Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

Udosa Phambili Na Ekudumiseni Okholwa Nabo?

Udosa Phambili Na Ekudumiseni Okholwa Nabo?

Udosa Phambili Na Ekudumiseni Okholwa Nabo?

“Ethandweni lobuzalwana thandanani. Ekudumisaneni nidose phambili.”—ROM. 12:10, NW.

1, 2. (a) Ngisiphi isiyeleliso uPowula asinikelako encwadinakhe eya kwebeRoma? (b) Ngimiphi iimbuzo esizoyicabangela?

ENCWADINAKHE ayitlolela beRoma, umpostoli uPowula ugandelela ukuqakatheka kokutjengisana ithando njengamaKrestu ebandleni. Usikhumbuza bona ithando lethu “lingabi ngelokuzenzisa.” Godu ukhuluma ‘ngethando lobuzalwana’ uthi ithando elinjalo kufuze litjengiswe ‘ngokuthandana ngokusuka ehliziyweni.’—Rom. 12:9, 10a.

2 Kuliqiniso, ukuba nethando lobuzalwana kuhlanganisa okungaphezu kokuba nemizwa efuthumeleko ngabanye. Imizwa enjalo kutlhogeka bona itjengiswe ngezenzo. Ngaphezu kwakho koke, akekho namunye ongazi ngethando nomuzwethu ngaphandle kobana silitjengise ngendlela ethileko. Ngokunjalo, uPowula ungezelela isiyeleliso: “Ekudumisaneni nidose phambili.” (Rom. 12:10b, NW) Kuhlanganisani ukudumisana? Kubayini kuqakathekile ukudosa phambili ekudumiseni esikholwa nabo? Singakwenza njani lokho?

Ihlonipho Nedumo

3. Litjho ukuthini ibizo “idumo” ngokweenlimi zokuthoma zeBhayibhili?

3 Ibizo eliyihloko lesiHebheru elithi idumo ngokwelizwi nelizwi litjho “ubudisi.” Umuntu odunyiswako uqalwa njengonobudisi namtjhana oqakathekileko. Ibizo elifanako lesiHebheru eMitlolweni litjhugululwa nangokobana “iphazimulo,” etjengisa ukuphakamisa okutjengiswa loyo odunyiswako. (Gen. 45:13) Ibizo lesiGirigi elitjhugululwe ngokobana “idumo” eBhayibhilini lidlulisela umqondo wehlonipho, ukuqakatheka nokuba ligugu. (Luka 14:10) Kwamambala, labo esibadumisako baligugu begodu baqakathekile kithi.

4, 5. Ukudumisana nokuba nehlonipho kuhlobene njani? Fanekisa.

4 Khuyini okubandakanywa kudumisa abanye? Kuthoma ngehlonipho. Eqinisweni, ibizo elithi “idumo” nelithi ‘ihlonipho’ ngokujayelekileko asetjenziswa ndawonye ngombana ahlobene eduze. Idumo litshwayo, namtjhana ukutjengisa ihlonipho. Ngamanye amezwi, ihlonipho ngokuyihloko iqalise endleleni esiqala ngayo abanakwethu, kukulapho idumo liqalise endleleni esibaphatha ngayo.

5 UmKrestu angalitjengisa njani idumo lamambala kilabo akholwa nabo nengabe akanahlonipho esuka ehliziyweni ngabo? (3 Jwa. 9, 10) Njengombana isitjalo singakhula besihlale isikhathi eside nesimile ehlabathini ehle, ngokunjalo nedumo lingaba ngelamambala belihlale isikhathi eside kwaphela nelimile ehliziyweni enehlonipho. Njengombana idumo elingakafaneli lingaveli ehloniphweni yamambala, lingaphela msinyana namtjhana ngokukhamba kwesikhathi. Ngikho, uPowula abuyelela isiyeleliso sokudumisana ngendlela enqophileko: “Ithando lenu alingabi ngelokuzenzisa.”—Rom. 12:9; funda u-1 KaPitrosi 1:22.

Dumisa Labo Abenziwe “Baba Sifaniso SakaZimu”

6, 7. Kubayini kufuze sihloniphe abanye?

6 Njengombana ukuba nehlonipho esuka ehliziyweni kusilodlhelo sokutjengisa idumo, akukafuzi silahlekelwe mbono weMitlolo esinawo wokuhlonipha boke abazalwana. Ngalokho, akhe sicabangele amabanga amabili walokho.

7 Ngokungafani nezinye iimbunjwa ephasini, abantu babunjwa “baba sifaniso sakaZimu.” (Jak. 3:9) Ngalokho, sineemfanelo ezinjengezakaZimu ezinjengethando, ukuhlakanipha nokulunga. Tjheja bona khuyini enye esiyifumene kuMbumbethu. Umrhalani wathi: “E! Sokulunga . . . , ukuroriswa kwakho kufika ezulwini. Nokho [umuntu] umenze waba ngaphasana kwakho, Zimu. Wambusisa ‘ngephazimulo’ nehlonipho.” (Rha. 8:1, 4, 5; 104:1) * Ngokujayelekileko uZimu unikele abantu isilinganiso esithileko sehlonipho, iphazimulo nedumo. Ngalokho, nesihlonipha omunye umuntu, eqinisweni, sizabe sitjheja uMthombo wehlonipho, uJehova. Nengabe sinamabanga wokuhlonipha abanye abantu, kufuze sibe nehlonipho engangani-ke ngesikholwa nabo!—Jwa. 3:16; Gal. 6:10.

Simalungu Womndeni Owodwa

8, 9. Ngiliphi ibanga lokuhlonipha esikholwa nabo uPowula akhulume ngalo?

8 UPowula ukhulume ngelinye ibanga lokobana kubayini kufuze sihloniphane. Ngaphambi kobana anikele isiyeleliso sokutjengisa idumo, wathi: “Nithandane njengamakholwa.” Ibizo lesiGirigi elitjhugululwe ngokobana “nithandane” liqalise esibophweni esiqinileko esihlanganisa umndeni onethando nosekelanako. Ngalokho, ngokuberegisa ibizwelo, uPowula bekagandelela bona ubungani obunjalo ebandleni kufuze buqine bube nethando njengomkhaya otjhideleneko nobumbeneko. (Rom. 12:5) Ngaphezu kwalokho, khumbula bona uPowula amezwi la wawatlolela amaKrestu azesiweko, woke egade amukelwe njengabantwana nguBaba ofanako, uJehova. Ngalokho, ngendlela ebonakalako, bebamndeni otjhidelene khulu. Ngebanga lalokhu, kwamambala amaKrestu azesiweko eenkhathini zakaPowula gade anebanga elinamandla lokuhloniphana. Yinto efanako ngabazesiweko namhlanje.

9 Kuthiwani ‘ngezinye izimvu’? (Jwa. 10:16) Nanyana zingakamukelwa njengamadodana kaZimu, kuyafaneleka bona zibizane mfowethu namtjhana dadwethu ngombana zakha umndeni owodwa obumbeneko wamaKrestu wephasi mazombe. (1 Pit. 2:17; 5:9) Ngalokho, nengabe labo bezinye izimvu bakuthokozela ngokuzeleko lokho abakutjhoko nebaberegisa amabizo “mfowethu” namtjhana “dadwethu,” nabo banebanga elinamandla lokuba nehlonipho esuka ehliziyweni ngabakholwa nabo.—Funda u-1 Pitrosi. 3:8.

Kubayini Kuqakatheke Kangaka?

10, 11. Kubayini ukuba nehlonipho nokutjengisa idumo kuqakatheke kangaka?

10 Kubayini ukuba nehlonipho nokutjengisa idumo kuqakatheke kangaka? Nanti ibanga: Ngokudumisa abafowethu nabodadwethu siba nesandla ehlalakuhleni nebunyeni balo loke ibandla.

11 Liqiniso, siyatjheja bona ukuba nobuhlobo obuseduze noJehova nokufumana ukusekelwa komoyakhe mthombo onamandla khulu esinawo njengamaKrestu weqiniso. (Rha. 36:7; Jwa. 14:26) Ngesikhathi esifanako, nengabe esikholwa nabo batjengisa bona basiqala njengegugu, siyakhuthazeka. (Iziy. 25:11) Omunye nekatjho amezwi namtjhana enza okuthileko okutjengisa bona uyasihlonipha sizizwa sikhuthazeka begodu sithabile. Kusipha amandla angeziweko bona siragele phambili ngethabo nokuzimisela endleleni eya ekuphileni. Nawe kungenzeka uzizwa ngendlela efanako.

12. Umuntu ngamunye angaba njani nesandla ehlalakuhleni efuthumeleko nenethando ebandleni?

12 Njengombana uJehova azi bona sibelethwe sinento yokuzizwa sifuna ukuhlonitjhwa, eLizwini lakhe usikhuthaza bona ‘sitjhisekele ukuhloniphana.’ (Rom. 12:10, funda uMatewu 7:12.) Woke amaKrestu amukela isiluleko esifike ngesikhathesi aba nesandla ehlalakuhleni efuthumeleko nethandweni lobuzalwana bobuKrestu. Ngalokho, senza kuhle ngokujamajama sizibuze, ‘Ngagcina nini ukuveza ngamezwi nangezenzo ihlonipho esuka ehliziyweni ngomzalwana nofana udade ebandleni?’—Rom. 13:8.

Isabelo Esikhethekileko Sabo Boke

13. (a) Ngubani okufuze adose phambili ekutjengiseni idumo? (b) Amezwi kaPowula afumaneka KwebeRoma 1:7 atjengisani?

13 Ngubani okufuze adose phambili ekutjengiseni idumo? Encwadinakhe eya kumaHebheru, uPowula wahlathulula abadala abamaKrestu ‘njengalabo abadosa phambili.’ (Heb. 13:17) Liqiniso, abadala badosa phambili emsebenzini eemnengi. Nanyana kunjalo, njengabalusi bomhlambi, kwamambala kufuze badose phambili ekudumiseni abakholwa nabo—kuhlanganise nabadala abanabo. Isibonelo, abadala nebahlangana bona bacabangele iintlhogo zebandla ezingokomoya, bayahloniphana ngokulalelisisa okutjhiwo nginanyana ngimuphi umdala abanaye. Ukuragela phambili, bayadumisana ngokucabangela iimbono nalokho okutjhiwo ngibo boke abadala nekwenziwa isiqunto. (IZe. 15:6-15) Nokho, kufuze sikhumbule bona incwadi kaPowula eya kwebeRoma beyinqotjhiswe kilo loke ibandla ingasi ebadaleni kwaphela. (Rom. 1:7) Ngalokho, ukungezelela, isiyeleliso sokudosa phambili ekutjengiseni idumo siberega kithi soke namhlanje.

14. (a) Tjengisa umehluko hlangana nokudumisana nokudosa phambili ekudumisaneni. (b) Ngimuphi umbuzo esingazibuza wona?

14 Godu tjheja ingcenye yesiluleko sakaPowulwesi. Wakhuthaza akholwa nabo eRoma bona bangatjengisi idumo kwaphela kodwana badose phambili ekutjengiseni idumo. Kubayini lokho kwenza umahluko? Cabanga ngesibonelo nasi. Uthitjhere angakhuthaza isiqhema sabantwana abakwaziko ukufunda bona bafunde ukufunda na? Awa. Sebakwazi ukufunda. Kunalokho, uthitjhere angarhelebha abafundi bonyana bafunde bhedere. Kungokufanako, ukuthandana, okusibangela bona sidumisane, sele kulitshwayo elitshwaya amaKrestu weqiniso. (Jwa. 13:35) Nokho, kunjengombana umntwana okwaziko ukufunda angathuthukisa amakghonwakhe wokufunda, nathi singathuthuka ngokudosa phambili ekudumisaneni. (1 Tes. 4:9, 10) Isabelo esikhethekilekwesi sinikelwe ngamunye wethu. Singazibuza, ‘ngiyakwenza na lokho—ukuba ngewokuthoma ekudumiseni abanye ebandleni?’

Dumisani “Abatlhagako”

15, 16. (a) Nesidumisanako, bobani okungakafuzi sibaqalele phasi, begodu kubayini? (b) Khuyini engaveza bona sinehlonipho esuka ehliziyweni ngabafowethu nabodadwethu?

15 Nesidumisanako, bobani ebandleni okungakafuzi sibaqalele phasi? ILizwi lakaZimu lithi: “Loyo obonisa ophasi umusa uboleka uJehova begodu Yena uzombuyisela ngepatho yakhe.” (Iziy. 19:17) Kufuze isithinte njani ikambisolawulo efumaneka emezwini layo njengombana silinga ngamandla ukudosa phambili ekudumiseni abanye?

16 Uzokuvuma bona abantu abanengi bayakghona ukubadumisa labo abaseenkhundleni eziphakemeko, kodwana bangabaphathi ngehlonipho labo ababaqalela phasi. Nokho, uJehova akasinjalo. Wathi: “Labo abangidumisako ngizobadumisa.” (1 Sam. 2:30; Rha. 113:5-7) UJehova uyabadumisa boke labo abamkhonzako nabamdumisako. Akabeqisi amehlo “abatlhagako.” (Funda u-Isaya 57:15; 2 Mil. 16:9) Kwamambala, sikhanuka ukulingisa uJehova. Ngalokho, nesifuna ukubona bona senza njani ekutjengiseni abanye idumo lamambala, senza kuhle ngokuzibuza, ‘Ngibaphatha njani labo abangasililitho, namtjhana abangekho esikhundleni esithileko ebandleni?’ (Jwa. 13:14, 15) Ipendulo embuzweni lo iveza okunengi malungana nehlonipho esinayo ngabanye.—Funda KwebeFilipi 2:3, 4.

Sitjengisa Idumo Ngokunikela Ngesikhathi Sethu

17. Ngiyiphi indlela esingadosa phambili ngayo ekutjengiseni idumo, begodu kubayini kunjalo?

17 Ngiyiphi indlela esingadosa phambili ngayo ekutjengiseni idumo kibo boke ebandleni? Ngokubanikela isikhathi sethu. Kubayini kunjalo? NjengamaKrestu, simatasatasa, begodu sinemisebenzi eemnengi eqakathekileko ebandleni edla isikhathi sethu. Ngalokho, akurari bona siqala isikhathi sethu njengesiligugu. Nathi siyalemuka bona akukafuzi sikatelele bonyana abafowethu nobodadwethu basinikele isikhathi sabo esinengi. Ngokufanako, kuyasithokozisa ebandleni abanye nebaziko bona akukafuzi basikatelele nebafuna isikhathi sethu.

18. Singakutjengisa njani ukuzimisela ukunikela esikholwa nabo isikhathi sethu?

18 Nanyana kunjalo, godu siyatjheja (khulukhulu labo ababelusi ebandleni) bona ukuzimisela kwethu ukuthikameza iimberegwethu sinikele esikholwa nabo isikhathi kutjengisa bonyana sinehlonipho ngabo. Ngayiphi indlela? Ngokulisa iimberegwethu siphe abafowethu isikhathi sethu, sithi kibo, ‘Uligugu kimi kangangobana kuqakatheke khulu kimi bona ngiberegise isikhathi sami nginawe kunokobana ngiragele phambili nengikwenzako.’ (Mar. 6:30-34) Kungokufanako nesenza okuhlukileko. Nesingazimiseliko ukulisa iimberegwethu bona sinikele umzalwana isikhathi sethu, singamenza azizwe angakaqakatheki kithi. Kwamambala, kuyazwisiseka bona kuneekhathi lapho indaba erhabileko kungakghoneki bona ithikaziswe. Nanyana kunjalo, ukuzimisela kwethu—namtjhana ukungazimiseli kwethu—ukunikela abanye isikhathi sethu kuveza okukhulu malungana nehlonipho esinayo ngabafowethu nabodadwethu.—1 Kor. 10:24.

Zimisele Ukudosa Phambili

19. Ngaphandle kokunikela ngesikhathi sethu, ngiyiphi indlela esingadumisa ngayo esikholwa nabo?

19 Kunezinye iindlela eziqakathekileko esingatjengisa ngazo esikholwa nabo idumo. Ngokwesibonelo, nesibanikela isikhathi sethu, kufuze godu sibalalele. Godu, uJehova usibekela isibonelo. Umrhubi uDavidi wathi: “Amehlo kaJehova aqale abalungileko, begodu iindlebe zakhe zizwa ukulilela kwabo irhelebho.” (Rha.34:15) Silwela ukulingisa uJehova ngokuphendulela amehlo neendlebe zethu—ukubanaka ngokuzeleko—abazalwana, khulukhulu labo abeza kithi bafuna irhelebho. Ngokwenza njalo, sizabe siyabadumisa.

20. Ngiziphi iinkhumbuzo malungana nokutjengisa idumo esifuna ukuhlala sizikhumbula?

20 Njengombana sifundile, sifuna ukukhumbula kuhle bona kubayini kufuze sibe nehlonipho esuka ehliziyweni ngesikholwa nabo. Ngaphezu kwalokho, siqala amathuba wokuba ngebokuthoma ekudumiseni boke, kuhlanganise nabatlhagako. Ngokuthatha amagadango la, sizokuqinisa ubuhlobo bethando lobuzalwana nobunye ebandleni. Ngalokho, asirageleni phambili singatjengisi idumo kwaphela kodwana khulukhulu sidose phambili ekudumisaneni. Uzimisele ukwenza njalo?

[Umtlolo waphasi]

^ isig. 7 Amezwi kaDavidi asencwadini yamaRhalani-8 godu asiporofido, esiqaliswe endodeni epheleleko uJesu Krestu.—Heb. 2:6-9.

Uyakhumbula?

• Idumo nehlonipho zihlobene njani?

• Ngimaphi amabanga esinawo wokudumisa esikholwa nabo?

• Kubayini kuqakathekile ukudumisana?

• Singabadumisa ngaziphi iindlela esikholwa nabo?

[Iimbuzo Yesifundo]