Dipotšišo tše Tšwago go Babadi
Dipotšišo tše Tšwago go Babadi
Go kgethwa ga Bakriste gore ba le be kholofelo ya go phela legodimong go fela neng?
Beibele ga e nee karabo e lebanyago ya potšišo yeo. Re a tseba gore go kgethwa ga barutiwa ba Jesu ka kholofelo ya go ja bohwa legodimong go thomile ka 33 C.E. (Ditiro 2:1-4) Le gona re a tseba gore ka morago ga lehu la baapostola, Bakriste ba kgonthe ba tloditšwego bao e lego “korong” ba ile ba ‘gola gotee’ le Bakriste ba maaka, e lego “mefoka.” (Mateo 13:24-30) Ke moka, go thoma mafelelong a bo-1800, Bakriste ba tloditšwego ba be ba le mafolofolo gape ka tsela e lemogegago. Ka 1919 “dibjalo tša lefase,” go akaretša le go kgoboketšwa ga ba mafelelo ba batlotšwa, go ile gwa thoma go dirwa.—Kutollo 14:15, 16.
Go tloga mafelelong a bo-1800 go fihla ka 1931, morero o mogolo wa modiro wa boboledi e be e le go kgoboketšwa ga ditho tša mašaledi tša mmele wa Kriste. Ka 1931 Barutwana ba Beibele ba ile ba amogela leina leo le theilwego Beibeleng la Dihlatse tša Jehofa, gomme ka tokollong ya Morokami wa November 15, 1933, go ile gwa hlaloswa kgopolo ya gore leina le la moswana-noši e be e le “tenariase” yeo go bolelwago ka yona papišong ya Jesu ye e begilwego go Mateo 20:1-16. Go be go dumelwa gore diiri tše 12 tšeo go boletšwego ka tšona papišong yeo di be di sepedišana le nywaga e 12, go tloga ka 1919 go ya go 1931. Ka nywaga e mentši go tloga moo, go be go dumelwa gore go biletšwa legodimong go be go fedile ka 1931 le gore bao ba bileditšwego go ba bajabohwa-gotee le Kriste ka 1930 le 1931 e be e le ba “mafelelo” ba go bitšwa. (Mateo 20:6-8) Lega go le bjalo, ka 1966 go ile gwa tšweletšwa kwešišo e fetošitšwego ya papišo yeo, gomme go bile molaleng gore e be e sa tswalane felo le go fela ga go bitšwa ga batlotšwa.
Ka 1935 “lešaba le legolo” leo go bolelwago ka lona go Kutollo 7:9-15 le be le kwešišwa e le leo le bopšago ke “dinku tše dingwe,” e lego Bakriste bao ba nago le kholofelo ya go phela lefaseng, bao ba bego ba tla kgoboketšwa “mehleng ya bofelo” le bao ba bego ba tla phologa Haramagedone e le sehlopha. (Johane 10:16; 2 Timotheo 3:1; Kutollo 21:3, 4) Ka morago ga ngwaga woo, go ba mafolofolo modirong wa go dira barutiwa go ile gwa feleletša ka go kgoboketšwa ga lešaba le legolo. Ka baka leo go be go dumelwa, kudu-kudu ka morago ga 1966, gore go biletšwa legodimong go fedile ka 1935. Taba ye e ile ya bonala e kgonthišeditšwe ge mo e nyakilego go ba bohle bao ba kolobeditšwego ka morago ga 1935 ba be ba dumela gore ba na le kholofelo ya go phela lefaseng. Ka morago ga moo, go be go dumelwa gore motho le ge e le ofe yo a bego a biletšwa legodimong o be a ema legatong la Mokriste yo a tloditšwego yo a ilego a se botege.
Ka ntle le pelaelo, ge yo mongwe wa batlotšwa ka go se itshole a aroga tseleng, Jehofa o kgetha motho yo mongwe gore a tsene legatong la gagwe. (Baroma 11:17-22) Lega go le bjalo, mohlomongwe palo ya batlotšwa ba kgonthe bao ba ilego ba se botege ga se e kgolo. Ka lehlakoreng le lengwe, ge nako e be e dutše e e-ya, Bakriste ba bangwe bao ba kolobeditšwego ka morago ga 1935 ba ile ba hlatselwa ke moya o mokgethwa gore ba na le kholofelo ya go phela legodimong. (Baroma 8:16, 17) Ka gona, go bonagala re ka se kgone go bea letšatši le le lebanego la gore go biletšwa ga Bakriste kholofelong ya legodimo go fela neng.
Motho yoo ka pelong ya gagwe a rego ga bjale ke yena motlotšwa gomme a thoma go ja diswantšhetšo Segopotšong o swanetše go lebelelwa bjang? Ga se a swanela go ahlolwa. Taba e magareng ga gagwe le Jehofa. (Baroma 14:12) Lega go le bjalo, batlotšwa ba kgonthe ba Bakriste ga ba inyakele tlhokomelo e kgethegilego. Ga ba dumele gore go tlotšwa ga bona go ba nea seo go thwego ke temogo e kgethegilego, yeo e fetago gaešita le yeo ditho tše dingwe tše di nago le phihlelo tša lešaba le legolo di ka bago di e-na le yona. Ga ba nape ba dumela gore ba na le moya o mokgethwa wo o fetago wo bagwera ba bona ba dinku tše dingwe ba nago le wona; goba go letela go swarwa ka tsela e kgethegilego goba go nagana gore go ja ga bona diswantšhetšo go ba bea ka godimo ga bagolo bao ba kgethilwego ka phuthegong. Ka boikokobetšo, ba a gopola gore banna ba bangwe bao ba tloditšwego ba lekgolong la pele la nywaga ba be ba sa swanelege go hlankela e le bagolo goba bahlanka ba bodiredi. (1 Timotheo 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9; Jakobo 3:1) Bakriste ba bangwe bao ba tloditšwego ba be ba bile ba fokola moyeng. (1 Bathesalonika 5:14) Le gona dikgaetšedi, gaešita le ge di be di tloditšwe, di be di sa rute ka phuthegong.—1 Timotheo 2:11, 12.
Ka baka leo, Bakriste bao ba tloditšwego gotee le bagwera ba bona ba dinku tše dingwe ba katanela go dula ba matlafetše moyeng, ba hlagolela dienywa tša moya gomme ba godiša khutšo ka phuthegong. Bakriste ka moka, go sa šetšwe gore ke batlotšwa goba ke dinku tše dingwe, ba šoma ka thata go boleleng ditaba tše dibotse le go direng barutiwa ba hlahlwa ke Sehlopha se Bušago. Bakriste ba tloditšwego ba kgotsofatšwa ke go dira se ge feela e sa le thato ya Jehofa gore ba dule lefaseng e le bahlanka ba Gagwe.