Kamoo o ka Hwetšago Bodumedi bja Therešo

Ba bangwe ba botšiša gore: ‘Ge e ba therešo e tšwago go Modimo e le gona, ke ka baka la’ng ke swanetše go e tsoma e le gore ke e hwetše? Ge e ba Modimo a e-na le molaetša wa bohlokwa woo a nyakago go o botša moloko wa batho ka moka, na o be a ka se o tsebatše ka tsela e kwagalago e le gore batho ba o kwešiše gatee-tee gomme gwa se nyakege gore ba nyakišiše?’

RURI Modimo o na le ona matla a go dira selo se bjalo. Eupša na ye ke tsela yeo a kgethilego go tsebatša therešo ka yona?

Kamoo Modimo a Tsebatšago Therešo ka Gona

Ge e le gabotse, Modimo o tsebatša melaetša ya gagwe ka tsela yeo e dumelelago batho bao ba tlogago ba nyaka therešo gore ba nyakišiše melaetša yeo. (Psalme 14:2) Ela hloko molaetša woo Modimo a o tsebaditšego ka moporofeta wa gagwe Jeremia nywaga-kgolong e mentši e fetilego. Molaetša wo wa mabapi le go fedišwa ga Jerusalema ke Bababilona o ile wa newa batho ba Modimo ba marabele.—Jeremia 25:8-11; 52:12-14.

Lega go le bjalo, ka nako e swanago baporofeta ba bangwe ba be ba ipolela gore ba romilwe ke Modimo. Hananya o ile a bolela e sa le pele gore go tla ba le khutšo Jerusalema. Molaetša woo o be o fapane kudu le woo o bego o bolelwa ke Jeremia. Ka gona, motho yo a bego a phela mehleng yeo o be a swanetše go dumela mang—Jeremia goba bao ba bego ba ganetšana le yena?—Jeremia 23:16, 17; 28:1, 2, 10-17.

E le gore ba tsebe gore ke mang yo a nepilego, Bajuda ba botegago ba be ba swanetše go tseba Jehofa bjalo ka motho. Ba be ba swanetše go tseba melao ya gagwe, melao ya gagwe ya motheo gaešita le pono ya gagwe ka bodiradibe. Ka go dira bjalo, ba be ba tla dumelelana le mantšu a Modimo ao a a boletšego ka Jeremia a rego: “Xa xo motho e a ithsôlaxo ka ’baka la bosenyi bya’axwe.” (Jeremia 8:5-7) Ka godimo ga moo, ba be ba tla lemoga gore maemo a a mabe a be a sa bontšhe gore dilo di tla fetoga bakeng sa Jerusalema le badudi ba yona.—Doiteronomio 28:15-68; Jeremia 52:4-14.

Boporofeta bja Jeremia bja mabapi le Jerusalema bo ile bja phethagala. Motse o ile wa fedišwa ke Bababilona ka 607 B.C.E.

Gaešita le ge ditla-morago tša go se kwe di ile tša bolelwa nako e telele e sa le pele, ba be ba swanetše go dira maiteko e le gore ba lemoge gore nako ya gore Modimo a gate mogato e fihlile.

Go Thwe’ng ka Therešo ya Bokriste?

Go thwe’ng ka therešo yeo e bego e bolelwa ke Jesu Kriste? Na batho ka moka ba ile ba e lemoga e le molaetša o tšwago go Modimo? Aowa. Gaešita le ge Jesu a be a le gare ba batho ba Isiraele a ba ruta e bile a dira mehlolo, bontši bja batheetši ba gagwe ga se ba ka ba lemoga gore e be e le Mesia yo go boletšwego ka yena e sa le pele—Kriste goba Motlotšwa.

Ge a be a araba Bafarisei bao ba bego ba botšiša gore Mmušo wa Modimo o tla tla neng, Jesu ka boyena o itše: “Mmušo wa Modimo ga o tle  ka go lemogega pepeneneng.” O okeditše ka gore: “Mmušo wa Modimo o gare ga lena.” (Luka 17:20, 21) Mmuši yo a beilwego ke Modimo, Jesu, o be a le gare ga bona! Eupša Bafarisei bao ba ile ba gana go bula mahlo a bona e le gore ba bone bohlatse bja gore o be a phethagatša boporofeta bja mabapi le Mesia le go mo amogela bjalo ka “Kriste, Morwa wa Modimo yo a phelago.”—Mateo 16:16.

Batho ba arabetše ka tsela e swanago therešong yeo e bego e bolelwa ke barutiwa ba Kriste ba lekgolong la pele la nywaga. Gaešita le ge mehlolo e ile ya thuša go bontšha gore Modimo o be a thekga barutiwa, go ba bantši therešo e be e sa dutše e sa lemogege gabonolo. (Ditiro 8:1-8; 9:32-41) Jesu o laetše balatedi ba gagwe gore ba ‘dire batho barutiwa’ ka go ba ruta. Ka baka la go theetša le go ithuta ditherešo tša Mangwalo, batho bao ba tlogago ba nyaka therešo e ile ya ba badumedi.—Mateo 28:19; Ditiro 5:42; 17:2-4, 32-34.

Go a swana le lehono. ‘Ditaba tše dibotse tša Mmušo’ di “bolelwa lefaseng ka moka le go agilwego go lona gore e be bohlatse go ditšhaba tšohle.” (Mateo 24:14) Se ga se dirwe ka tsela e ‘lemogegago pepeneneng’—ka tsela e lego molaleng kudu mo e lego gore motho yo mongwe le yo mongwe mo lefaseng o tla di lemoga e le molaetša o tšwago go Modimo. Lega go le bjalo, therešo ya Modimo e a lemogega gomme e tšweletša karabelo e botse bathong ba dipelo tše di botegago bao ba nyakago go rapela Modimo ka tsela yeo a e amogelago.—Johane 10:4, 27.

Taba ya gore o bala makasine o theilwego Beibeleng e bontšha gore go ka direga gore o tloga o tsoma therešo. O ka lemoga bjang bodumedi bjo bo rutago therešo?

Mokgwa o Atlegago

Moapostola Paulo o ile a reta badudi ba itšego ba lekgolong la pele la nywaga ba Berea ka tsela yeo ba arabetšego ka yona ge a be a ba ruta. Ga se ba amogela seo Paulo a se boletšego gatee-tee e le therešo; lega go le bjalo, ba ile ba mo theetša ka tlhompho. Re ka ithuta go seo Baberea ba se dirilego ka morago ga go kwa molaetša woo.

Ela hloko gore Beibele e hlalosa gore: “Bjale Baberea e be e le ba ba bulegilego monaganong kudu go feta Bathesalonika, gobane ba amogetše lentšu ka go le fišegela kudu monaganong, ba hlahloba Mangwalo ka kelohloko letšatši le letšatši go bona ge e ba dilo tše di be di le bjalo. Ka gona, ba bantši ba bona ba fetoga badumedi.” (Ditiro 17:10-12) Ka gona, nyakišišo ya bona e be e le e tseneletšego. Ba be ba sa letela gore ba tla fihlelela phetho e kgonthišeditšwego ka morago ga go ba le poledišano e tee goba tše pedi tše kopana le Paulo.

Le gona ela hloko gore Baberea “ba amogetše lentšu ka go le fišegela kudu monaganong.” Se se re ruta taba e nngwe ka tsela yeo ba bego ba lebelela thuto ya bona ya Mangwalo ka gona. Ba be ba sa fo dumela dilo tšohle, le gona ba be ba sa ganetše dilo ka moka ntle le go di naganišiša. Ba be ba sa swaye phošo taba yeo e bego e  hlaloswa ke Paulo, yoo e bego e le yo mongwe wa baemedi ba Modimo ba batho.

Le gona nagana ka se: E be e le ka lekga la mathomo Baberea ba e-kwa ka Bokriste. Bo be bo kwagala bo kgahliša, eupša mohlomongwe go be go le thata go bo dumela. Eupša go e na le go bo gana, ba ile ba hlahloba Mangwalo ka kelohloko go bona ‘ge e ba dilo tšeo Paulo a bego a di bolela di be di le bjalo.’ Le gona, ela hloko gore Baberea le Bathesalonika bao ba ilego ba dira nyakišišo e bjalo ka kelohloko ba ile ba fetoga badumedi. (Ditiro 17:4, 12) Ga se ba ka ba langwa le go phetha ka gore ga go kgonagale go hwetša therešo. Ba ile ba hwetša bodumedi bja therešo.

Kamoo Therešo e Kgomago Batho ka Gona

Ge motho a hwetša therešo, go etša ge Baberea ba dirile, o tutueletšega go e botša ba bangwe ka phišego. Ba bangwe ba ka mo ganetša, ba swareletše tabeng ya gore ke go bontšha boikokobetšo go dumela gore madumedi a mangwe le ona a ka ba a e-na le therešo. Lega go le bjalo, therešo ya Beibele—gatee-tee ge motho a e hweditše—e bjala kgodišego ka go yena. Ga e mo tlogele a belaela ge e ba therešo e hwetšagala goba ge e ba madumedi ka moka a ka phološa batho. Lega go le bjalo, go hwetša therešo go thoma ka go dira nyakišišo e tseneletšego yeo e nyakago boikokobetšo e le ka kgonthe.

Dihlatse tša Jehofa di dirile nyakišišo e bjalo. Ke ka lebaka leo di dumelago gore di hweditše bodumedi bja therešo. Le gona di go laletša gore o nyakišiše Mangwalo e le gore o bone gore ke bomang bao ba lego bodumeding bja therešo lehono. Gaešita le ge go nyakega se se fetago go fo ba le lelokelelo la dintlha tšeo o ka naganišišago ka tšona, taba yeo e lego mabapi le Bakriste ba lekgolong la pele la nywaga yeo e lego letlakaleng le lepokising leo le sepedišanago le sehlogo se, e ka go thuša go thoma go dira nyakišišo.

Ka go amogela thuto e sa lefelelwego ya Beibele go Dihlatse tša Jehofa, o ka dira nyakišišo e tseneletšego ya seo ge e le gabotse Beibele e se rutago. Go ithuta seo go tla go thuša go hwetša bodumedi bja therešo.

[Lepokisi go letlakala 31]

Maswao a Bodumedi bja Therešo

Ela hloko metlwae le dithuto tša Bakriste ba lekgolong la pele la nywaga:

▪ Ba be ba ithekgile ka Lentšu la Modimo gore le ba hlahle.—2 Timotheo 3:16; 2 Petro 1:21.

▪ Ba be ba ruta gore Jesu ke Morwa wa Modimo, ga se motho o tee le Modimo le gore o ka tlase ga Gagwe.—1 Bakorinthe 11:3; 1 Petro 1:3.

▪ Ba be ba ruta gore bahu ba tla bušetšwa bophelong tsogong ya nakong e tlago.—Ditiro 24:15.

▪ Ka kakaretšo, ba be ba tsebja ka lerato leo le bego le le gona gare ga bona.—Johane 13:34, 35.

▪ Yo mongwe le yo mongwe wa bona o be a sa rapele Modimo a ikemetše, eupša ba be ba rulagantšwe ka diphuthego gomme ba kopantšwe ka tlase ga balebeledi le sehlopha sa bagolo seo se bego se hlompha Jesu bjalo ka Hlogo.—Ditiro 14:21-23; 15:1-31; Baefeso 1:22; 1 Timotheo 3:1-13.

▪ Ba be ba bolela ka phišego ka Mmušo wa Modimo e le yona feela kholofelo bakeng sa moloko wa batho.—Mateo 24:14; 28:19, 20; Ditiro 1:8.

[Seswantšho go letlakala 29]

Batho ba be ba ka tseba bjang gore Jeremia ke moporofeta wa therešo mola ba bangwe ba be ba mo ganetša?

[Diswantšho go letlakala 30, 31]

Baberea ba lekgolong la pele la nywaga ba ile ba theetša Paulo, eupša ba hlahloba Mangwalo go kgonthiša gore seo a bego a se bolela e be e le therešo

[Seswantšho go letlakala 30, 31]

Go ithuta Beibele ka kelohloko go ka go thuša go hwetša bodumedi bja therešo