Badiši Bao e Lego “Mehlala go Mohlape”
Badiši Bao e Lego “Mehlala go Mohlape”
“Dišang mohlape wa Modimo wo o lego tlhokomelong ya lena . . . ka go rata . . . , ka go fišega . . . , ka go ba mehlala go mohlape.”—1 PETRO 5:2, 3.
1, 2. (a) Jesu o neile moapostola Petro tokelo efe, gona ke ka baka la’ng Jesu a be a sa mo holofele ka phošo? (b) Jehofa o ikwa bjang ka badiši bao ba kgethilwego?
PEJANA ga Pentekoste ya 33 C.E., Petro gotee le barutiwa ba bangwe ba tshelelago ba be ba e-ja difihlolo tšeo Jesu a ba diretšego tšona ba le lebopong la Lewatle la Galilea. Le e be e se lekga la pele Petro a bona Jesu yo a tsošitšwego, le gona ka ntle le pelaelo o be a kgotsofaditšwe ke go tseba gore Jesu o a phela. Eupša Petro gape a ka ba a be a tšhogile. Lebaka ke gore matšatšing a sego kae pejana, o ile a gana nnang phatlalatša gore o tseba Jesu. (Luka 22:55-60; 24:34; Johane 18:25-27; 21:1-14) Na Jesu o ile a sola Petro yo a itsholago ka baka la go hloka ga gagwe tumelo? Aowa. Go e na le moo, Jesu o neile Petro tokelo ya go fepa le go diša “dinku tše dinyenyane” tša Gagwe. (Johane 21:15-17) Go etša ge pego ya Beibele ya histori ya phuthego ya Bokriste ya lekgolong la pele la nywaga e bontšha, Jesu o ile a tšwela pele a holofela Petro. Petro gotee le baapostola ba bangwe le banna ba bagolo kua Jerusalema ba ile ba tšwela pele ba diša phuthego ya Bokriste nakong ya diteko tše dikgolo le ya go gola ga phuthego ka lebelo.—Ditiro 1:15-26; 2:14; 15:6-9.
2 Lehono, Jehofa ka Jesu Kriste o kgethile banna bao ba swanelegago gore ba hlankele e le badiši ba moya bakeng sa go etelela pele dinku tša Gagwe dinakong tše hlobaetšago kudu historing ya batho. (Baefeso 4:11, 12; 2 Timotheo 3:1) Na banna ba ba holofelwa ka phošo? Borwarre bja Bokriste bja khutšo bjo bo lego gona lehono bo bontšha se se fapanego. Ke therešo gore badiši ba ke batho bao ba dirago diphošo, go etša ge Petro le yena a be a le bjalo. (Bagalatia 2:11-14; Jakobo 3:2) Lega go le bjalo, Jehofa o a ba bota ka ge a tseba gore ba tla hlokomela dinku tšeo a di “rekilego ka madi a Morwa wa gagwe.” (Ditiro 20:28) Jehofa o rata banna ba kudu, o ba tšea “ba swanelwa ke kgodišo yeo e lego gabedi.”—1 Timotheo 5:17.
3. Badiši ba moya ba kgomarela bjang moya wa go rata le wa go ba mafolofolo?
3 Badiši ba moya ba kgomarela bjang moya wa go rata le wa go ba mafolofolo, gomme ka go rialo ya ba mehlala go mohlape? Ka go swana le Petro le badiši ba bangwe ba lekgolong la pele la nywaga, ba ithekga ka moya o mokgethwa wa Modimo, wo o ba neago matla ao ba a nyakago e le gore ba rwale boikarabelo bja bona. (2 Bakorinthe 4:7) Moya o mokgethwa gape o tšweletša ka go bona dienywa tša moya—lerato, lethabo, khutšo, bopelotelele, botho, bolo, tumelo, boleta le boitshwaro. (Bagalatia 5:22, 23) Anke re hlahlobeng ditsela tše dingwe tše di lebanyago tšeo ka tšona badiši ba ka beago mohlala ka go bonagatša dienywa tše ge ba dutše ba diša mohlape wa Modimo wo o lego tlhokomelong ya bona.
Ratang Mohlape le Rate le Nku e Nngwe le e Nngwe
4, 5. (a) Jehofa le Jesu ba bontšha bjang gore ba rata mohlape? (b) Ke ditsela dife tše dingwe tšeo ka tšona badiši ba moya ba bontšhago gore ba rata mohlape?
4 Seka sa mathomo seo se tšweletšwago ke moya wa Modimo ke lerato. Jehofa o bonagatša lerato la gagwe go mohlape ka moka ge a o nea motlalo wa dijo tša moya. (Jesaya 65:13, 14; Mateo 24:45-47) Lega go le bjalo, o dira se se fetago go fo fepa mohlape. O rata dinku ka moka ka e tee ka e tee. (1 Petro 5:6, 7) Jesu le yena o rata mohlape. O neetše moya wa gagwe bakeng sa wona, le gona o tseba nku e nngwe le e nngwe, ‘ka leina.’—Johane 10:3, 14-16.
5 Badiši ba moya ba ekiša Jehofa le Jesu. Ba bontšha gore ba rata mohlape wa Modimo ka moka ka go “ikgafela go . . . ruteng” phuthego. Dipolelo tše di theilwego Beibeleng di thuša go fepa le go šireletša mohlape, gomme go šoma ga bona ka thata tabeng ye go bonwa ke bohle. (1 Timotheo 4:13, 16) Selo seo se sa bonagalego ke nako yeo e fetšwago go ngwalwa dipego tša phuthego, go ngwalwa mangwalo, go rulaganywa mananeo e bile go hlokomelwa ditaba tše dingwe tše dintši e le go kgonthišetša gore diboka tša phuthego le mediro e mengwe di dirwa “ka bothakga le ka thulaganyo.” (1 Bakorinthe 14:40) Bontši bja modiro wo ga o bonwe ke batho ba bantši le gona o ka no se lemogwe. Ruri ke modiro wa lerato.—Bagalatia 5:13.
6, 7. (a) Ke tsela efe e nngwe yeo ka yona badiši ba tlwaelanago gakaone le dinku? (b) Ke ka baka la’ng e le mo go holago ka dinako tše dingwe go botša mogolo kamoo re ikwago ka gona?
6 Badiši ba lerato ba Bakriste ba katanela go bontšha kgahlego go nku e nngwe le e nngwe ka phuthegong. (Bafilipi 2:4) Tsela e nngwe yeo ka yona badiši ba tlwaelanago le dinku gakaone ke ka go šoma gotee le tšona modirong wa go bolela phatlalatša. Gantši Jesu o be a e-ya le balatedi ba gagwe modirong wa boboledi gomme o be a diriša dibaka tše bjalo bakeng sa go ba kgothatša. (Luka 8:1) Modiši yo mongwe wa Mokriste yo a nago le phihlelo o re: “Ke hwetša tsela e di phalago tšohle ya go tseba le go kgothatša ngwanabo rena goba kgaetšedi e le go šoma le yena bodireding bja tšhemo.” Ge e ba e le gore ke kgale o bile le sebaka sa go šoma le yo mongwe wa bagolo bodireding bja tšhemo, ke ka baka la’ng o sa dire dithulaganyo tša go dira bjalo kgaufsinyane?
7 Lerato le ile la tutueletša Jesu go thaba le balatedi ba gagwe ge ba thabile le go nyama le bona ge ba nyamile. Ka mohlala, ge barutiwa ba gagwe ba 70 ba be ba boa ba thabile ge ba e-tšwa go dira boboledi, Jesu o ile a “thaba kudu.” (Luka 10:17-21) Lega go le bjalo, ge a be a bona Maria gotee le ba gabo le bagwera ba kwešitšwe bohloko ke lehu la Latsaro, “Jesu [o ile] a ntšha megokgo.” (Johane 11:33-35) Ka mo go swanago, lehono badiši ba lerato ba kwela dinku bohloko. Lerato le ba tutueletša go ‘thaba le batho bao ba thabilego’ le ‘go lla le bao ba llago.’ (Baroma 12:15) Ge o thaba goba o nyama bophelong, ikwe o lokologile go botša badiši ba Bakriste kamoo o ikwago ka gona. Go kwa gore o thabile go tla ba kgothatša. (Baroma 1:11, 12) Go kwa ka diteko tšeo o lebeletšanago le tšona go tla dira gore ba go matlafatše le go go homotša.—1 Bathesalonika 1:6; 3:1-3.
8, 9. (a) Mogolo yo mongwe o ile a bontšha bjang gore o rata mosadi wa gagwe? (b) Go bohlokwa gakaaka’ng gore modiši a bontšhe gore o rata lapa la gagwe?
8 Modiši o bontšha gore o rata mohlape ka tsela yeo a swarago ba lapa la gagwe ka yona. (1 Timotheo 3:1, 4) Ge e ba a nyetše, lerato le tlhompho tšeo a di bontšhago mosadi wa gagwe di bea mohlala wo banna ba bangwe ba ka o ekišago. (Baefeso 5:25; 1 Petro 3:7) Ela hloko se se boletšwego ke mosadi wa Mokriste yo a bitšwago Linda. Monna wa gagwe o hlanketše e le molebeledi ka nywaga ya ka godimo ga e 20 pele a hlokofala. O re: “Ka mehla monna wa-ka o be a dula a swaregile kudu ka go hlokomela phuthego. Eupša o ile a dira gore ke ikwe ke sa lahlwa. Gantši o be a bolela kamoo a lebogago thekgo ya-ka ka gona, gomme o be a dula le nna ge a be a sa swarega. Ka baka leo, ke ile ka ikwa ke ratwa le gona ke be ke sa hufegele nako yeo a bego a e fetša a hlankela phuthego.”
9 Ge e ba modiši wa Mokriste a e-na le bana, tsela yeo ka yona a layago le go reta bana ba gagwe ka mehla ka lerato e beela batswadi ba bangwe mohlala wo ba ka o ekišago. (Baefeso 6:4) Ge e le gabotse, lerato leo a le bontšhago lapeng la gagwe e dula e le bohlatse bja gore o phelela boikarabelo bjo a ilego a bo newa ge a be a kgethwa ka moya o mokgethwa.—1 Timotheo 3:4, 5.
Dirang Gore go be le Lethabo le Khutšo ka go Boledišana
10. (a) Ke’ng seo se ka senyago lethabo le khutšo ya phuthego? (b) Ke kgang efe yeo e ilego ya bea khutšo ya phuthego ya lekgolong la pele la nywaga kotsing, le gona kgang yeo e ile ya rarollwa bjang?
10 Moya o mokgethwa o ka tšweletša lethabo le khutšo ka pelong ya Mokriste, gare ga sehlopha sa bagolo le ka phuthegong ka moka. Lega go le bjalo, go se boledišane ka bolokologi go ka dira gore go se ke gwa ba le lethabo le khutšo. Salomo wa bogologolo o boletše gore: “Maanô a padile, xò se keletšanô.” (Diema 15:22) Ka lehlakoreng le lengwe, go boledišana ka tlhompho le ka bolokologi go oketša lethabo le khutšo. Ka mohlala ge kgang ya lebollo e be e nyaka go senya khutšo ya phuthego ya lekgolo la pele la nywaga, sehlopha se bušago kua Jerusalema se ile sa tsoma tlhahlo ya moya o mokgethwa. Bagolo bao ba bopago sehlopha se ba ile ba ba le dikgopolo tše di fapa-fapanego mabapi le taba ye. Ka morago ga go boledišana ka taba ye, ba ile ba fihlelela phetho. Ge ba be ba botša diphuthego ka phetho yeo ba dumelelanego ka yona, bana babo rena ba ile ba “thabela kgothatšo.” (Ditiro 15:6-23, 25, 31; 16:4, 5) Go ile gwa oketšwa lethabo le khutšo.
11. Bagolo ba ka oketša lethabo le khutšo bjang ka phuthegong?
11 Ka mo go swanago lehono, badiši ba dira gore go be le khutšo ka phuthegong ka go boledišana gabotse. Ge mathata a bea khutšo ya phuthego kotsing, ba a kopana gomme ka bolokologi ba bolela tsela yeo ba ikwago ka yona. Ka tlhompho, ba theetša seo badiši-gotee le bona ba se bolelago. (Diema 13:10; 18:13) Ka morago ga go rapelela moya o mokgethwa, ba thea phetho ya bona melaong ya motheo ya Beibele le tlhahlong yeo e gatišitšwego ke “mohlanka yo a botegago le wa temogo.” (Mateo 24:45-47; 1 Bakorinthe 4:6) Ge phetho yeo e theilwego Mangwalong e šetše e dirilwe ke sehlopha sa bagolo, mogolo yo mongwe le yo mongwe o ikokobeletša tlhahlo ya moya o mokgethwa ka go thekga phetho yeo gaešita le ge bontši bja bagolo bo sa ka bja amogela seo a bego a se nagana. Boipoetšo bjo bjalo bo ka dira gore go be le lethabo le khutšo gomme bo beela dinku mohlala o mobotse mabapi le kamoo di ka sepelago le Modimo. (Mika 6:8) Na ka boipoetšo o dira ka go dumelelana le diphetho tše di theilwego Beibeleng tšeo di dirwago ke badiši ka phuthegong?
E-bang ba Pelotelele le ba Botho
12. Ke ka baka la’ng Jesu a be a swanelwa ke go ba yo pelotelele le go ba yo botho ge a be a dirišana le baapostola?
12 Jesu e be e le yo pelotelele le yo botho ge a be a dirišana le baapostola, go sa šetšwe go palelwa ga bona leboelela. Ka mohlala, nako le nako Jesu o ile a leka go gatelela senyakwa sa boikokobetšo. (Mateo 18:1-4; 20:25-27) Lega go le bjalo, bošegong bja mafelelo bja bophelo bja Jesu lefaseng, ka morago ga ge a sa tšwa go ruta thuto mabapi le boikokobetšo ka go ba hlapiša maoto, “gwa tsoga le ngangišano e šoro go bona mabapi le gore ke ofe yo a bonalago e le yo mogolo go bona ka moka.” (Luka 22:24; Johane 13:1-5) Na Jesu o ile a omanya baapostola ba? Aowa, ka botho o ile a boledišana le bona, a re: “Ke mang yo e lego yo mogolo, na ke yo a dutšego tafoleng goba yo a hlankelago? Na ga se yo a dutšego tafoleng? Eupša nna ke gare ga lena ke le yo a hlankelago.” (Luka 22:27) Bopelotelele bja Jesu le botho bja gagwe—gotee le mohlala wa gagwe o mobotse—mafelelong di ile tša kgoma dipelo tša baapostola.
13, 14. Ke neng moo bagolo ka mo go kgethegilego ba swanetšego go ba botho?
13 Ka mo go swanago, modiši wa moya a ka swanelwa ke go nea motho keletšo leboelela mabapi le bofokodi bjo itšego. Modiši a ka galefišwa ke motho yoo. Lega go le bjalo, ge e ba a gopola mafokodi a gagwe ge a dutše a ‘eletša bao ba hlokago thulaganyo,’ o kgona go bontšha bopelotelele le botho go ngwanabo. Ka tsela yeo ba ekiša Jesu le Jehofa, bao ba bontšhago dika tše go Bakriste ka moka—go akaretša le badiši.—1 Bathesalonika 5:14; Jakobo 2:13.
14 Ka dinako tše dingwe, badiši ba ka no swanelwa ke go nea keletšo e matla go motho yo a dirilego sebe se segolo. Ge e ba motho yoo a sa itshole, badiši ba swanetše go tloša mofoši yoo ka phuthegong. (1 Bakorinthe 5:11-13) Lega go le bjalo, tsela yeo ka yona ba boledišanago le motho yoo e bontšha gore ba hloile sebe, e sego modiri wa sona. (Juda 23) Badiši bao ba bontšhago botho ba dira gore go be bonolo gore nku yeo e arogago e feleletše e boetše mohlapeng.—Luka 15:11-24.
Ditiro tše Dibotse di Tutuetšwa ke Tumelo
15. Ke tsela efe e nngwe yeo ka yona badiši ba ekišago go ba bolo ga Jehofa, gomme ke’ng seo se ba tutueletšago go dira bjalo?
15 “Morêna ké mo-setša-bohle,” gaešita le bao ba sa lebogego seo a ba direlago sona. (Psalme 145:9; Mateo 5:45) Go ba bolo ga Jehofa go bonagala kudu tabeng ya gore o roma batho ba gagwe gore ba bolele ‘ditaba tše dibotse tša mmušo.’ (Mateo 24:14) Badiši ba bonagatša bolo bja Modimo ka go etelela pele modirong wo wa boboledi. Ke’ng seo se ba tutueletšago gore ba tšwele pele ba sa lape? Ke tumelo e matla go Jehofa le dikholofetšong tša gagwe.—Baroma 10:10, 13, 14.
16. Ke bjang badiši ba ka ‘direlago dinku botse’?
16 Go oketša tabeng ya go direla “bohle botse” ka go dira boboledi, badiši ba na le boikarabelo bja go dira botse “kudu-kudu [go] bao ba tswalanego le [bona] tumelong.” (Bagalatia 6:10) Tsela e nngwe yeo ba dirago se ka yona ke ka go dira maeto a bodiši ao a kgothatšago. Mogolo yo mongwe o re: “Ke thabela go dira maeto a bodiši. A nnea sebaka sa go reta bana babo rena le dikgaetšedi bakeng sa maiteko a bona le go ba thuša go lemoga gore go šoma ga bona ka thata go tšeelwa godimo.” Ka dinako tše dingwe, badiši ba ka šišinya ditsela tšeo ka tšona motho a ka kaonefatšago tirelong ya gagwe go Jehofa. Ka go dira bjalo, badiši ba bohlale ba ekiša moapostola Paulo. Ela hloko tsela yeo ka yona a ilego a ipiletša go bana babo rena kua Thesalonika, ge a re: “Re kgodišegile Moreneng mabapi le lena, gore le dira dilo tšeo re le laelago tšona le gore le tla tšwela pele le di dira.” (2 Bathesalonika 3:4) Go bontšha dinku ka tsela e bjalo gore di a holofelwa go tsoša ditshekamelo tše dibotse gomme go dira gore go be bonolo go tšona go “[kwa] bao ba etelelago pele.” (Baheberu 13:17) Ge modiši a go etela e le gore a tle a go kgothatše, ke ka baka la’ng o sa bontšhe go leboga?
Go Nyakega Boitshwaro Gore re be Boleta
17. Petro o ithutile thuto efe go Jesu?
17 Jesu e be e le wa moya o boleta, gaešita le ge a be a hlohlwa. (Mateo 11:29) Ge a be a ekwa le go golegwa, Jesu o ile a bonagatša boleta le boitshwaro bjo bogolo. A ikwa a gapeletšega, Petro o ile a goga tšhoša gomme a itefeletša. Eupša Jesu o ile a mo gopotša gore: “Na o nagana gore nka se kgone go lopa Tate gore a mphe dikgao tša madira tše fetago lesome-pedi tša barongwa gona bjale?” (Mateo 26:51-53; Johane 18:10) Petro o ile a tšeela thuto yeo godimo gomme ka morago a gopotša Bakriste gore: “Kriste o ile a tlaišega bakeng sa lena, a le tlogelela mohlala gore le latele dikgato tša gagwe kgaufsi. . . . Ge a be a rogwa, ga se a ka a ithogela. Ge a be a tlaišega, ga se a ka a tšhošetša, eupša o ile a dula a ikgafetše yo a ahlolago ka go loka.”—1 Petro 2:21-23.
18, 19. (a) Ke neng ka mo go kgethegilego moo badiši ba swanetšego go bonagatša boleta le boitshwaro? (b) Re tla ahla-ahla dipotšišo dife sehlogong se se latelago?
18 Ka mo go swanago, badiši bao ba atlegago ba dula ba le boleta le ge ba swarwa gampe. Ka mohlala, batho ba bangwe ka phuthegong ba ka no se amogele thušo yeo bagolo ba ka lekago go ba nea yona. Ge e ba motho yo a nyakago thušo a fokola goba a babja moyeng, ge a eletšwa, a ka araba go swana le yo mongwe wa “babolabodi ba ma-hlabawa-lerumô.” (Diema 12:18) Lega go le bjalo, ka go swana le Jesu, badiši ga ba itefeletše ka mantšu a hlabago goba ka ditiro. Go e na le moo, ba a itshwara gomme ba dula ba bontšha moya wa boleta, wo o ka ipontšhago e le tšhegofatšo go yo a nyakago thušo. (1 Petro 3:8, 9) Na o ithuta mohlaleng wa bagolo gomme wa bonagatša boleta le boitshwaro ge o eletšwa?
19 Ka ntle le pelaelo, Jehofa le Jesu ba tšeela godimo mošomo o thata wa badiši ba dikete bao ka go rata ba hlokomelago mohlape lefaseng ka bophara. Jehofa le Morwa wa gagwe le bona ba bontšha gore ba rata bahlanka ba bodiredi ba dikete bao ba thekgago bagolo ka go ‘direla bakgethwa.’ (Baheberu 6:10) Ka gona, ke ka baka la’ng ba bangwe ba bana babo rena bao ba kolobeditšwego ba dika-dika go gata mogato wa gore ba swanelege bakeng sa ‘modiro wo o mobotse’? (1 Timotheo 3:1) Le gona Jehofa o tlwaetša bjang bao a ba kgethago gore e be badiši? Re tla ahla-ahla dipotšišo tše sehlogong se se latelago.
Na o a Gopola?
• Ke ditsela dife tše dingwe tšeo ka tšona badiši ba bontšhago gore ba rata mohlape?
• Ke bjang bohle ka phuthegong ba ka dirago gore go be le lethabo le khutšo?
• Ke ka baka la’ng badiši ba le pelotelele le go ba botho ge ba nea keletšo?
• Bagolo ba bontšha bjang gore ke ba bolo e bile ba na le tumelo?
[Dipotšišo tša Thuto]
[Seswantšho go letlakala 18]
Bagolo ba tutuetšwa ke lerato gore ba hlankele phuthego
[Diswantšho go letlakala 18]
Le gona ba fetša nako ba e-na le malapa a bona boitapološong . . .
. . . le bodireding
[Seswantšho go letlakala 20]
Poledišano e botse gare ga bagolo e ka dira gore go be le lethabo le khutšo ka phuthegong