Go Hlankela Kgoši Kriste ka Potego

“A neêlwa boxoši le kxodišô le mmušô; dithšaba ka moka le merafô le maleme ya ba bahlanka ba xaxwe.”—DANIELE 7:14.

1, 2. Re tseba bjang gore Kriste ga se a ka a hwetša matla a Mmušo ka botlalo ka 33 C.E.?

KE MMUŠI ofe yo a ka hwelago balata ba gagwe gomme ka morago a phela gape e le gore a buše e le kgoši? Ke kgoši efe yeo e ka phelago lefaseng gomme ya dira gore balata ba yona ba e bote le go e botegela, ke moka ya buša legodimong? Motho feela yo a bego a ka dira se—le tše dingwe tše dintši—ke Jesu Kriste. (Luka 1:32, 33) Ka Pentekoste ya 33 C.E., ka morago ga lehu la Kriste, go tsoga ga gagwe le go rotogela ga gagwe legodimong, Modimo o ile a “mo dira hlogo ya dilo tšohle phuthegong.” (Baefeso 1:20-22; Ditiro 2:32-36) Ka gona, Kriste o ile a thoma go buša eupša ka tekanyo e itšego. Balata ba gagwe ba pele e be e le Bakriste bao ba tloditšwego ka moya, bao ba bopago Isiraele wa moya, “Isiraele wa Modimo.”—Bagalatia 6:16; Bakolose 1:13.

² Nywaga e ka bago 30 ka morago ga Pentekoste yeo ya 33 C.E., moapostola Paulo o ile a tiiša taba ya gore Kriste o be a sa tšea matla a Mmušo ka mo go feletšego, eupša o be a le “ka letsogong le letona la Modimo, go tloga nakong yeo go ya pele a letile go fihla ge manaba a gagwe a bewa e le sebeo sa dinao tša gagwe.” (Baheberu 10:12, 13) Ke moka, go ya bofelong bja lekgolo la pele la nywaga C.E., moapostola Johane yo a tšofetšego o bone ponong Mmuši wa Legohle, Jehofa, a bea Kriste Jesu e le Kgoši ya Mmušo wa legodimong wo o sa tšwago go hlongwa. (Kutollo 11:15; 12:1-5) Boemong bjo re lego go bjona historing, re ka hlahloba bohlatse bjo bo kgodišago bja gore Kriste o thomile go buša legodimong e le Kgoši Mesia ka 1914. *

3. (a) Ditaba tše dibotse tša Mmušo di tšere sebopego sefe se sefsa ga e sa le go tloga ka 1914? (b) Ke dipotšišo dife tšeo re ka ipotšišago tšona?

³ Ee, ditaba tše dibotse tša Mmušo ga e sa le go tloga ka 1914 di akareditše sebopego se sefsa se se kgahlišago. Kriste o be a dutše a buša ka mafolofolo e le Kgoši ya Mmušo wa Modimo ya legodimong, gaešita le ge e le “xare xa manaba [a gagwe].” (Psalme 110:1, 2; Mateo 24:14; Kutollo 12:7-12) Go oketša moo, lefaseng ka moka, balata ba gagwe bao ba botegago ba ikokobeletša bogoši bja gagwe ka mafolofolo ka go tšea karolo lenaneong la lefase ka bophara la go ruta ka Beibele leo le sa bapišwego le selo historing ya batho. (Daniele 7:13, 14; Mateo 28:18) Bakriste bao ba tloditšwego ka moya, “barwa ba mmušo,” ba hlankela e le “batseta bao ba emetšego Kriste legato.” Ba thekgwa ka potego ke lešaba le le oketšegago la “dinku tše dingwe” tša Kriste, tšeo di dirago e le baromiwa ba Mmušo wa Modimo. (Mateo 13:38; 2 Bakorinthe 5:20; Johane 10:16) Lega go le bjalo, re swanetše go seka-seka gore na rena re le motho ka o tee ka o tee re tloga re lemoga bogoši bja Kriste. Na re mmotegela e le ka kgonthe? Re ka bontšha bjang gore re botegela Kgoši yeo e bušago legodimong? Anke sa pele re ahla-ahleng mabaka ao re nago le ona a gore re botegele Kriste.

Kgoši Yeo e Tutuetšago Potego

4. Ke’ng seo Jesu a se fihleletšego bjalo ka Kgoši e Kgethilwego nakong ya bodiredi bja gagwe bja lefaseng?

⁴ Go botegela ga rena Kriste go theilwe tebogong yeo re nago le yona ya seo a se dirilego gotee le dika tša gagwe tše di kgahlišago. (1 Petro 1:8) Ge a be a le lefaseng, e le Kgoši e Kgethilwego, Jesu o ile a bontšha ka tekanyo e nyenyane  seo a bego a tla se dira e le Kgoši e bušago lefase ka bophara ka nako ya Modimo e swanetšego. O ile a fepa bao ba swerwego ke tlala. O ile a fodiša balwetši, difofu, digole, difoa le dimumu. O ile a ba a tsoša bahu. (Mateo 15:30, 31; Luka 7:11-16; Johane 6:5-13) Go oketša moo, go tseba mabapi le bophelo bja Jesu bja lefaseng go re thuša go tseba dika tša gagwe bjalo ka Mmuši wa lefase wa nakong e tlago—seka sa gagwe seo se lemogegago kudu ke lerato la gagwe la boikgafo. (Mareka 1:40-45) Tabeng ye, Napoléon Bonaparte o begile gore: “Alexander, Caesar, Charlemagne gaešita le nna re ile ra aga mebušo, eupša dilo tšeo re di dirilego ka bohlale re ile ra di thea godimo ga eng? Godimo ga matla. Jesu Kriste ke yena feela yo a theilego mmušo wa gagwe godimo ga lerato, gomme go ba go fihla mo nakong ye batho ba dimilione ba ka mo hwela.”

5. Ke ka baka la’ng semelo sa Jesu se be se ratwa ke ba bangwe?

⁵ Ka ge Jesu e be e le wa moya o boleta le wa pelo e ikokobeditšego, bao ba bego ba gateletšwa ke dikgateletšo le merwalo ba be ba lapološwa ke dithuto tša gagwe tše di agago le go ba ga gagwe yo botho. (Mateo 11:28-30) Bana ba be ba ikwa ba lokologile ge ba e-na le yena. Ka phišego, banna bao ba ikokobeditšego le bao ba nago le temogo ba ile ba ba barutiwa ba gagwe ka go rata. (Mateo 4:18-22; Mareka 10:13-16) Mokgwa wa gagwe wa go naganela le wa tlhompho o dirile gore a botegelwe ke basadi ba bantši bao ba boifago Modimo, bao ba bantši ba bona ba gafilego nako, maiteko le dilo tša bona tše di bonagalago bakeng sa go mo hlokomela ge a be a phethagatša bodiredi bja gagwe.—Luka 8:1-3.

6. Jesu o ile a bontšha maikwelo afe a lerato ge Latsaro a be a hwile?

⁶ Kriste o utolotše a mangwe a maikwelo a gagwe a magolo a lerato ge mogwera wa gagwe yo a rategago Latsaro a be a e-hwa. O ile a kgongwa kudu ke tlalelo ya Maria le Mareta moo a ilego a se kgone go itshwara, gomme a “ntšha megokgo.” O ile “a huduega”—a ferekantšwe ke pelo e bohloko le manyami— gaešita le ge a be a tseba gore o tla tsoša Latsaro kgaufsinyane. Ke moka a tutuetšwa ke lerato le kwelobohloko, Jesu o ile a diriša matla ao a a neilwego ke Modimo go tsoša Latsaro bahung.—Johane 11:11-15, 33-35, 38-44.

7. Ke ka baka la’ng Jesu a swanelwa ke gore re mmotegele? (Bona gape le lepokisi go letlakala 31.)

⁷ Re makatšwa ke lerato le matla leo Jesu a le bontšhitšego la go rata seo se bego se lokile le go hloya boikaketši le bokgopo. Gabedi, o ile a gata mogato ka sebete bakeng sa go raka babapatši ba megabaru tempeleng. (Mateo 21:12, 13; Johane 2:14-17) Go feta moo, e le motho lefaseng, o bile mehuteng ka moka ya mathata, ao a ilego a mo nea temogo mabapi le dikgateletšo le mathata ao re lebeletšanago le ona. (Baheberu 5:7-9) Le gona Jesu o be a tseba kamoo go hloiwa le go swarwa ka tsela yeo e sego ya toka go lego ka gona. (Johane 5:15-18; 11:53, 54; 18:38–19:16) Mafelelong, ka sebete o ile a amogela lehu le sehlogo e le gore a phethagatše thato ya Tatagwe gomme a nee balata ba gagwe bophelo bjo bo sa felego. (Johane 3:16) Na dika tše bjalo tša Kriste ga di go tutueletše go tšwela pele o mo hlankela ka potego? (Baheberu 13:8; Kutollo 5:6-10) Eupša go nyakega’ng gore motho e be molata wa Kgoši Kriste?

Go Swanelegela go ba Molata

8. Go nyakega’ng go balata ba Kriste?

⁸ Nagana ka papišo ye: Gantši go ba modudi wa naga e nngwe go akaretša go fihlelela ditshwanelego tše itšego tša motheo. Batho bao ba nyakago madulo ba ka swanelwa ke gore ba be le botumo bjo bobotse le go phela gabotse mmeleng go fihla bokgoleng bjo itšego. Ka mo go swanago, balata ba Kriste ba swanetše go fihlelela ditekanyetšo tše di phagamego tša boitshwaro gomme ba phele gabotse moyeng.—1 Bakorinthe 6:9-11; Bagalatia 5:19-23.

9. Re ka bontšha bjang gore re botegela Kriste?

⁹ Le gona Jesu Kriste ka mo go swanetšego o nyaka gore balata ba gagwe ba mmotegele le go botegela Mmušo wa gagwe. Ba bontšha go botega mo go bjalo ka go phela ka go dumelelana le seo a se rutilego ge a be a le lefaseng e le Kgoši e Kgethilwego. Ka mohlala, ba etiša mediro ya Mmušo le thato ya Modimo pele ga dilo tše di bonagalago. (Mateo 6:31-34) Le gona ka mafolofolo ba leka go bonagatša semelo se se swanago  le sa Kriste, gaešita le ka tlase ga maemo a thata kudu. (1 Petro 2:21-23) Go feta moo, balata ba Kriste ba latela mohlala wa gagwe ka go gata mogato wa pele wa go dira botse go ba bangwe.—Mateo 7:12; Johane 13:3-17.

10. Go botegela Kriste go ka bonagatšwa bjang (a) ka lapeng le (b) ka phuthegong?

¹⁰ Le gona balatedi ba Jesu ba bontšha gore ba a mmotegela ka go bonagatša dika tša gagwe ka lapeng. Ka mohlala, banna ba bontšha go botegela Kgoši ya bona ya legodimong ka go bonagatša dika tša Kriste tseleng yeo ba swarago basadi ba bona le bana ba bona ka yona. (Baefeso 5:25, 28-30; 6:4; 1 Petro 3:7) Basadi ba bontšha gore ba botegela Kriste ka boitshwaro bjo bo hlwekilego le ka go bonagatša “moya wo o homotšego le o boleta.” (1 Petro 3:1-4; Baefeso 5:22-24) Bana ba botegela Kriste ge ba latela mohlala wa gagwe wa go kwa. E le mofsa, Jesu o ile a dula a ikokobeletša batswadi ba gagwe, gaešita le ge ba be ba sa phethagala. (Luka 2:51, 52; Baefeso 6:1) Balata ba Kriste ba katana ka potego go mo ekiša ka go “kwelana bohloko, [ka go ba] le maikwelo a borutho a borwarre” le ka go “šokelana ka botho.” Ba katanela go swana le Kriste, ba “ikokobeditše monaganong, [ba] sa lefeletše bobe ka bobe goba go roga ka go roga.”—1 Petro 3:8, 9; 1 Bakorinthe 11:1.

Balata Bao ba Kwago Molao

11. Balata ba Kriste ba ikokobeletša melao efe?

¹¹ Go fo swana le ge batho bao ba nyakago go ba badudi ba naga e itšego ba e-kwa melao ya naga ya bona e mpsha, balata ba Kriste ba ikokobeletša “molao wa Kriste” ka go dumelelanya maphelo a bona le sohle seo Jesu a se rutilego le go se laela. (Bagalatia 6:2) Ka mo go kgethegilego, ka potego ba phela ka “molao wa bogoši” wa lerato. (Jakobo 2:8) Melao ye e akaretša’ng?

12, 13. Re ikokobeletša “molao wa Kriste” ka tsela efe?

¹² Balata ba Kriste ke batho bao ba sa phethagalago e bile ba na le mafokodi. (Baroma 3:23) Ka baka leo, ba swanetše go tšwela pele ba hlagolela “maikwelo a borutho a borwarre a hlokago boikaketši” e le gore ba “[ratane] ka mo go tseneletšego go tšwa pelong.” (1 Petro 1:22) “Ge e ba motho a e-na le lebaka la go ba le pelaelo ka yo mongwe,” Bakriste ka potego ba diriša molao wa Kriste ka go “kgotlelelana [le go] lebalelana ka bolokologi.” Go kwa molao wo go ba thuša go tšwela pele ba hlokomologa go se phethagale ga ba bangwe le go hwetša mabaka a go ratana. Na ga o leboge go ba le bao ka go ikokobetša ka potego go Kgoši ya rena e lerato ba aparago lerato, e lego “setlemo se se phethagetšego sa botee”?—Bakolose 3:13, 14.

¹³ Go feta moo, Jesu o hlalositše gore lerato leo a le bontšhitšego le be le feta lerato leo batho ka  tlwaelo ba le bontšhanago. (Johane 13:34, 35) Ge e ba re rata feela bao ba re ratago, re tla ba re sa dire “selo [le ge e le sefe] se se sa tlwaelegago.” Ge e ba go le bjalo, lerato la rena e be e tla ba leo le sa felelago le la bofora. Jesu o re kgothaleditše gore re ekiše lerato la Tatagwe ka go ba le lerato la motheo gaešita le go manaba a rena ao a re hloilego le ao a re tlaišago. (Mateo 5:46-48) Le gona, lerato le le tutuetša balata ba Mmušo gore ba kgotlelele ka potego modirong wa bona o mogolo. Ke modiro ofe?

Potego e a Lekwa

14. Ke ka baka la’ng modiro wa boboledi e le wa bohlokwa gakaakaa?

¹⁴ Balata ba Mmušo wa Modimo ga bjale ba na le modiro o mogolo kudu wa “go nea bohlatse bjo bo tletšego mabapi le mmušo wa Modimo.” (Ditiro 28:23) Go dira bjalo go bohlokwa ka gobane Mmušo wa Mesia o tla kgethagatša bogoši bja Jehofa bja legohle. (1 Bakorinthe 15:24-28) Ge re bolela molaetša wa ditaba tše dibotse, bao ba o kwago ba na le sebaka sa go ba balata ba Mmušo wa Modimo. Le gona, tsela yeo batho ba arabelago ka yona molaetšeng woo e ba motheo woo Kgoši Kriste a ka ahlolago batho go ona. (Mateo 24:14; 2 Bathesalonika 1:6-10) Ka baka leo, tsela e kgolo yeo ka yona re ka bontšhago gore re botegela Kriste ke ka go kwa taelo ya gagwe ya gore re botše ba bangwe ka Mmušo.—Mateo 28:18-20.

15. Ke ka baka la’ng potego ya Bakriste e lekwa?

¹⁵ Ee, Sathane o ganetša modiro wa boboledi kamoo a ka kgonago ka gona, le gona babuši ba batho ga ba amogele bobuši bja Kriste bjo a bo neilwego ke Modimo. (Psalme 2:1-3, 6-8) Ka baka leo, Jesu o lemošitše barutiwa ba gagwe ka gore: “Mohlanka ga a fete mong wa gagwe. Ge e ba ba ntlhomere, le lena ba tla le hlomara.” (Johane 15:20) Ka gona, balatedi ba Kriste ba akaretšwa ntweng ya moya yeo e lekago potego ya bona.—2 Bakorinthe 10:3-5; Baefeso 6:10-12.

16. Balata ba Mmušo ba nea bjang ‘Modimo dilo tša Modimo’?

¹⁶ Lega go le bjalo, balata ba Mmušo wa Modimo ba dula ba botegela Kgoši ya bona ye e sa bonagalego mola ba tšwela pele ba hlompha babuši ba batho. (Tito 3:1, 2) Jesu o itše: “Neang Kesara tša Kesara, eupša Modimo le mo nee tša Modimo.” (Mareka 12:13-17) Ka gona, balata ba Kriste ba kwa melao ya mmušo yeo e sa thulanego le melao ya Modimo. (Baroma 13:1-7) Lega go le bjalo, ge kgoro-kgolo ya Juda e be e ganetšana le melao ya Modimo ka go laela barutiwa ba Jesu gore ba kgaotše go dira boboledi, ka go tia le ka tlhompho ba ile ba bolela gore ba tla “kwa Modimo e le mmuši go e-na le batho.”—Ditiro 1:8; 5:27-32.

17. Ke ka baka la’ng re ka bontšha sebete ge potego ya rena e lekwa?

¹⁷ Ee, go nyaka sebete gore balata ba Kriste ba dule ba botegela Kgoši ya bona ge ba lebeletšane le tlaišo. Lega go le bjalo, Jesu o itše: “Go thaba lena ge batho ba le goboša le go le tlaiša gomme ba aketša ka go bolela mohuta o mongwe le o mongwe wa selo se sebe kgahlanong le lena ka baka la-ka. Thabang le hlalaleng, ka ge moputso wa lena e le o mogolo magodimong.” (Mateo 5:11, 12) Balatedi ba pele ba Kriste ba bile le phihlelo ya therešo ya mantšu ao. Gaešita le ge ba ile ba bethwa ka baka la go tšwela pele ba bolela ka Mmušo, ba ile ba thaba “gobane ba be ba tšerwe e le ba swanelwago ke go hlomphollwa ka baka la leina la gagwe. Ke moka letšatši le lengwe le le lengwe ka tempeleng le ka ntlo le ntlo ba tšwela pele ba sa kgaotše ba ruta e bile ba tsebatša ditaba tše dibotse ka Kriste, Jesu.” (Ditiro 5:41, 42) O swanetše go retwa ge o dutše o bontšha moya o swanago wa go botega ge o kgotlelela mathata, bolwetši, manyami goba kganetšo.—Baroma 5:3-5; Baheberu 13:6.

18. Mantšu ao Jesu a a boditšego Pontio Pilato a bontšha’ng?

 ¹⁸ Ge e be e sa le Kgoši e Kgethilwego, Jesu o hlaloseditše Mmuši wa Roma e lego Pontio Pilato gore: “Mmušo wa-ka ga se karolo ya lefase le. Ge nkabe mmušo wa-ka e be e le karolo ya lefase le, bahlanka ba-ka ba ka be ba lwela gore ke se ke ka gafelwa Bajuda. Eupša ka mo go lego ka gona, mmušo wa-ka ga o tšwe mono.” (Johane 18:36) Ka gona, balata ba Mmušo wa legodimong ga ba lwe le motho goba go tšea karolo dintweng le ge e le dife tša batho. Ka go botegela “Kxoši ya kaxišô,” ba dula ba le boema-gareng ka mo go feletšego ditabeng tša go se kwane ga lefase.—Jesaya 2:2-4; 9:5, 6.

Meputso ya sa Ruri go Balata Bao ba Botegago

19. Ke ka baka la’ng balata ba Kriste ba ka letela bokamoso ka kholofelo?

¹⁹ Balata bao ba botegago ba Kriste, “Kgoši ya dikgoši,” ba lebeletše bokamoso ka kgodišego. Ba fagahletše go bona ponagatšo e lego kgaufsi le go direga ya matla a gagwe a magolo kudu a bogoši. (Kutollo 19:11–20:3; Mateo 24:30) Mašaledi a botegago a “barwa ba mmušo” bao ba kgethilwego ka moya a lebeletše pele bohweng bjo bohlokwa bja go ba dikgoši le Kriste legodimong. (Mateo 13:38; Luka 12:32) “Dinku tše dingwe” tša Kriste tše di botegago di letetše ka phagahlo kamogelo ya Kgoši ya tšona ge e re: “Tlang, lena bao le šegofaditšwego ke Tate, jang bohwa bja [Paradeise ya lefaseng ya pušo ya] mmušo wo le o lokišeditšwego go tloga go theweng ga lefase.” (Johane 10:16; Mateo 25:34) Ka baka leo, anke balata ka moka ba Mmušo ba tšwele pele ba ikemišeditše go hlankela kgoši Kriste ka potego.

[Mongwalo wa ka tlase]

Na o ka Hlalosa?

• Ke ka baka la’ng re swanetše go botegela Kriste?

• Balata ba Kriste ba bontšha bjang gore ba a mmotegela?

• Ke ka baka la’ng re nyaka go botegela Kgoši Kriste?

[Dipotšišo tša Thuto]

[Lepokisi go letlakala 31]

TŠE DINGWE TŠA DIKA TŠA KRISTE TŠE DI KGAHLIŠAGO

Go se be le kgethollo—Johane 4:7-30.

Kgaugelo—Mateo 9:35-38; 12:18-21; Mareka 6:30-34.

Lerato la boikgafo—Johane 13:1; 15:12-15.

Potego—Mateo 4:1-11; 28:20; Mareka 11:15-18.

Kwelobohloko—Mareka 7:32-35; Luka 7:11-15; Baheberu 4:15, 16.

Teka-tekano—Mateo 15:21-28.

[Seswantšho go letlakala 29]

Re ikokobeletša “molao wa Kriste” ka potego ge re ratana

[Seswantšho go letlakala 31]

Na dika tša Kriste di go tutueletša go mo hlankela ka potego?