Go Ikokobeletša Badiši Ba Lerato
Go Ikokobeletša Badiši Ba Lerato
“Kwang bao ba etelelago pele gare ga lena gomme le ikokobetše.”—BAHEBERU 13:17.
1, 2. Ke mangwalo afe ao a bontšhago gore Jehofa le Jesu ke Badiši ba lerato?
JEHOFA MODIMO le Morwa wa gagwe, Jesu Kriste, ke Badiši ba lerato. Jesaya o porofetile gore: “Šoo Morêna Mong wa bohle; ó e-tla è le yo matla; ó buša ka ’tsôxô la xaxwe; . . . Mohlape wa xaxwe ó tlo o diša byalo ka modiši; dikwanyana ó tlo di xoboka, a di kuke a di xokaretše, a hlêkê tše di amušaxo.”—Jesaya 40:10, 11.
2 Boporofeta bjoo bja tsošološo bo ile bja phethagala la mathomo ge mašaledi a Bajuda a boela Juda ka 537 B.C.E. (2 Koronika 36:22, 23) Bo ile bja phethagala gape ka 1919 ge mašaledi a batlotšwa a be a lokollwa ke Korese yo Mogolo, e lego Jesu Kriste, go “Babilona o Mogolo.” (Kutollo 18:2; Jesaya 44:28) Ke Yena “’tsôxô” leo Jehofa a bušago ka lona, leo a gobokago dinku ka lona le go di diša ka tlhokomelo e borutho. Jesu ka boyena o boletše gore: “Ke nna modiši yo bolo gomme ke tseba dinku tša-ka le dinku tša-ka di a ntseba,”—Johane 10:14.
3. Jehofa o bontšha bjang gore o tshwenyega ka tsela e lerato mabapi le kamoo dinku tša gagwe di swarwago ka gona?
3 Boporofeta bjo bo lego go Jesaya 40:10, 11 bo gatelela borutho bjoo Jehofa a dišago batho ba gagwe ka bjona. (Psalme 23:1-6) Nakong ya bodiredi bja gagwe bja lefaseng, Jesu le yena o ile a bontšha go tshwenyega ka barutiwa ba gagwe le batho ka kakaretšo. (Mateo 11:28-30; Mareka 6:34) Jehofa le Jesu ba be ba sa rate go hloka kwelobohloko ga badiši goba baetapele ba Isiraele bao ka manyami ba bego ba hlokomologa le go radia mehlape ya bona. (Hesekiele 34:2-10; Mateo 23:3, 4, 15) Jehofa o holofeditše ka gore: “Nku tšaka ke tlo di namolêla, e se hlwê e e-ba tša xo thopya, ka hlaola nku le nku. Ke tlo di beêla modiši o tee wa xo di diša, Dafida mohlanka wa-ka; yêna ó tlo di diša; ké yêna a tl’o xo ba modiši wa tšôna.” (Hesekiele 34:22, 23) Mo mehleng ya bofelo, Jesu Kriste, yena Dafida yo Mogolo, ke “modiši o tee” yoo Jehofa a mmeilego godimo ga bahlanka ba Gagwe mo lefaseng, bobedi Bakriste ba tloditšwego ka moya le “dinku tše dingwe.”—Johane 10:16.
Dimpho Tšeo Modimo a di Filego Phuthego
4, 5. (a) Jehofa o file batho ba gagwe ba lefaseng mpho efe e bohlokwa? (b) Jesu o file phuthego ya gagwe mpho efe?
4 Ka go tsošetša bahlanka ba Gagwe “modiši o tee”—Jesu Kriste—mo lefaseng, Jehofa o fele phuthego ya Bokriste mpho e bohlokwa. Go porofetilwe ka mpho ye yeo e lego Moetapele wa legodimong go Jesaya 55:4 e rego: “Le tsebê, ke beile yêna, xore e bê hlatse ya dithšaba, e bê yêna kêta-pele le molai wa dithšaba.” Bakriste ba tloditšwego le ditho tša “lešaba le legolo” ba kgobokeditšwe go tšwa ditšhabeng tšohle, melokong, merafong le malemeng ohle. (Kutollo 5:9, 10; 7:9) Ba bopa phuthego ya ditšhaba-tšhaba, “mohlape o tee,” ka tlase ga boetapele bja “modiši o tee,” e lego Kriste Jesu.
5 Jesu gape o fele phuthego ya gagwe ya mo lefaseng mpho e bohlokwa. O neelane ka badiši bao ba šomago ka tlase ga tlhokomelo ya Kriste bao, ka go ekiša Jehofa le Jesu, ba dišago mohlape ka tlhokomelo e borutho. Moapostola Paulo o boletše ka mpho ye e lerato ka lengwalong la gagwe le le yago go Bakriste ba Efeso. O ngwadile gore: “‘Ge a rotogela godimo o ile a tšea mathopša; o neile dimpho tšeo e lego batho.’ O neile ba bangwe e le baapostola, ba bangwe e le baporofeta, ba bangwe e le baebangedi, ba bangwe e le badiši le barutiši, ka morero wa go lokiša bakgethwa, bakeng sa modiro wa bodiredi, bakeng sa go agwa ga mmele wa Kriste.”—Baefeso 4:8, 11, 12.
6. Bagolo ba tloditšwego bao ba ilego ba hlankela dihlopheng tša bagolo ba swantšhitšwe le’ng go Kutollo 1:16, 20, gomme go ka thwe’ng ka bagolo ba kgethilwego bao e lego ba dinku tše dingwe?
6 ‘Dimpho tše tšeo e lego batho’ ke balebeledi, goba bagolo, bao ba kgethilwego ke Jehofa le Morwa wa gagwe, ka moya o mokgethwa, gore ba diše dinku ka bonolo. (Ditiro 20:28, 29) Mathomong, balebeledi ba ka moka e be e le banna ba Bakriste ba tloditšwego. Go Kutollo 1:16, 20, bao ba bego ba hlankela dihlopheng tša bagolo ka phuthegong ya batlotšwa ba ile ba swantšhwa le “dinaledi” goba “barongwa” ba lego ka seatleng sa le letona sa Kriste, e lego seo se rago gore ba ka tlase ga taolo ya gagwe. Lega go le bjalo, mo mehleng ya bofelo, ge go dutše go fokotšega palo ya balebeledi ba tloditšwego bao ba sa lego lefaseng, bagolo ba bantši ba Bakriste ka phuthegong ke ba dinku tše dingwe. Ka ge balebeledi ba ba kgethwa ke baemedi ba Sehlopha se Bušago ka tlhahlo ya moya o mokgethwa, le bona go ka thwe ba ka tlase ga seatla sa le letona sa (goba ka tlase ga tlhahlo ya) Modiši yo Bolo, Jesu Kriste. (Jesaya 61:5, 6) Ka ge bagolo ka diphuthegong tša rena ba ikokobeletša Kriste, yena Hlogo ya phuthego, ba swanelwa ke tirišano ya rena e feletšego.—Bakolose 1:18.
Go kwa le go Ikokobetša
7. Moapostola Paulo o file keletšo efe mabapi le boemo bja rena bja kgopolo ka balebeledi ba Bakriste?
7 Badiši ba rena ba legodimong, e lego Jehofa Modimo le Jesu Kriste, ba lebeletše gore re kwe le go ikokobeletša bagolo bao ba šomago ka tlase ga tlhokomelo ya Kriste bao ba ba filego maikarabelo ka phuthegong. (1 Petro 5:5) Ka tlase ga pudulelo, moapostola Paulo o ngwadile gore: “Gopolang bao ba etelelago pele gare ga lena, bao ba le boditšego lentšu la Modimo, gomme ge le dutše le akanya kamoo boitshwaro bja bona bo felelago ka gona, le ekiše tumelo ya bona. Kwang bao ba etelelago pele gare ga lena gomme le ikokobetše, gobane ba hlokomela meoya ya lena e le bao ba tlago go ikarabela; e le gore ba dire se ka lethabo e sego ka go fegelwa, gobane se se tla le gobatša.”—Baheberu 13:7, 17.
8. Paulo o re laletša go “akanya” ka’ng, gomme ke bjang re swanetšego go ba ba ‘kwago’?
8 Ela hloko gore Paulo o re laletša go “akanya,” goba go lebelela ka kelohloko, mafelelo a go botega boitshwarong ga bagolo gotee le go ekiša mohlala wa bona wa tumelo. Go oketša moo, o re eletša gore re kwe le go ikokobeletša tlhahlo ya banna ba bao ba kgethilwego. Seithuti sa Beibele e lego R. T. France se hlalosa gore ka Segerika sa mathomo, lentšu leo mo le fetoletšwego e le “kwang” ga se “lentšu le le tlwaelegilego bakeng sa go kwa, eupša ka go lebanya ke ‘kgodišwa,’ e lego leo le umakago go amogela boetapele bja bona ka go rata.” Ga re kwe bagolo feela ka gobane Lentšu la Modimo le re re dire bjalo eupša gape le ka gobane re kgodišegile gore ba kgahlegela Mmušo le gore ba re kgahlegela go tšwa pelong. Ka ntle le pelaelo re tla thaba ge e ba re amogela boetapele bja bona ka go rata.
9. Ke ka baka la’ng go le bohlokwa gore re ‘ikokobetše’ go tlaleletša go beng ba ba kwago?
9 Lega go le bjalo, go thwe’ng ge e ba re sa kgodišege gore tlhahlo ya bagolo boemong bjo itšego ga se tsela e kaone-kaone ya go dira dilo? Mo ke moo go nyakegago boikokobetšo. Go kwa go bonolo ge dilo ka moka di le molaleng gomme re dumelelana le tšona, eupša re tla bontšha gore re ikokobetša e le ka kgonthe ge e ba re e-kwa gaešita le ge rena ka noši re sa kwešiše tlhahlo yeo re e fiwago. Petro, yoo ka morago a ilego a ba moapostola, o ile a bontšha boikokobetšo bjo bjalo.—Luka 5:4, 5.
Mabaka a Mane a go ba le Tirišano ka go Rata
10, 11. Balebeledi ba ‘boletše lentšu la Modimo’ bjang go Bakriste-gotee le bona lekgolong la pele la nywaga le lehono?
10 Go Baheberu 13:7, 17, yeo e tsopotšwego ka mo godimo, moapostola Paulo o nea mabaka a mane ao ka ona re swanetšego go kwa balebeledi ba Bakriste le go ikokobeletša bona. La pele ke ka gobane ba ‘re boditše lentšu la Modimo.’ Gopola gore “dimpho tšeo e lego batho” tšeo Jesu a di fago phuthego ke tša go “lokiša bakgethwa.” (Baefeso 4:11, 12) O ile a lokiša tsela ya go nagana le boitshwaro tša Bakriste ba lekgolong la pele la nywaga a diriša badiši ba botegago bao ba šomago ka tlase ga tlhokomelo ya Kriste, bao ba bangwe ba bona ba ilego ba budulelwa go ngwalela diphuthego mangwalo. O ile a hlahla le go aga Bakriste ba pele a diriša balebeledi ba bjalo ba kgethilwego ka moya.—1 Bakorinthe 16:15-18; 2 Timotheo 2:2; Tito 1:5.
11 Lehono, Jesu o re hlahla ka “mohlanka yo a botegago le wa temogo,” yo a emelwago ke Sehlopha se Bušago le bagolo ba kgethilwego. (Mateo 24:45) Ka baka la go hlompha ga rena “modiši yo mogolo,” Jesu Kriste, re kwa keletšo ya Paulo e rego: “Le hlomphe bao ba šomago ka thata gare ga lena gomme ba le okametše Moreneng e bile ba le eletša.”—1 Petro 5:4; 1 Bathesalonika 5:12; 1 Timotheo 5:17.
12. Balebeledi ba “hlokomela meoya ya [rena]” bjang?
12 Lebaka la bobedi la go ba le tirišano le balebeledi ba Bakriste ke ka gobane “ba hlokomela meoya ya [rena].” Ge ba lemoga se sengwe ka boemo bja rena bja kgopolo goba boitshwaro, seo se ka beago boemo bja rena bja moya kotsing, ba akgofela go re fa keletšo ka maikemišetšo a go re lokiša. (Bagalatia 6:1) Lentšu la Segerika leo le fetoletšwego e le “hlokomela” ka go lebanya le bolela go “ikona boroko.” Go ya ka seithuti se sengwe sa Beibele, le “fetiša kgopolo ya modiši yo dulago a phafogile.” Go tlaleletša go kataneleng ga bona go dula ba phafogile moyeng, bagolo ba ka palelwa gaešita le ke go hwetša boroko ka baka la go tshwenyega ga bona ka boemo bja rena bja moya. Na ga se ra swanela go dirišana ka go rata le badiši ba bjalo ba lerato bao ba šomago ka tlase ga tlhokomelo ya Kriste, bao ba dirago sohle seo ba ka se kgonago go ekiša tlhokomelo e borutho ya Jesu Kriste, “modiši yo mogolo wa dinku”?—Baheberu 13:20.
13. Balebeledi le Bakriste ka moka ba ikarabela go mang le gona ka ditsela dife?
13 Lebaka la boraro la go dirišana ka go rata le balebeledi ke ka gobane ba re hlokomela “e le bao ba tlago go ikarabela.” Balebeledi ba lemoga gore ke bona badiši bao ba šomago ka tlase ga tlhokomelo ya Kriste, bao ba hlankelago ka tlase ga Badiši ba legodimong, e lego Jehofa Modimo le Jesu Kriste. (Hesekiele 34:22-24) Jehofa ke Mong wa dinku, yoo a di “rekilego ka madi a Morwa wa gagwe,” gomme O lebelela balebeledi bao ba kgethilwego ba ikarabela ka tsela yeo ba swarago mohlape wa Gagwe ka yona, e lego yeo e swanetšego go ba e “bonolo.” (Ditiro 20:28, 29) Ka go rialo, ka moka ga rena re ikarabela go Jehofa bakeng sa tsela yeo re arabelago ka yona tlhahlong ya gagwe. (Baroma 14:10-12) Go kwa ga rena bagolo ba kgethilwego gape ke bohlatse bja gore re ikokobeletša Kriste, yena Hlogo ya phuthego.—Bakolose 2:19.
14. Ke’ng seo se ka dirago gore balebeledi ba Bakriste ba hlankele “ka go fegelwa,” gomme ka mafelelo afe?
14 Paulo o fele lebaka la bone leo ka lona re swanetšego go ikokobeletša balebeledi ba Bakriste. O ngwadile gore: “E le gore ba dire se ka lethabo e sego ka go fegelwa, gobane se se tla le gobatša.” (Baheberu 13:17) Ka maikarabelo a bona a imelago a go ruta, go diša, go etelela modiro wa boboledi pele, go hlokomela malapa a bona le go swaragana le mathata a ka phuthegong, balebeledi ba Bakriste ba rwele morwalo o boima. (2 Bakorinthe 11:28, 29) Ge e ba re palelwa ke go dirišana le bona, re oketša morwalo wa bona. Se se tla dira gore ba feleletše ka go “fegelwa.” Go bontšha ga rena moya wa go hloka tirišano ga go kgahliše Jehofa gomme go ka feleletša ka go re gobatša. Ka mo go fapanego, ge re bontšha tlhompho e swanetšego le tirišano, bagolo ba ka phetha mediro ya bona ka lethabo, gomme se se tlaleletša boteeng le go tšea karolo modirong wa go bolela ka Mmušo ka lethabo.—Baroma 15:5, 6.
Go Bontšha go Ikokobetša ga Rena
15. Re ka bontšha bjang go kwa ga rena le go ikokobetša ga rena?
15 Go na le ditsela tše dintši tše di šomago tšeo ka tšona re ka dirišanago le balebeledi ba ba kgethilwego. Ka morero wa go tlwaelana le maemo a mafsa a tšhemo, na bagolo ba rulagantše go swara seboka sa tšhemo ka matšatši le dinako tše di nyakago gore re fetoše maemo a rena? Anke re direng maiteko a go thekga dithulaganyo tše difsa. Re ka no hwetša meputso yeo re bego re se ra e letela. Na molebeledi wa tirelo o etela Thuto ya rena ya Puku ya Phuthego? Ge go kgonega, anke re tšeeng karolo ka mo go tletšego modirong wa boboledi bekeng yeo. Na re na le kabelo Sekolong sa Bodiredi sa Pušo ya Modimo? Re swanetše go katanela go ba gona le go phetha kabelo ya rena. Na molebeledi wa Thuto ya Puku ya Phuthego o tsebišitše gore ke sebaka sa sehlopha sa rena sa go hlwekiša Holo ya Mmušo? Anke re mo thekgeng ka mo go feletšego, go ithekgile ka boemo bja rena bja tša maphelo le matla. Ka ditsela tše gotee le tše dingwe tše dintši, re bontšha go ikokobeletša ga rena banna bao Jehofa le Morwa wa gagwe ba ba kgethilego gore ba hlokomele mohlape.
16. Ge e ba mogolo a sa dire dilo go ya ka tlhahlo, ke ka baka la’ng se se ka se re nee mabaka a go rabela?
16 Ka dinako tše dingwe, mogolo a ka no se dire dilo go ya ka tlhahlo ya sehlopha sa mohlanka yo a botegago le Sehlopha sa sona se Bušago. Ge e ba a tšwela pele go itshwara ka tsela ye, o tla ikarabela go Jehofa, “modiši le molebeledi wa meoya ya [rena].” (1 Petro 2:25) Eupša go palelwa goba diphošo tša bagolo ba itšego di ka se re nee mabaka a gore re se ikokobeletše bona. Jehofa ga a thekge go se kwe le borabele.—Numeri 12:1, 2, 9-11.
Jehofa o Thekga go Dirišana ka go Rata
17. Re swanetše go lebelela balebeledi ba rena bjang?
17 Jehofa Modimo o a tseba gore banna bao a ba kgethilego bjalo ka balebeledi ga se ba phethagala. Lega go le bjalo, o a ba diriša, gomme a diriša moya wa gagwe, o diša batho ba gagwe mo lefaseng. Therešo ka bagolo—le ka rena ka moka—ke gore “matla a fetago a tlwaelegilego [ke] a Modimo e sego a rena.” (2 Bakorinthe 4:7) Ka gona re swanetše go leboga Jehofa bakeng sa seo a se fihlelelago ka balebeledi ba rena ba ba botegago, le gona re swanetše go dirišana le bona ka go rata.
18. Ka go ikokobeletša balebeledi ba rena, ke’ng seo ge e le gabotse re se dirago?
18 Balebeledi ba dira sohle seo ba ka se kgonago go ba mohuta wa badiši bao Jehofa a rego ba tla diša mohlape wa gagwe mehleng ya bofelo, bjalo ka ge Jeremia 3:15 e bolela gore: “Ke tlo Le nea badiši ba ba kwanaxo le pelô ya-ka, ba xo tlo Le diša ka tsebô le bohlale.” Ka kgonthe bagolo bao ba lego gare ga rena ba dira modiro o mobotse wa go ruta le go šireletša dinku tša Jehofa. Anke re tšweleng pele re bontšha gore re leboga go šoma ga bona ka thata ka go dirišana le bona ka go rata, ka go kwa le ka go ikokobeletša bona. Ka go dira bjalo, re tla bontšha go leboga Badiši ba rena ba legodimong, e lego Jehofa Modimo le Jesu Kriste.
E le Poeletšo
• Jehofa le Jesu Kriste ba iponagaditše bjang gore ke Badiši ba lerato?
• Go tlaleletša go kweng, ke ka baka la’ng go ikokobetša go nyakega?
• Re ka bontšha go ikokobetša ga rena ka ditsela dife tše di šomago?
[Dipotšišo tša Thuto]
[Seswantšho go letlakala 27]
Bagolo ba Bakriste ba ikokobeletša boetapele bja Kriste
[Seswantšho go letlakala 29]
Go na le ditsela tše dintši tšeo ka tšona re ka bontšhago gore re ikokobeletša badiši bao ba kgethilwego ke Jehofa