhiyela koke ezandleni zakaJehova uMahluleli oMkhulu, bona kube nguye ogweba uSathana. Maye ukuthobeka okungaka!

UJesu wazithoba, wenza koke uJehova amtjele khona ‘bekwaba sekufeni’

7. UJesu bekathobeke njani emezwini nezenzweni zakhe?

7 Nangesikhathi uJesu asephasini wahlala anjalo, athobekile. Lokho ukubona emezwini nezenzweni zakhe. Indlela ebekakhuluma ngayo. UJesu khenge azidosele amehlo wabantu afune ukubukwa. Kunalokho, bekafuna abantu badumise uYise. (Markosi 10:17, 18; Jwanisi 7:16) Khenge abanyaze namkha abehlise isithunzi abafundi bakhe. Kunalokho bekabahlonipha, ababuka nabenze kuhle. (Lukasi 22:31, 32; Jwanisi 1:47) Izenzo zakhe. UJesu bekangasi mumuntu oregileko namkha onezinto ezinengi. (Matewu 8:20) Bekazimisele ukwenza umsebenzi ophasi abanye ebebangafuni ukuwenza. (Jwanisi 13:3-15) Bekalalela uZimu ngokupheleleko. (Funda kwebeFilipi 2:5-8.) Wazithoba, walalela koke uJehova amtjele khona ‘bekwaba sekufeni,’ okuyinto ebhala khulu ebantwini abazikhakhazisako. Kuyakhanya-ke ukuthi uJesu, indodana yomuntu, bekathobeke ukuthobeka.—Matewu 11:29.

YEWUTHOBEKE NJENGOJESU

8, 9. Nawuthobekileko ubonakala njani?

8 Singamlingisa njani uJesu endabeni yokuthobeka? Indlela esiziqala ngayo thina. Umuntu othobekileko uyazi bonyana kunezinto anganalungelo lokuzenza. Uyazi nokuthi akanalungelo lokugweba abanye abantu. Nesithobekileko angekhe sithome sibakhombe ngomuno abazalwana bethu, sibanyefule. (Lukasi 6:37; Jakopo 4:12) Ukuthobeka kusisiza singaziqali njengabantu ‘abalunge khulu.’ Ngamanye amagama, angekhe sabaqalela phasi abazalwana bethu ngombana banganamakghono namalungelo thina esinawo. (UMtjhumayeli 7:16) Nabadala bebandla akukafaneli bacabange ukuthi bangcono kunamaKrestu abakhonza nawo. Kunalokho, kufuze ‘bathathe abanye njengabangcono kunabo,’ okutjho ukuthi kufuze baqale abanye njengabaqakatheke ukudlula bona. Benza njalo abelusi abanethando.—Filipi 2:3; Lukasi 9:48.

9 Akhucabange nganangu uMzalwana uW. J. Thorn, owathoma ukukhambela amabandla ngo-1894. Kwathi ngemva kweminyaka eminengi ajikeleza, wakhitjhwa ekukhambeleni amabandla, wabelwa eenkukhwini eplasini lehlangano ebelibizwa nge-Kingdom Farm ebeyiseNew York. Bekathi nekathoma ukuzizwa anyazekile ngokusebenza eenkukhwini, atjele ihliziywakhe athi: “Wena muntu ongangethuli. Yini le ozikhakhazisa  ngayo?” (Funda u-Isaya 40:12-15.) Maye ukuthobeka okungaka!

10. Sitjengisa njani bona sithobekile ngamezwi nangezenzo zethu?

10 Indlela esikhuluma ngayo. Nasithobeke kwamambala, sizokubala amagamethu nasikhuluma nabanye. (Lukasi 6:45) Angekhe sisolo siziinqeda mlozi sikhuluma ngalokho esikufezileko nangamalungelwethu. (IzAga 27:2) Kunalokho, sizobabuka besibathokoze abafowethu nabodadwethu ngamakghonwabo. (IzAga 15:23) Izenzo zethu. AmaKrestu athobekileko angekhe athoma afune ukuduma namkha ukuqakatheka ephasineli. Kunalokho kufuze aphile ipilo evamileko, azimisele nokwenza imisebenzi enyazekako, khona bazokulotjha uJehova ngokusemandlenabo. (1 Thimothi 6:6, 8) Okuqakatheke khulu, umuntu othobekileko uyalalela. Nesizakukghona ‘ukulalela abarholi’ ebandleni kumele sithobeke besilinge ukwamukela lokho ihlangano kaJehova esitjela khona.—Hebheru 13:17.

UJESU UNESIRHAWU

11. Siyini isirhawu?

11 Siyini isirhawu? Ibizo elithi “isirhawu” litjho ukukhathalela nokuzwela abanye. Angekhe waba nesirhawu nomusa unganathando. (Lukasi 1:78; 2 Korinte 1:3; Filipi 1:8) Enye incwadi ehlathulula amagama weBhayibheli ithi, isirhawu singaphezu kokuzwela umuntu. Ithi godu umuntu onesirhawu ‘uyakuthanda ukusiza abanye,’ afise nokobana baphumelele epilweni. Isirhawu siyamhlohlozela, simenze athuthukise ipilo yabanye abantu.

12. UJesu waziveza njani ukuthi unesirhawu? Isirhawu besimhlohlozela bona enzeni?

12 UJesu bekasitjengisa njani isirhawu? Ngokubazwela abantu nangezenzo zakhe. Kwathi nekabona uMariya nabanye barhahlawula isililo ngokuhlongakala kwakaLazaru, naye wabhalelwa kuzibamba, wasirhidla zehla. (Funda uJwanisi 11:32-35.) Ngiso isirhawu esamenza wavusa uLazaru nendodana yomhlolokazi othileko. (Lukasi 7:11-15; Jwanisi 11:38-44) Isirhaweso kungenzeka samenza wavusa uLazaru godu bona ayokubusa naye ezulwini. Ngaphambi kwesenzakalo sokuvuswa kwakaLazaru, uJesu wathi nakabona isiqubuthu sabantu siza kuye “wasirhawukela.” Isirhawu samenza “wasifundisa okunengi.” (Markosi 6:34) Abantu abenza lokho ebekakutjho batjhuguluka! Isirhawu sakhe besingapheleli endleleni ebekazizwa ngayo kwaphela. Besimhlohlozela bona afune amathuba wokusiza abatlhogako.—Matewu 15:32-38; 20:29-34; Markosi 1:40-42.

13. Amezwi kaJesu bekabaphatha njani abantu? (Qala isithombe esisekuthomeni.)

13 Amezwakhe anesirhawu. Ngendlela uJesu ebekabazwela ngayo abantu bekakhuluma nabo kuhle, khulukhulu labo ebebagandelelwa. Umpostoli uMatewu nakadzubhula encwadini ka-Isaya uthi ngeKosi uJesu: “Umhlanga otshinyekileko ayizukuwukhambiselela nesibani esififiyelako ayizukusicima.” (Isaya 42:3; Matewu 12:20) Kutjho ukuthini lokho? UJesu akhenge abahlukumeze abantu nangelanga lomhlolo. Kunalokho, bekakhuluma kamnandi  nabo. Umlayezo ebekatjhumayela ngawo bewuthinta “abaneenhliziyo ezaphukileko.” (Isaya 61:1) Bekabiza nanyana ngubani ‘odiniweko nodisibezekako’ ukuze ‘umoyakhe ufumane ukuphumula.’ (Matewu 11:28-30) Watjela nabafundi bakhe ukuthi uZimu ufuna ukusiza woke umuntu omlotjhako, ngitjho ‘nabancancanaba,’ abaqalelwa phasi ephasinapha.—Matewu 18:12-14; Lukasi 12:6, 7.

LINGISA ISIRHAWU SAKAJESU

14. Singakuveza njani bona siyabarhawukela abanye?

14 Singamlingisa njani uJesu? Indlela esitjengisa ngayo isirhawu. IBhayibheli lithi kufuze sifunde ukuba “nesirhawu,” ngitjho nanyana singakabelethwa naso. Isirhawu singezinye zezinto ezakha ubuntu “obutjha” uJehova athi kufuze sibe nabo. (Funda kwebeKolose 3:9, 10, 12.) Ubonakala njani bona unesirhawu? IBhayibheli lithi: “Vulani iinhliziyo zenu ngokupheleleko.” (2 Korinte 6:11-13) Yeke, kufuze umlalele kuhle umuntu nakakhuluma nawe ngeenkinga zakhe. (Jakopo 1:19) Sebenzisa ingqondwakho uzibuze ukuthi: ‘Thana bekungimi olilako, bengizozizwa njani? Lisizo bani ebengizolitlhoga sikhatheso?’—1 Pitrosi 3:8.

15. Khuyini esingakwenza ekusizeni abezwa ubuhlungu bokufelwa nalabo abatlhagako?

15 Izenzo zethu ezinesirhawu. Isirhawu sakha isifiso kithi sokufuna ukusiza abanye, khulukhulu abaphukileko emoyeni nabadosa emhlweni. Sibasiza njani-ke abantu abanjalo? Incwadi yebeRoma 12:15 ithi: “Thabani kanye nalabo abathabileko, nilile kanye nalabo abalilako.” Kanengi abantu vane bafuna ukududuzwa kunokobana batjelwe isisombululo semirarwabo. Bafuna umngani abangakhuluma naye, abalalele kwaphela. Omunye udade owaduduzwa bazalwana ngemva kokuhlongakalelwa mntazanakhe uthi, “Ngizizwa kamnandi khulu ukuba nabangani abeza kwami bazokulila nami.” Singabarhawukela nangokubasiza ngezinto abazitlhogako. Mhlamunye kunomfelokazi omaziko otlhoga ukusizwa  ngokulungiselwa indlwakhe. Namkha kube nomKrestu olupheleko ongakghoni ukuya esifundweni, esimini nofana kwadorhodere ngebanga lokutlhoga into yokukhamba. Ngitjho nezinto ezincani ongazenzela umuntu ngesirhawu zingatjho into ekulu kuye. (1 Jwanisi 3:17, 18) Ngaphezu kwakho koke, siyabarhawukela abantu ngokutjhumayela kibo iindaba ezimnandi ngokusemandlenethu. Ayikho indlela edlula le yokutjhugulula amaphilo wabantu abathanda uZimu!

Ubathanda kwamambala na abafowenu nabodadwenu? (Qala isigaba 15)

16. Khuyini esingakutjho nesikhuthaza umuntu?

16 Amezwethu anesirhawu. Nasinesirhawu sizokuhlohlozeleka bona ‘sikhuthaze abaneenhliziyo ezibuthakathaka.’ (1 Thesalonika 5:14) Kodwana singathini nesibakhuthazako? Kufuze sibatjele bonyana sibakhathalela kangangani. Siyabathokoza ngobuntu babo obuhle namakghonwabo akarisako. Siyabakhumbuza ukuthi uJehova ubakhuphe ezweni wabaletha eqinisweni ngombana baligugu kuye. (Jwanisi 6:44) Siyabaqinisekisa nokuthi boke “abalungileko nabanesililo” uJehova uyabezwa. (IRhubo 34:18) Nasenza njalo amezwethu anesirhawu angabathoba amanceba abalilako.—IzAga 16:24.

17, 18. (a) UJehova uthi abadala kufuze baziphathe njani izimvu? (b) Sizokucoca ngani esihlokweni esilandelako?

17 Nina badala bebandla, uJehova ufuna niphathe izimvu zakhe ngesirhawu. (IzEnzo 20:28, 29) Ningathomi nilibale bona kumthwalwenu ukufundisa, ukuphumuza nokukhuthaza izimvu zakaZimu. (Isaya 32:1, 2; 1 Pitrosi 5:2-4) Ngebangelo-ke, nawungumdala onesirhawu angekhe uthome ulawule abafowenu, ubabekele iwomakazi lemithetho namkha ubahlale entanyeni ngokubenza bazizwe bamlandu, ubenzise okungaphezu kwamandlabo. Kunalokho kufuze ulinge ngokusemandlenakho bona umfowenu ahlale athabile. Koke akwenzako akakwenze ngombana athanda uJehova, akwenze ngokwamandlakhe, ungamkateleli.—Matewu 22:37.

18 Ukuzindla ngokuthobeka nesirhawu sakaJesu kusenza sizimisele ukumlingisa. Esihlokweni esilandelako, sizokucoca ngokuthi singamlingisa njani-ke uJesu endabeni yokuba nesibindi nokuhlakanipha.