1-2. Go ya ka Mateo 5:11, re swanetše go lebelela diteko bjang?

JESU o ile a holofetša balatedi ba gagwe gore ba tla dula ba thabile. O ile a lemoša le bao ba mo ratago gore ba be ba tla welwa ke diteko. (Mat. 10:22, 23; Luka 6:20-23) Re thabišwa ke go ba barutiwa ba Jesu. Eupša re ka ikwa bjang ge ba gabo rena ba ka re ganetša go hlankela Jehofa, ba mmušo ba re tlaiša goba bao re šomago le bona goba re tsenago le bona sekolo ba nyaka gore re dire dilo tšeo Jehofa a sa di ratego? Re ka ikwa re tshwenyega ge re nagana ka dilo tšeo.

² Batho ba bantši ga ba tshepe gore motho a ka thaba le ge a tlaišwa. Ge e le gabotse Lentšu la Modimo le re laela gore re thabe le ge re tlaišwa. Ka mohlala, morutiwa Jakobo o ngwadile gore re swanetše go thaba ge re welwa ke diteko go e na le gore re tshwenyege kudu. (Jak. 1:2, 12) Le gona Jesu o ile a re re swanetše go thaba ge re tlaišwa. (Bala Mateo 5:11.) Re ka dira’ng gore re dule re thabile le ge re welwa ke diteko? Re ka ithuta mo gontši dilong tše sego kae tšeo Jakobo a ilego a di ngwalela Bakriste ba pele. Sa pele, a re kweng ka mathata ao Bakriste bao ba ilego ba swanelwa ke go a kgotlelela.

3. Ke’ng seo se ilego sa direga ka moragonyana ga gore Jakobo e be morutiwa wa Jesu?

³ Ka moragonyana ga gore Jakobo ngwanabo Jesu e be morutiwa, Bakriste ba kua Jerusalema ba ile ba thoma go tlaišwa. (Dit. 1:14; 5:17, 18) Ka morago ga gore morutiwa Stefano a bolawe, Bakriste ba bantši ba motseng woo ba ile ba tšhaba gomme ba “[gašana] le dilete tša Judea le Samaria.” Ba ile ba ba ba fihla Tsipero le Antiokia. (Dit. 7:58–8:1; 11:19) Barutiwa bao ba ile ba ba  welwa ke mathata a mantši. Eupša ba ile ba no bolela ditaba tše dibotse ka mafolofolo gohle moo ba bego ba le gona, ke moka ba hloma diphuthego tše dintši tikologong ka moka ya Roma. (1 Pet. 1:1) Eupša Bakriste bao ba pele ba be ba sa tlo welwa ke mathata a mangwe a mantši.

4. Ke mathata afe a mangwe ao a ilego a wela Bakriste ba pele?

⁴ Bakriste ba pele ba ile ba welwa ke mathata a mantši. Ka mohlala, mo e ka bago ka ngwaga wa 50 C.E., Mmuši wa Roma e lego Kelaodio o ile a laela Bajuda ka moka gore ba tloge Roma. Ka gona Bajuda bao ba bego ba fetogile Bakriste ba ile ba gapeletšega go tlogela magae a bona gomme ba hudugele mafelong a mangwe. (Dit. 18:1-3) Mo e ka bago ka 61 C.E., moapostola Paulo o ile a ngwala gore Bakristegotee le yena ba be ba gobošitšwe phatlalatša, ba išitšwe dikgolegong e bile ba tšeetšwe dilo tša bona. (Baheb. 10:32-34) Le gona, go no swana le batho ba bangwe, Bakriste le bona ba ile ba swanelwa ke go kgotlelela bodiidi le malwetši.—Baroma 15:26; Bafil. 2:25-27.

5. Re tlo araba dipotšišo dife sehlogong se?

⁵ Ge Jakobo a be a ngwala lengwalo la gagwe pele ga ngwaga wa 62 C.E., o be a šetše a tseba gabotse mathata ao bana babo le dikgaetšedi ba lebeletšanego le ona. Jehofa o ile a nea Jakobo moya wa gagwe o mokgethwa gore a ngwalele Bakriste bao go ba nea keletšo yeo e bego e tla ba thuša gore ba dule ba thabile le ge ba be ba na le mathata. Anke re ithuteng lengwalo le la Jakobo ke moka re arabe dipotšišo tše di latelago: Ke lethabo la mohuta ofe leo Jakobo a ngwadilego ka lona? Ke’ng seo se ka dirago gore Mokriste a se sa ba le lethabo leo? Le gona, bohlale, tumelo le sebete di ka re thuša bjang gore re dule re thabile go sa šetšwe diteko tšeo di re welago?

6. Go ya ka Luka 6:22, 23, ke ka baka la’ng Mokriste a ka thaba le ge a welwa ke diteko?

⁶ Batho ba bantši ba ka nagana gore ba ka thaba ge feela ba sa babje, ba na le tšhelete e ntši e bile go na le khutšo ka malapeng a bona goba a gabo bona. Eupša lethabo leo Jakobo a ngwadilego ka lona ke se sengwe sa dika tšeo di enywago ke moya wa Modimo, ka gona re ka kgona go thaba go sa šetšwe seo se re diragalelago. (Bagal. 5:22) Mokriste o thaba e le ka nnete ge a tseba gore seo a se dirago se kgahliša Jehofa e bile o latela mohlala wa Jesu. (Bala Luka 6:22, 23; Bakol. 1:10, 11) Go no swana le kgabo ya lebone yeo e tukago ka gare ga lebone leo le šireleditšwego ka galase, lethabo la Mokriste le tšwa pelong. Lethabo la rena ga le fele ge re babja goba re se na tšhelete. Le gona lethabo la rena ga le fele ge re kwerwa goba re tlaišwa ke ba ka lapeng goba ke batho ba bangwe. Go e na le gore lethabo la rena le fele, le matlafala nako e nngwe le e nngwe ge baganetši ba leka go dira gore re se sa thaba. Diteko tšeo di re welago ka baka la tumelo ya rena, di re kgonthišetša gore re barutiwa ba nnete ba Jesu. (Mat. 10:22; 24:9; Joh. 15:20) Ke ka baka leo Jakobo a ilego a ngwala gore: “Bana bešo, ge le gahlana le meleko e fapafapanego, le tšee se ka moka e le lethabo.”—Jak. 1:2.

7-8. Ke ka baka la’ng tumelo ya rena e tia ge re lekwa?

⁷ Jakobo o boletše ka lebaka le lengwe leo le dirago gore Bakriste ba ikemišetše go kgotlelela diteko tše šoro. O itše: “Boemo bjo bjo bo lekilwego bja tumelo ya lena bo tšweletša kgotlelelo.” (Jak. 1:3) Diteko di ka swantšhwa le mollo wo o dirišwago go dira tšhipi e itšego. Ka morago ga gore tšhipi yeo e bewe mollong ke moka e fodišwe, e tia le go feta. Ka mo go swanago le rena ge re lekwa, tumelo ya rena e a tia. Ke ka baka leo Jakobo a ngwadilego gore: “Tlogelang kgotlelelo e phethe morero wa yona, e le gore le be ba phethagetšego le ba hlaphogetšwego dilong ka moka.” (Jak. 1:4) Re ka kgona go kgotlelela re thabile ge re bona gore diteko tšeo di re welago di tiiša tumelo ya rena.

⁸ Lengwalong leo Jakobo a le ngwadilego, o boletše le ka dilo tše dingwe tšeo di ka dirago gore re se sa ba le lethabo. Dilo tšeo ke dife, gona re ka lebeletšana le tšona bjang?

9. Ke ka baka la’ng re swanetše go ba le bohlale?

⁹ Go se tsebe seo re ka se dirago ge re lebeletšane le bothata bjo itšego go ka dira gore re se sa thaba. Ge re na le mathata re swanetše go kgopela Jehofa gore a re thuše go dira diphetho tšeo di tlago go mo kgahliša, tša thuša bana babo rena le dikgaetšedi e bile tša re thuša gore re dule re mmotegela. (Jer. 10:23) Re swanetše go ba le bohlale e le gore re tsebe seo re swanetšego go se dira le seo re swanetšego go se botša bao ba re ganetšago go hlankela Jehofa. Ge e ba  re sa tsebe seo re ka se dirago ge re lebeletšane le bothata bjo itšego, seo se ka re nyamiša ke moka kapejana ra felelwa ke lethabo.

10. Jakobo 1:5 e re re swanetše go dira’ng gore re be le bohlale?

¹⁰ Re swanetše go kgopela Jehofa gore a re nee bohlale. E le gore re kgone go kgotlelela le diteko re thabile, re swanetše go thoma pele ka go kgopela Jehofa gore a re nee bohlale gore re kgone go dira diphetho tše dibotse. (Bala Jakobo 1:5.) Re swanetše go dira’ng ge re bona eka Jehofa ga a arabe dithapelo tša rena kapejana? Jakobo o boletše gore re swanetše go ‘tšwela pele re kgopela’ Modimo. Jehofa ga a tenege ge re dula re mo kgopela gore a re nee bohlale. A ka se re galefele. Ge re rapela Tatago rena wa legodimong, o re nea bohlale bjoo re bo hlokago gore re kgone go kgotlelela diteko. (Ps. 25:12, 13) Jehofa o bona diteko tšeo di re welago, o re kwela bohloko e bile o nyaka go re thuša. Ga go pelaelo gore go tseba seo go a re thabiša! Eupša Jehofa o re nea bjang bohlale?

11. Ke’ng se sengwe gape seo re swanetšego go se dira gore re be le bohlale?

¹¹ Jehofa o diriša Lentšu la Gagwe e lego Beibele go re nea bohlale. (Die. 2:6) E le gore re hwetše bohlale bjoo, re swanetše go ithuta Lentšu la Modimo le dikgatišo tše dingwe tšeo di theilwego Beibeleng. Eupša ga se ra swanela go no bala gore re be le tsebo. Re swanetše go diriša bohlale bjoo Modimo a re neago bjona maphelong a rena. Jakobo o ngwadile gore: “Ebang badiri ba lentšu, e sego bakwi feela.” (Jak. 1:22) Ge re diriša keletšo yeo Modimo a re neago yona, re ba le khutšo, tekatekano le kgaugelo. (Jak. 3:17) Dika tšeo di re thuša gore re lebeletšane le teko le ge e le efe re thabile.

12. Ke ka baka la’ng go le bohlokwa gore re tsebe Mangwalo gabotse?

¹² Lentšu la Modimo le swana le seipone. Le re thuša go bona dilo tšeo di sa sepelego gabotse maphelong a rena le go di lokiša. (Jak. 1:23-25) Ka mohlala, ka morago ga go ithuta Lentšu la Modimo re ka lemoga gore re swanetše go  ithuta go laola kgalefo ya rena. Jehofa a ka re thuša gore re kgone go dula re išitše maswafo fase ge re lebeletšane le mathata goba ge re dirišana le batho bao ba ka dirago gore re galefe. Ge re se ra galefa re kgona go lebeletšana le mathata a rena gakaone. E bile re kgona go nagana gabotse le go dira diphetho tše dibotse. (Jak. 3:13) Ka gona go bohlokwa kudu gore re tsebe Mangwalo gabotse!

13. Ke ka baka la’ng re swanetše go ithuta mehlaleng ya batho ba ka Beibeleng?

¹³ Ka dinako tše dingwe re ithuta diphošong tša rena. Eupša go ithuta go tšwa lebading ga go bose. Tsela e kaone ya go ithuta go ba bohlale ke ka go ithuta go batho bao ba dirilego diphošo le bao ba dirilego dilo tše dibotse. Ke ka baka leo Jakobo a re kgothaleditšego gore re ithute mehlaleng ya batho ba ka Beibeleng ba go swana le Aborahama, Rahaba, Jobo le Eliya. (Jak. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Bahlanka ba ba botegago ba Jehofa ba ile ba kgona go kgotlelela mathata ao a ka bago a ile a dira gore ba se ke ba thaba. Mehlala ya bona ya go kgotlelela e re bontšha gore le rena re ka kgona go kgotlelela ge Jehofa a re thuša.

14-15. Ke ka baka la’ng re swanetše go dira se sengwe ge re thoma go ikwa re belaela ditumelo tša rena?

¹⁴ Ge re sa kgodišege ka ditumelo tša rena. Ka dinako tše dingwe go ka ba le selo seo re sa se kwešišego ka Beibeleng. Goba Jehofa a ka no se arabe dithapelo tša rena ka tsela yeo re bego re nagana gore o tla di araba ka yona. Se se ka dira gore re thome go ba le dipelaelo. Ge re ka se dire selo ge re thoma go belaela, seo se tla fokodiša tumelo ya rena gomme segwera sa rena le Jehofa se tla senyega. (Jak. 1:7, 8) Le gona seo se ka dira gore re se sa ba le kholofelo ya go tlo phela ka mo go sa felego.

¹⁵ Moapostola Paulo o ile a swantšha kholofelo ya rena ya go tlo phela ka mo go sa felego le tshetledi. (Baheb. 6:19) Tshetledi ke tšhipi e boima yeo e kgokeletšwego ketane yeo e thušago sekepe gore ge se eme se se ke sa sepela. E thuša le gore sekepe se se ke sa arogela maswikeng nakong ya madimo. Eupša tshetledi ye e šoma ge e ba ketane yeo e kgokeletšwego go yona e ka se kgaoge. Go no swana le ge rusi e ka dira gore ketane ya tshetledi e se sa ba le matla, le dipelaelo di ka dira gore tumelo ya rena e fokole. Ge e ba motho yo a nago le dipelaelo a ka ganetšwa go hlankela Jehofa, tumelo ya gagwe e ka fokola gomme a se sa tshepa gore Jehofa o tlo phethagatša dikholofetšo tša gagwe. Ge re se sa na tumelo, re tlo lahlegelwa ke kholofelo ya rena. Jakobo o itše: “Yo a belaelago o swana le lephoto la lewatle le le išwago kua le kua le go akgaakgwa ke phefo.” (Jak. 1:6) Motho yo bjalo a ka se tsoge a thaba!

16. Re swanetše go dira’ng ge re na le dipelaelo?

¹⁶ Ge o na le dipelaelo o se ke wa di tšhabela, tiiša tumelo ya gago. O se ke wa senya nako. Mehleng ya moporofeta Eliya, batho ba Jehofa ba ile ba se sa kgodišega ka ditumelo tša bona. Eliya o ile a re go bona: “Le tla hlotšetša ka mahlakoreng a mabedi go fihlela neng? Ge e ba Jehofa e le Modimo wa therešo, mo lateleng; eupša ge e ba Baali e le yena modimo wa therešo, gona latelang yena.” (1 Dikg. 18:21) Le lehono go sa no ba bjalo. Re swanetše go itirela nyakišišo e le gore re kgonthišege gore Jehofa ke Modimo wa therešo, gore Beibele ke Lentšu la gagwe le gore Dihlatse tša Jehofa ke batho ba gagwe. (1 Bathes. 5:21) Ge re ka dira bjalo re ka se sa ba le dipelaelo e bile re tlo tiiša le tumelo ya rena. Re ka kgopela bagolo gore ba re thuše ge re na le dipelaelo. Re swanetše go kgopela thušo yeo kapejana e le gore re kgone go dula re hlankela Jehofa re thabile!

17. Ke’ng se se tla diregago ge e ba re ka nyama?

¹⁷ Ge re nyamile. Lentšu la Modimo le re: “Na o ipontšhitše o nyamile letšatšing la tlalelo? Gona matla a gago a tla hlaela.” (Die. 24:10) Lentšu la Seheberu leo le fetoletšwego e le ‘go nyama’  le ka bolela “go se be le sebete.” Ge o se sa na sebete, o ka se sa thaba.

18. Go kgotlelela go ra go re’ng?

¹⁸ Ithekge ka Jehofa gore a go fe sebete sa go kgotlelela. Re swanetše go ba le sebete gore re kgone go kgotlelela diteko. (Jak. 5:11) Lentšu leo Jakobo a le dirišitšego leo le fetoletšwego e le ‘go kgotlelela’ le dira gore re nagane ka motho yo mongwe yoo a emego a sa šišinyege. Re ka nagana ka lešole leo ka sebete le emego lefelong la lona ge manaba a batamela go tlo hlasela.

19. Re ka ithuta’ng mohlaleng wa moapostola Paulo?

¹⁹ Moapostola Paulo o beile mohlala o mobotse wa go kgotlelela le go ba le sebete. Ka dinako tše dingwe o be a ikwa a se na matla. Eupša o be a kgona go kgotlelela ka gobane o be a ithekga ka Jehofa gore a mo fe matla ao a a hlokago. (2 Bakor. 12:8-10; Bafil. 4:13) Le rena re ka ba le matla le sebete ge re ka lemoga gore re hloka thušo ya Jehofa.—Jak. 4:10.

20-21. Re ka kgodišega ka eng?

²⁰ Re ka kgodišega gore mathata ao a re welago ga se kotlo e tšwago go Jehofa. Jakobo o re kgonthišetša gore: “A go se be le yo a rego ge a le molekong a re: ‘Ke lekwa ke Modimo.’ Gobane Modimo a ka se ke a lekwa ka dilo tše mpe le gona yena ga a leke motho le ge e le ofe.” (Jak. 1:13) Ge e ba re kgodišegile ka seo, re tlo ba le segwera se sebotse le Tatago rena wa magodimong.—Jak. 4:8.

²¹ Jehofa ‘ga a fetofetoge goba go fetoga.’ (Jak. 1:17) O ile a thekga Bakriste ba pele ditekong tša bona, le lehono o tlo thekga yo mongwe le yo mongwe wa rena. Kgopela Jehofa gore a go fe bohlale, tumelo le sebete. O tlo araba dithapelo tša gago. Ka gona o ka kgodišega gore o tla go thuša gore o dule o thabile le ge o welwa ke mathata!