Sinagoge e thomile kae?

LENTŠU “sinagoge” le tšwa lentšung la Segerika leo le bolelago gore “pokano” goba “go bokana.” Lentšu le le be le swanetše ka gobane ga e sa le go tloga kgale disinagoge di dirišetšwa go bokana bakeng sa go tlo rutwa le bakeng sa borapedi ditikologong tša Bajuda. Mangwalo a Seheberu ga a bolele ka go lebanya ka disinagoge, eupša Mangwalo a Bakriste a Segerika a bontšha gore mafelo a bjalo a go bokana a be a šetše a le gona lekgolong la pele la mengwaga C.E.

Diithuti tše dintši di dumela gore disinagoge di thomile kua Babilona ge Bajuda ba be ba le bothopša. Encyclopaedia Judaica e re: “Mathopša ao a bego a se na Tempele nageng e šele a be a ikwa a hloka go homotšwa ka ge a be a gateletšegile. Nako le nako a be a bokana, mohlomongwe ka Disabatha, gomme a bala Mangwalo.” Ka morago ga gore Bajuda ba lokollwe bothopša, go bonagala ba ile ba tšwela pele ba bokana gore ba rapele Jehofa le go bala Mangwalo gomme ba tšama ba aga disinagoge kae le kae moo ba bego ba dula gona.

Lekgolong la pele la mengwaga C.E., disinagoge e be e le mafelo a bohlokwa borapeding bja Bajuda. E bile Bajuda bao ba bego ba gašane kgauswi le Lewatle la Mediterranean, Bohlabela bja Magareng le Isiraeleng ka boyona, ba be ba tlwaelane le tšona. Moporofesara Lee Levine wa The Hebrew University of Jerusalem o re: “Sinagoge e be e le lefelo la go ithuta, la go jela dijo tše kgethwa, la go seka melato, go boloka ditšhelete tša setšhaba le go swarela diboka tša dipolotiki le tša setšhaba.” O oketša ka gore: “Ke therešo gore morero wa yona o mogolo e be e le go swarela ditirelo tša bodumedi.” Ka gona re kgona go kwešiša gore ke ka baka la eng Jesu a be a rata go ya disinagogeng. (Mar. 1:21; 6:2; Luka 4:16) Ge a be a le moo, o be a ruta batho, a ba hlahla le go ba kgothatša. Ka morago ga gore phuthego ya Bokriste e hlongwe, moapostola Paulo le yena o ile a latela mohlala wa Jesu ka go bolela ditaba tše dibotse disinagogeng. Batho bao ba bego ba nyaka go tseba ka Modimo ba be ba eya sinagogeng, ka gona ge Paulo a be a fihla motseng o itšego, gantši o be a thoma ka go tsena sinagogeng gomme a bolele ditaba tše dibotse.—Dit. 17:1, 2; 18:4.