Jehofa o Tlwaetša Badiši ba Mohlape wa Gagwe

“Bohlale motho ó bo newa ke Modimo; tsebô le temoxô di tšwa molomong wa xaxwe.”—DIEMA 2:6.

1, 2. Ke ka baka la’ng banna bao ba kolobeditšwego ba nyaka go fihlelela maemo a boikarabelo ka phuthegong?

NICK yo a hlanketšego e le mogolo ka nywaga e šupago o re: “Ke be ke thabile kudu ge ke be ke kgethwa gore ke be mogolo. Ke ile ka lebelela tokelo ye e le sebaka sa go katološa tirelo ya-ka go Jehofa. Ke ile ka ikwa eka ke mo kolota tebogo ya dilo tšohle tšeo a ntiretšego tšona. Le gona ke be ke nyaka go thuša ditho tša phuthego ka botlalo ka mo go kgonegago, go di thuša ka tsela e swanago le yeo bagolo ba bangwe ba nthušitšego ka yona.” Lega go le bjalo, gaešita le ge a be a thabile, go be go e-na le dilo tšeo a bego a tshwenyegile ka tšona. Nick o tšwela pele ka gore: “Ka ge ke be ke le nywageng ya-ka ya mafelelo ya bo-20 ge ke be ke kgethwa, ke be ke tshwenywa ke gore nka se be le bokgoni bjo bo nyakegago—temogo le bohlale—gore ke diše phuthego ka katlego.”

² Bao Jehofa a ba kgethago gore ba hlokomele mohlape wa gagwe ba na le mabaka a mantši a go thaba. Moapostola Paulo o gopoditše bagolo ba tšwago Efeso ka lebaka le lengwe la go thaba ge a be a tsopola mantšu a Jesu a rego: “Go na le lethabo le legolo go neeng go feta go amogeleng.” (Ditiro 20:35) Go hlankela bjalo ka mohlanka wa bodiredi goba mogolo go nea banna bao ba kolobeditšwego ditsela tše di oketšegilego tša go nea Jehofa le phuthego. Ka mohlala, bahlanka ba bodiredi ba thuša bagolo. Bahlanka ba ba bile ba phetha dikabelo tše dingwe tše dintši tšeo di nyakago nako eupša e le tša bohlokwa. Bana babo rena ba bjalo ba tutuetšwa ke go rata Modimo le moagišani gore ba dire tirelo ye ya bohlokwa.—Mareka 12:30, 31.

3. Ke ka baka la’ng ba bangwe ba ka dika-dika go nyaka go fihlelela ditokelo tša phuthego?

³ Go thwe’ng ka monna wa Mokriste yo ka baka la go ikwa a sa swanelege a ka dika-dikago go nyaka go fihlelela tokelo ya go ba mohlanka gomme mafelelong a feleletša e le mogolo? Ka go swana le Nick, a ka no ba a tshwenywa ke gore ga a na bokgoni bjo bo nyakegago gore e ka ba modiši yo a atlegago. Na le wena, bjalo ka ngwanabo rena yo a kolobeditšwego o yo mongwe wa bao ba ikwago ka tsela ye? Go a kwagala go tshwenyega ka tsela e bjalo. Jehofa o lebelela badiši e le bao ba ikarabelelago tseleng yeo ba swarago mohlape ka yona. Jesu o itše: “Yo mongwe le yo mongwe yo a neilwego mo gontši, go tla nyakwa mo gontši go yena; le motho yo batho ba mmeilego go hlokomela dilo tše dintši, ba tla nyaka mo gontši go yena go feta ka mo go tlwaetšwego ka gona.”—Luka 12:48.

4. Jehofa o thuša bjang bao a ba kgethago gore ba hlokomele dinku tša gagwe?

⁴ Na Jehofa o letetše gore bao a ba kgethago go ba bahlanka le bagolo ba rwale boikarabelo bjo bo oketšegilego ka bobona? Ka go fapana le seo, o nea thušo e holago yeo e sa ba thušego feela go lebeletšana le maemo eupša gape e ba thušago go atlega. Go etša ge go bontšhitšwe sehlogong se se fetilego, Jehofa o ba nea moya wa gagwe o mokgethwa, e lego seenywa seo se ba thušago go hlokomela dinku ka lerato. (Ditiro 20:28; Bagalatia 5:22, 23) Go oketša moo, Jehofa o ba nea bohlale, tsebo le temogo. (Diema 2:6) O dira se bjang? Anke re ahla-ahleng ditsela tše tharo tšeo ka tšona Jehofa a tlwaetšago batho bao a ba kgethago gore ba hlokomele dinku tša gagwe.

Ba Tlwaeditšwe ke Badiši Bao ba Nago le Phihlelo

5. Ke ka baka la’ng Petro le Johane e be e le badiši bao ba atlegago?

⁵ Ge moapostola Petro le moapostola Johane  ba be ba ema pele ga lekgotla la Sanhedrine, baahlodi ba bohlale ba lefase ba kgoro yeo ba be ba lebelela banna ba bao ba bego ba eme pele ga bona e le “ba sa rutegago le ba tlwaelegilego.” Go ba gona, ba be ba kgona go bala le go ngwala, eupša ba be ba sa rutwa Mangwalo go etša bo-rabi. Lega go le bjalo, Petro le Johane gotee le barutiwa ba bangwe ba ile ba itlhatsela e le barutiši bao ba atlegago, ba tutueletša bontši bja bao ba bego ba ba theeditše gore e be badumedi. Ke bjang banna ba bao ba tlwaelegilego e bilego barutiši bao ba sa tlwaelegago? Ka morago ga go theetša Petro le Johane, lekgotla le ile la “thoma go ba lemoga gore ba kile ba ba le Jesu.” (Ditiro 4:1-4, 13) Ke therešo gore ba be ba amogetše moya o mokgethwa. (Ditiro 1:8) Eupša gape go be go le molaleng—gaešita le go baahlodi bao ba foufetšego moyeng—gore Jesu o be a tlwaeditše banna bao. Ge a be a e-na le bona lefaseng, ga se feela gore Jesu o rutile baapostola ba gagwe go kgobokanya batho bao ba swanago le dinku eupša gape o ba rutile kamoo ba ka ba dišago ka gona ka morago ga ge e le karolo ya mohlape.—Mateo 11:29; 20:24-28; 1 Petro 5:4.

6. Jesu le Paulo ba beile mohlala ofe tabeng ya go tlwaetša ba bangwe?

⁶ Ka morago ga ge Jesu a tsošitšwe, o ile a tšwela pele a tlwaetša bao a ba kgethilego go ba badiši. (Kutollo 1:1; 2:1–3:22) Ka mohlala, o ile a kgetha Paulo gomme a kgonthišetša gore o hwetša tlwaetšo. (Ditiro 22:6-10) Paulo o ile a tšeela godimo tlwaetšo yeo a e hweditšego gomme a fetišetša seo a ithutilego sona go bagolo ba bangwe. (Ditiro 20:17-35) Ka mohlala, o ile a diriša nako e ntši le matla a mantši go tlwaetša Timotheo gore e be “modiri yo a se nago seo se mo hlabišago dihlong” tirelong ya Modimo. (2 Timotheo 2:15) Banna ba e bile bagwera ba paale. Pejana, Paulo o ngwadile mabapi le Timotheo gore: “O ile a hlankela le nna go tšwetšeng pele ditaba tše dibotse go swana le ngwana a e-na le tatagwe.” (Bafilipi 2:22) Paulo o be a sa nyake gore Timotheo goba motho le ge e le ofe yo mongwe e be morutiwa wa gagwe. Go e na le moo, o ile a kgothaletša badumedi-gotee le yena gore e be ‘baekiši ba gagwe, go etša ge le yena e be e le moekiši wa Kriste.’—1 Bakorinthe 11:1.

7, 8. (a) Ke phihlelo efe yeo e bontšhago mehola e tlišwago ke ge bagolo ba ekiša Jesu le Paulo? (b) Bagolo ba swanetše go thoma neng go tlwaetša bao e ka bago bagolo le bahlanka ba bodiredi?

⁷ Tabeng ya go ekiša Jesu le Paulo, badiši bao ba nago le phihlelo ba gata mogato wa pele tabeng ya go tlwaetša bana babo rena bao ba kolobeditšwego, gomme mafelelo e ba a mabotse ka mo go swanago. Ela hloko phihlelo ya Chad. O godišeditšwe lapeng la madumedi a sa swanego eupša o sa tšwa go kgethwa gore e be mogolo. O re: “Go theoša le nywaga, bagolo ba mmalwa bao ba nago le phihlelo ba nthušitše gore ke tšwele pele moyeng. Ka baka la ge tate e be e se modumedi, bagolo bao ba be ba bontšha go nkgahlegela ka tsela e itšego gomme ba ba bjalo ka bo-tate ba moya go nna. Ba be ba e-ba le nako ya go ntlwaetša bodireding, gomme ka morago, mogolo yo mongwe ka mo go kgethegilego o ile a ntlwaetša go phetha dikabelo tša phuthego tšeo ke bego ke di hwetša.”

⁸ Go etša ge phihlelo ya Chad e bontšha, badiši bao ba nago le temogo ba thoma go tlwaetša bao e ka bago bahlanka ba bodiredi le bagolo nako e telele pele ga ge ba ka dira tšwelopele e lekanego ya gore ba ka swanelegela ditokelo tše bjalo. Ke ka baka la’ng se se nyakega? Ka gobane Beibele e laela gore bagolo le bahlanka ba bodiredi ba swanetše go fihlelela tekanyo e phagamego ya boitshwaro le ya moya pele ga ge ba ka kgethwa gore ba hlankele. Ba swanetše go ‘lekolwa pele mabapi le ge e ba ba swanelega.’—1 Timotheo 3:1-10.

9. Badiši bao ba godilego ka tsebo ba na le boikarabelo bofe, gona ka baka la’ng?

⁹ Ge e ba bana babo rena bao ba kolobeditšwego ba tla lekolwa, go fo ba go swanetše gore ba tlwaetšwe pele. Ka mohlala: Ge e ba morutwana sekolong a be a ka kgopelwa gore a ngwale tlhahlobo e thata yeo barutiši ba sa mo tlwaeletšago yona le ganyenyane, na morutwana o be a ka atlega tlhahlobong ye? Ruri go bonala a be a tla palelwa. Ka gona, go nyakega tlwaetšo. Lega go le bjalo, barutiši bao ba nago le temogo ga ba tlwaetše barutwana gore ba atlege tlhahlobong feela eupša gape ba ba tlwaeletša gore ba diriše tsebo yeo ba e hwetšago. Ka mo go swanago, bagolo bao ba šomago ka thata  ba thuša bana babo rena bao ba kolobeditšwego gore ba hlagolele dika tšeo di nyakegago bakeng sa banna bao ba kgethilwego ka go ba tlwaetša ka tsela e itšego. Ga ba dire bjalo ka lebaka feela la gore ba thuše bana babo rena gore ba kgethwe gore ba tle ba hlankele eupša gape ba dira bjalo gore ba tle ba kgone go hlokomela mohlape gabotse. (2 Timotheo 2:2) Ke therešo gore bana babo rena bao ba kolobeditšwego ba swanetše go leka ka mo ba ka kgonago ka gona le go šoma ka thata gore ba fihlelele dinyakwa tše di swanetšego tša go ba bahlanka ba bodiredi goba bagolo. (Tito 1:5-9) Lega go le bjalo, ka go tlwaetša bao ba katanelago go ba le boikarabelo ka phuthegong, badiši bao ba nago le phihlelo ba ka ba thuša gore ba tšwele pele ka pela.

10, 11. Badiši ba ka tlwaetša ba bangwe bjang bakeng sa ditokelo tše di oketšegilego?

¹⁰ Ke bjang badiši bao ba nago le phihlelo ka go lebanya ba ka tlwaetšago ba bangwe gore ba phethe dikabelo tša ka phuthegong? Sa pele, ka go kgahlegela bana babo rena ka phuthegong—ka go šoma le bona ka mehla bodireding bja tšhemo le go ba thuša go kaonefatša bokgoni bja bona bja go swara “lentšu la therešo ka tshwanelo.” (2 Timotheo 2:15) Badiši bao ba godilego ka tsebo ba boledišana le bana babo rena bao mabapi le lethabo leo le hwetšwago ka baka la go hlankela ba bangwe le kgotsofalo yeo bona ka bobona ba e hwetšago ka go ipeela le go fihlelela dipakane tša moya. Le gona, ka botho ba nea ditšhišinyo tše itšego mabapi le kamoo ngwanabo rena a ka kaonefatšago ka gona tabeng ya go ba ‘mohlala go mohlape.’—1 Petro 5:3, 5.

¹¹ Ge ngwanabo rena a kgethwa gore e be mohlanka wa bodiredi, badiši ba bohlale ba tšwela pele ba mo tlwaetša. Bruce, yo a hlanketšego e le mogolo ka nywaga e mentši o re: “Ke rata go dula fase le mohlanka yo a sa tšwago go kgethwa gomme ka boeletša le yena ditaelo tšeo di gatišitšwego ke mohlanka yo a botegago le wa temogo. Le gona re bala tlhahlo le ge e le efe mabapi le kabelo ya gagwe e itšego, e bile ke rata go šoma le yena go fihlela a tlwaelana le mediro ya gagwe.” Ge mohlanka a dutše a e-ba le phihlelo, a ka tlwaetšwa gape le modirong wa bodiši. Bruce o tšwela pele ka gore: “Ge ke e-ya le mohlanka wa bodiredi leetong la bodiši, ke mo thuša go kgetha mangwalo a itšego ao a tlago go kgothatša motho goba lapa leo re le etelago. Go ithuta kamoo go ka dirišwago Mangwalo ka tsela yeo e kgomago pelo ke gabohlokwa gore mohlanka e tle e be modiši yo a atlegago.”—Baheberu 4:12; 5:14.

12. Badiši bao ba nago le phihlelo ba ka tlwaetša bjang bagolo bao ba sa tšwago go kgethwa?

¹² Badiši bao ba sa tšwago go kgethwa le bona ba ka holwa kudu ke tlwaetšo e oketšegilego. Nick, yo go boletšwego ka yena pejana o re: “Tlwaetšo yeo ke e hweditšego go balebeledi ba babedi bao ba tšofetšego e be e le e holago kudu ka mo go kgethegilego. Bana babo rena ba gantši ba be ba kwešiša kamoo ditaba tše itšego di swanetšego go swarwa ka gona. Ka mehla ba be ba ntheetša ka go se fele pelo gomme ba tšeela godimo pono ya-ka—gaešita le ge ba be ba sa dumelelane le yona. Ke ithutile mo gontši ka go lebelela tsela ya boikokobetšo le ya tlhompho yeo ka yona ba bego ba dirišana le bana babo rena le dikgaetšedi ka phuthegong. Bagolo ba ba ile ba nweletša go nna go nyakega ga gore ke diriše Beibele ka bokgoni ge ke swaragana le mathata goba ge ke kgothatša.”

Ba Tlwaeditšwe ke Lentšu la Modimo

13. (a) Ke’ng seo ngwanabo rena a se nyakago e le gore e be modiši yo a atlegago? (b) Ke ka baka la’ng Jesu a boletše gore: “Seo ke se rutago ga se sa-ka”?

¹³ Ee, Lentšu la Modimo e lego Beibele le hupere melao, melao ya motheo le mehlala yeo modiši a e nyakago bakeng sa gore a “swanelege ka botlalo, a hlangwe ka mo go feletšego bakeng  sa modiro o mongwe le o mongwe o mobotse.” (2 Timotheo 3:16, 17) Ngwanabo rena a ka ba a rutegile, eupša tsebo ya gagwe ya Mangwalo le kamoo a e dirišago ka gona ke tšona tšeo di dirago gore e be modiši yo a atlegago. Ela hloko mohlala wa Jesu. O be a e-na le tsebo go feta bohle, a e-na le temogo go feta bohle e bile e le modiši yo bohlale go feta bohle yo a kilego a phela lefaseng; lega go le bjalo, ga se a ka a ithekga ka bohlale bja gagwe ge a be a ruta dinku tša Jehofa. O itše: “Seo ke se rutago ga se sa-ka, eupša ke sa yo a nthomilego.” Ke ka baka la’ng Jesu a ile a lebiša theto go Tatagwe? O hlalositše gore: “Yo a bolelago tša gagwe o inyakela letago la gagwe.”—Johane 7:16, 18.

14. Badiši ba phema bjang go itsomela letago?

¹⁴ Badiši bao ba botegago ba phema go inyakela letago. Ga ba thee keletšo le kgothatšo ya bona dikgopolong tša bona, eupša ba e thea Lentšung la Modimo. Ba a kwešiša gore kabelo ya modiši ke go thuša dinku gore di hwetše “monagano wa Kriste,” e sego monagano wa bagolo. (1 Bakorinthe 2:14-16) Ka mohlala, go thwe’ng ge e ba mogolo yo a bego a thuša banyalani bao ba nago le mathata a lenyalo a be a ka thea keletšo ya gagwe phihlelong ya gagwe go e na le go e thea melaong ya motheo ya Beibele le tsebišong yeo e gatišitšwego ke “mohlanka yo a botegago le wa temogo”? (Mateo 24:45) Keletšo ya gagwe e ka huetšwa kudu ke metlwae ya lefelong leo le go laolwa ke tsebo e nyenyane yeo a nago le yona. Ke therešo gore metlwae e mengwe ka boyona ga se ya fošagala, le gona mogolo a ka ba a e-na le phihlelo bophelong. Eupša dinku di holega kudu ge badiši ba di kgothaletša go theetša lentšu la Jesu le seo Jehofa a se bolelago go e na le go theetša dikgopolo tša batho goba metlwae ya lefelong le itšego.—Psalme 12:6; Diema 3:5, 6.

Ba Tlwaeditšwe ke “Mohlanka yo a Botegago le wa Temogo”

15. Jesu o neile “mohlanka yo a botegago le wa temogo” kabelo efe, gomme ke lebaka lefe le lengwe leo le dirago gore sehlopha sa mohlanka se atlege?

¹⁵ Badiši ba bjalo ka moapostola Petro, moapostola Johane le moapostola Paulo ka moka ga bona e be e le ditho tša sehlopha seo Jesu a se hlalositšego e le “mohlanka yo a botegago le wa temogo.” Sehlopha se sa mohlanka se hlamilwe ka bana babo Jesu bao ba tloditšwego ka moya mo lefaseng, bao kholofelo ya bona e lego go buša le Kriste legodimong. (Kutollo 5:9, 10) Mehleng ye ya bofelo ya tshepedišo ye, bana babo Kriste ba bantši bao ba bego ba tlogetšwe lefaseng ba ile ba fokotšega go etša ge motho a ka letela gore go be bjalo. Lega go le bjalo, modiro wo Jesu a ba abetšego gore ba o phethagatše—go dira boboledi bja ditaba tše dibotse tša Mmušo pele ga ge bofelo bo ka tla—ga bjale o dirwa ka tekanyo e kgolo kudu. Gaešita le ge go le bjalo, sehlopha sa mohlanka se atlegile ka mo go lemogegago! Ka baka la’ng? Lebaka le lengwe ke gore se tlwaeditše ditho tša “dinku tše dingwe” gore di se thuše modirong wa boboledi le wa go ruta. (Johane  10:16; Mateo 24:14; 25:40) Lehono, bontši bja mošomo bo dirwa ke sehlopha se seo se botegago.

16. Sehlopha sa mohlanka se tlwaetša bjang banna bao ba kgethilwego?

¹⁶ Sehlopha sa mohlanka se nea bjang tlwaetšo ye? Lekgolong la pele la nywaga, baemedi ba sehlopha sa mohlanka ba ile ba dumelelwa gore ba tlwaetše le go kgetha balebeledi ka diphuthegong, gomme balebeledi le bona ba ile ba tlwaetša dinku. (1 Bakorinthe 4:17) Go bjalo le lehono. Sehlopha se Bušago—sehlopha se senyenyane sa bagolo bao ba kgethilwego seo se emelago sehlopha sa mohlanka—se dumelela baemedi ba sona gore ba tlwaetše le go kgetha bagolo le bahlanka diphuthegong tše dikete tše masome lefaseng ka bophara. Go oketša moo, Sehlopha se Bušago se rulaganya dikolo bakeng sa go tlwaetša ditho tša Komiti ya Lekala, balebeledi ba basepedi, bagolo le bahlanka ba bodiredi mabapi le kamoo ba ka hlokomelago dinku gakaone kudu. Tlhahlo e oketšegilego e newa ka mangwalo, ka dikgatišo tšeo di gatišwago ka go Morokami le ka dikgatišo tše dingwe tše bjalo ka Go Rulaganyetšwa go Dira Thato ya Jehofa. *

17. (a) Jesu o bontšhitše bjang gore o bota sehlopha sa mohlanka? (b) Badiši ba moya ba ka bontšha bjang gore ba bota sehlopha sa mohlanka?

¹⁷ Jesu o be a bota sehlopha sa mohlanka kudu mo a se kgethilego gore se hlokomele “dilo tša gagwe ka moka”—dilo tša gagwe ka moka tša moya mo lefaseng. (Mateo 24:47) Badiši bao ba kgethilwego ba bontšha gore le bona ba bota sehlopha sa mohlanka ka go diriša tlhahlo yeo ba e hwetšago go tšwa go Sehlopha sa sona se Bušago. Ee, ge badiši ba tlwaetša ba bangwe, ge ba dumelela gore Lentšu la Modimo le ba tlwaetše le ge ba diriša tlwaetšo yeo e newago ke sehlopha sa mohlanka, ba dira gore go be le botee mohlapeng. Ruri re a thaba gore Jehofa o tlwaeditše banna bao ba tlogago ba tshwenyega ka setho se sengwe le se sengwe sa phuthego ya Bokriste!

[Mongwalo wa ka tlase]

O be o tla Araba Bjang?

• Badiši ba moya bao ba godilego ka tsebo ba tlwaetša ba bangwe bjang?

• Ke ka baka la’ng badiši ba sa rute dikgopolo tša bona?

• Ke bjang le gona ke ka baka la’ng badiši ba bontšhago gore ba bota sehlopha sa mohlanka?

[Dipotšišo tša Thuto]

[Diswantšho go letlakala 24, 25]

Bagolo ba Bakriste ba tlwaetša masogana a ka phuthegong

[Diswantšho go letlakala 26]

“Mohlanka yo a botegago le wa temogo” o nea bagolo tlwaetšo e kgolo