Na Tlholo ga e na Mmopi?

GO ŠETŠE go fetile nywaga e ka bago e 150 go tloga mola Charles Darwin a bolelago gore tlhagelelo e dirile gore maphelo a raragane le go ba a fapa-fapanego. Lega go le bjalo, thuto ya gagwe ya tlhagelelo gotee le dithuto tša mehleng yeno tšeo di sepedišanago le yona di hlaselwa ke bao ba dumelago gore tsela e kgahlišago yeo diphedi di bopilwego ka yona e bontšha gore di bopilwe ka morero. Gaešita le bo-rathutamahlale ba mmalwa ba nago le mangwalo a phagamego ga ba dumele kgopolo ya gore tlhagelelo ke yona e dirilego gore go be le diphedi tše fapa-fapanego tšeo re di bonago mo lefaseng.

Bo-rathutamahlale ba bangwe ba bjalo ba tšweletša kgopolo e nngwe e thulanago le yeo—yeo e tsebjago e le tlholo e bohlale—ba bolela gore kgopolo ya gore dilo di bopilwe e thekgwa ka go tia ke thuto ya thutaphedi, thuto ya dipalo gotee le ke bohlale bja tlhago. Ba nyaka gore thuto ya tlholo e bohlale e akaretšwe lenaneo-thutong la sekolo la thutamahlale. Dintwa tšeo di bitšwago tša tlhagelelo di phulegile kua United States, eupša dintwa tše bjalo di begwa gape le kua Engelane, Netherlands, Pakistan, Serbia le Turkey.

Tlogelo e Makatšago

Lega go le bjalo, gantši go na le selo seo se lego molaleng seo se hlokomologilwego mantšung a go ikemelela a kgopolo ya tlholo e bohlale. Ke go se bolele ka mmopi. Na o dumela gore dilo di ka bopega go se na mmopi? The New York Times Magazine e bega gore baboleledi ba tlholo e bohlale “ga ba bolele selo ka mmopi yo, gore e ka ba e le mang goba eng.” Mongwadi Claudia Wallis o boletše gore baboleledi ba tlholo e bohlale “ba ela hloko gore dipolelong tša bona ba se ke ba akaretša Modimo.” Makasine wa Newsweek o boletše gore, “tlholo e bohlale ga e bolele selo ka go ba gona ga mmopi goba go mo utolla.”

Lega go le bjalo, o ka kwešiša gore ke ga lefela go leka go efoga taba ya go ba gona ga mmopi. Go bopega ga dilo le go ba gona ga bophelo ka bobjona go ka hlaloswa bjang ge e ba go ba gona ga mmopi le seo a lego sona go utilwe goba go hlokomologwa?

Go fihla bokgoleng bjo itšego, kgang ya ge e ba mmopi a swanetšwe ke go utollwa goba go se utollwe, e ithekgile ka dipotšišo tše di latelago: Na go dumela gore go na le mmopi yo a nago le matla a phagametšego a batho go tla šitiša tšwelopele ya thutamahlale le ya go nagana? Na re swanetše go dumela gore go na le mmopi yo bohlale ge feela go se na lebaka le le kwagalago la go hlalosa taba? Le gona, ka go bona dilo tšeo di bopilwego, na go a kwagala go phetha ka gore go na le mmopi? Sehlogo se se latelago se tla ahla-ahla dipotšišo tše le tše dingwe.

[Seswantšho go letlakala 3]

Charles Darwin o be a dumela gore tlhagelelo e be e hlalosa go raragana ga bophelo

[Mothopo]

Darwin: From a Photograph by Mrs. J. M. Cameron/U.S. National Archives photo