Na o Bolela “Leleme le le Sekilego” ka Thelelo?
Na o Bolela “Leleme le le Sekilego” ka Thelelo?
“Ke tla nea merafo leleme le le sekilego, e le gore ka moka e bitše leina la Jehofa.”—TSEF. 3:9, NW.
1. Jehofa o re file mpho efe e kgahlišago?
MPHO ya leleme ga e tšwe go batho, go e na le moo e tšwa go Mmopi wa motho, Jehofa Modimo. (Ek. 4:11, 12) Ga se a fa motho wa pele e lego Adama, bokgoni bja go bolela feela eupša gape o mo file bokgoni bja go hlama mantšu a mafsa le go katološa tlotlontšu ya gagwe. (Gen. 2:19, 20, 23) A mpho e kgahlišago gakaakang! E bile e dira gore batho ba kgone go boledišana le Tatago bona wa legodimong gotee le go reta leina la gagwe la letago.
2. Ke ka baka la’ng batho ba se sa bolela leleme le tee?
2 Nywaga-kgolong ya mathomo e 17 ya go ba gona ga batho, batho ka moka ba be ba bolela leleme le tee feela, ba e-na le “mmolêlô o tee.” (Gen. 11:1) Ke moka gwa tšwelela borabele mehleng ya Nimirode. Ka go fapana le ditaelo tša Jehofa, batho ba sa kwego ba ile ba kgobokana lefelong leo ka morago le ilego la bitšwa Babele, ka gobane ba be ba ikemišeditše go dula lefelong le tee. Ba ile ba thoma go aga moago o motelele, e sego bakeng sa go nea Jehofa letago, eupša e be e le gore ba “itirêlê leina.” Ka baka leo Jehofa o ile a raranya leleme la mathomo la batho bao ba marabele gomme a dira gore ba bolele maleme a fapa-fapanego. Ka gona, ba ile ba phatlalatšwa lefaseng ka moka.—Bala Genesi 11:4-8.
3. Ke’ng seo se ilego sa direga ge Jehofa a raranya maleme a marabele kua Babele?
3 Lehono go bolelwa maleme a dikete-kete lefaseng—ba bangwe ba re ke a fetago 6 800. Le lengwe le le lengwe la maleme a le nyaka tsela e itšego ya go nagana. Ka gona, go bonagala gore ge Jehofa Modimo a be a raranya maleme a batho bao ba marabele, o ile a dira gore ba se sa gopola leleme leo ba bego ba le bolela peleng. Ga se a tsenya feela ditlotlontšu tše difsa menaganong ya bona, eupša gape o ile a fetoša le ditsela tša bona tša go nagana gomme a dira gore ba be le dipopopolelo tše difsa. Ga go makatše ge lefelo leo moago woo o motelele o bego o le go lona le ile la bitšwa “Tharanô,” goba Babele! (Gen. 11:9) Seo se kgahlišago ke gore Beibele ke yona feela yeo e neago tlhaloso e kgotsofatšago ya moo maleme a fapa-fapanego ao re a bonago lehono a tšwago gona.
Leleme le Lefsa le le Sekilego
4. Ke’ng seo Jehofa a se boletšego e sa le pele gore se tla direga mehleng ya rena?
4 Gaešita le ge pego ya Beibele ya kamoo Modimo a ilego a tsena ditaba gare ka gona kua Babele e le e kgahlišago, selo seo se kgahlišago le se bohlokwa le go feta se direga mo mehleng ya rena. Jehofa o boletše e sa le pele a diriša moporofeta Tsefanya gore: “Mehleng yeo ke tla nea merafo leleme le le sekilego, e le gore ka moka e bitše leina la Jehofa gomme e mo direle ka botee.” (Tsef. 3:9, NW) ‘Leleme le leo le sekilego’ ke’ng, gona re ka ithuta bjang go le bolela ka thelelo?
5. “Leleme le le sekilego” ke’ng, gona phetogo ye ya leleme e na le mafelelo afe?
5 Leleme le le sekilego ke therešo ka Jehofa Modimo le ka merero ya gagwe, yeo e hwetšwago ka Lentšung la gagwe, Beibele. “Leleme” leo le akaretša go ba le kwešišo e nepagetšego ka therešo mabapi le Mmušo wa Modimo le kamoo o tlago go kgethagatša leina la Jehofa, wa godiša bogoši bja gagwe le go tlišetša batho ba botegago ditšhegofatšo tša ka mo go sa felego. Phetogo ye ya leleme e na le mafelelo afe? Re botšwa gore batho ba tla “[bitša] leina la Jehofa” gomme ba mo “[direla] ka botee.” Go fapana le ditiragalo tša Babele, phetogo ye ya go fetogela lelemeng le le sekilego e feleletša ka go retwa ga leina la Jehofa le ka gore batho ba gagwe e be batee.
Go Ithuta Leleme le le Sekilego
6, 7. (a) Go ithuta leleme le lefsa go akaretša’ng, gona se se šoma bjang go ithuteng leleme le le sekilego? (b) Ke’ng seo re tlago go se ahla-ahla gona bjale?
6 Ge motho a nyaka go ithuta leleme le lengwe, o swanetše go dira seo se fetago go gopola mantšu a mafsa. Go ithuta leleme le lefsa go akaretša go ithuta tsela e mpsha ya go nagana, e lego mekgwa e mefsa ya go nagana. Tsela ya go bea mabaka le metlae e ka ba e fapanego ka leleme le lengwe. Go bitša medumo e mefsa go ka nyaka gore go dirišwe ditho tša polelo, tše bjalo ka leleme, ka tsela e fapanego. Go bjalo le ge re thoma go ithuta leleme le le sekilego la therešo ya Beibele. Go nyakega go gontši go feta go fo ithuta dithuto tša motheo tša Beibele. Go ithuta leleme le le lefsa gabotse go akaretša go kaonefatša tsela yeo re naganago ka yona gotee le go fetoša menagano ya rena.—Bala Baroma 12:2; Baefeso 4:23.
7 Ke’ng seo se ka re thušago gore re se kwešiše leleme le le sekilego feela eupša gape re le bolele ka thelelo? Ka go swana le go ithuta leleme le ge e le lefe, go na le mekgwa ya motheo yeo e ka re thušago go bolela leleme la therešo ya Beibele ka thelelo. A re eleng hloko megato e mengwe ya motheo yeo e dirišwago ke batho go ithuta leleme le lengwe gomme re bone kamoo megato yeo e ka re thušago ka gona go ithuta leleme le le lefsa la seswantšhetšo.
Go Bolela Leleme le le Sekilego ka Thelelo
8, 9. Ke’ng seo re swanetšego go se dira ge re nyaka go ithuta leleme le le sekilego, gona ke ka baka la’ng se se le bohlokwa gakaakaa?
8 Theetša ka kelohloko. Sa pele, leleme le lefsa le ka kwagala le le thata kudu go motho yo a sa kago a le kwa. (Jes. 33:19) Eupša ge motho a dutše a ithuta go tsepamiša kgopolo go seo a se kwago, o tla thoma go lemoga mantšu a itšego le mekgwa ya go bolela. Ka tsela e swanago, re lemošwa ka gore: “Go [nyakega] gore re hlokomeleng go feta ka mo go tlwaelegilego dilo tše re di kwelego, gore re se ke ra gogolega.” (Baheb. 2:1) Jesu o ile a lemoša balatedi ba gagwe leboelela gore: “Yo a nago le ditsebe a theetše.” (Mat. 11:15; 13:43; Mar. 4:23; Luka 14:35) Ee, re swanetše go ‘theetša le go kwešiša’ seo re se kwago gore re be le tšwelopele go kwešišeng ga rena leleme le le sekilego.—Mat. 15:10; Mar. 7:14.
9 Go theetša go nyaka gore re tsepamiše kgopolo, eupša maiteko a go dira bjalo ruri a bohlokwa kudu. (Luka 8:18) Ge re le dibokeng tša Bokriste, na re tsepamiša kgopolo go seo se bolelwago, goba na re a šitišega? Go bohlokwa kudu gore re dire sohle seo re ka se kgonago go tsepamišetša kgopolo go seo se bolelwago. Go sego bjalo, re ka retela go kweng ga rena.—Baheb. 5:11.
10, 11. (a) Go tlaleletša go theetšeng ka kelohloko, ke’ng seo re swanetšego go se dira? (b) Ke’ng se sengwe seo se akaretšwago go boleleng leleme le le sekilego?
10 Ekiša bao ba bolelago ka thelelo. Bao ba ithutago leleme le lefsa ba kgothaletšwa gore ba se ke ba theetša ka kelohloko feela eupša gape ba leke go ekiša mmiletšo le mekgwa ya go bolela ya bao ba bolelago ka thelelo. Se se thuša barutwana gore ba se ke ba bolela ka segalo se se feteletšego seo ka morago se ka dirago gore ba bangwe ba se ke ba ba kwešiša. Ka tsela e swanago, re swanetše go ithuta go bao ba nago le “bokgoni bja go ruta” leleme le lefsa. (2 Tim. 4:2) Kgopela thušo. Ikemišetše go amogela go phošollwa ge o dira diphošo.—Bala Baheberu 12:5, 6, 11.
11 Go bolela leleme le lefsa ga go akaretše feela go dumela therešo le go e ruta ba bangwe eupša go akaretša le go dumelelanya boitshwaro bja rena le melao ya Modimo le melao ya gagwe ya motheo. Gore re kgone go dira bjalo, re swanetše go ekiša ba bangwe. Se se akaretša go ekiša tumelo ya bona le phišego. Se akaretša le go ekiša tsela ya Jesu ka moka ya bophelo. (1 Bakor. 11:1; Baheb. 12:2; 13:7) Ge re phegelela go dira se, se tla feleletša ka botee bathong ba Modimo, sa ba thuša go bolela ka tsela e swanago.—1 Bakor. 4:16, 17.
12. Go swara dilo ka hlogo go akaretšwa bjang go ithuteng leleme le lefsa?
12 Swara dilo ka hlogo. Bao ba ithutago leleme ba swanetše go swara dilo tše dintši tše difsa ka hlogo. Se se akaretša ditlotlontšu tše difsa le mantšu a mafsa. Go swara dilo ka hlogo go ka thuša Bakriste kudu go ithuta leleme le le sekilego. Ee, re tla ba re dira gabotse ge re swara maina a dipuku tša Beibele ka hlogo le tatelano ya tšona. Ba bangwe ba itiretše pakane ya go swara ditemana goba ditsopolo tše itšego tša Beibele ka hlogo. Ba bangwe ba bone e le mo go holago go tseba dikopelo tša Mmušo ka hlogo, maina a meloko ya Isiraele le a baapostola ba 12, gotee le dika tšeo di bopago dienywa tša moya. Mehleng ya bogologolo, Baisiraele ba be ba tseba dipsalme ka hlogo. Mo mehleng ye, mošemane yo mongwe o be a tseba ka hlogo ditemana tše fetago tše 80 tša Beibele lentšu ka lentšu ge a be a e-na le nywaga e tshelelago. Na re ka diriša ka mo go holago bokgoni bjo bja bohlokwa?
13. Ke ka baka la’ng poeletšo e le bohlokwa gakaakaa?
13 Poeletšo e thuša mogopolo, le gona dikgopotšo tšeo di boa-boeletšwago di bohlokwa kudu thutong ya Bokriste. Moapostola Petro o itše: “Ke tla ikemišetša ka mehla go le gopotša dilo tše, gaešita le ge le di tseba le bile le tsemile ka go tia therešong yeo e lego gona ka go lena.” (2 Pet. 1:12) Ke ka baka la’ng re nyaka dikgopotšo? Ke ka gobane di nweletša kwešišo ya rena, di katološa tsela yeo re lebelelago dilo ka yona, e bile di matlafatša boikemišetšo bja go dula re le tseleng ya moya. (Ps. 119:129) Go seka-seka ditekanyetšo tša Modimo ka mehla le melao ya gagwe ya motheo go re thuša go itlhahloba le go lwantšha tshekamelo ya go ba “mokwi yo a lebalago.” (Jak. 1:22-25) Ge re sa dule re ikgopotša therešo, dilo tše dingwe di tla tutuetša dipelo tša rena gomme re ka no se sa hlwa re bolela leleme le le sekilego ka thelelo.
14. Ke’ng seo se kago re thuša ge re ithuta leleme le le sekilego?
14 Bala ka go hlaboša. (Kut. 1:3) Barutwana ba bangwe ba leka go ithuta leleme le lefsa ka setu. Se ga se na mafelelo a mabotse. Ge re ithuta leleme le le sekilego, ka dinako tše dingwe re ka swanelwa ke go bala “ka lentšu la tlasana” (NW) gore re kgone go tsepamiša kgopolo. (Bala Psalme 1:1, 2.) Go dira se go nweletša seo re se balago menaganong ya rena. Ka Seheberu, polelwana e rego ‘go bala ka lentšu la tlasana’ e tswalana kudu le go naganišiša. Bjale ka ge go šila dijo go nyakega gore re holwe ka mo go feletšego ke dijo tšeo re di jago, go nyakega gore re naganišiše gore re kwešiše ka mo go tseneletšego seo re se balago. Na re ipha nako e lekanego ya go naganišiša ka seo re ithutago sona? Ka morago ga go bala Beibele, re swanetše go naganišiša ka mo go tseneletšego ka seo re se badilego.
15. Re ka ithuta bjang “popopolelo” ya leleme le le sekilego?
15 Hlahloba popopolelo. Ge re šetše re le bokgoleng bjo itšego, ke mo go holago go ithuta popopolelo goba mokgwa wa go bea mantšu gotee le melao ya leleme le lefsa leo re ithutago lona. Se se re thuša go kwešiša kagego ya leleme leo, gomme sa re kgontšha go le bolela gabotse. Bjalo ka ge leleme le e-na le mokgwa wa go bea mantšu, leleme le le sekilego la therešo ya Mangwalo le na le “mohlala wa mantšu a phedišago.” (2 Tim. 1:13) Re swanetše go latela “mohlala” woo.
16. Ke tshekamelo efe yeo re swanetšego go e lwantšha, gomme re ka dira se bjang?
16 Tšwela pele o dira tšwelopele. Motho a ka ithuta leleme go fihla bokgoleng bja go kgona go boledišana le batho eupša a se sa hlwa a dira tšwelopele. Go ka ba le bothata bjo bo swanago go bao ba bolelago leleme le le sekilego. (Bala Baheberu 5:11-14.) Ke’ng seo se ka re thušago go lwantšha tshekamelo ye? Ikemišetše go godiša tlotlontšu ya gago. “Ka ge bjale re tlogetše thuta-tumelo ya pele mabapi le Kriste, a re phegeleleng kgolong, re sa thee motheo gape, e lego go itshola medirong e hwilego, le go ba le tumelo go Modimo, thuto ka dikolobetšo le go bea diatla, tsogo ya bahu le kahlolo ya ka mo go sa felego.”—Baheb. 6:1, 2.
17. Ke ka baka la’ng go ithuta ka mehla go le bohlokwa? Bontšha.
17 Rulaganya dinako tša go ithuta. Go ithuta nako e kopana ka mehla go phala go ithuta nako e telele mo go dirwago ka sewelo. Ithute ka dinako tšeo ka tšona o phakgamego le gona o ka se šitišegego gabonolo. Go ithuta leleme le lengwe go swana le go bula tsela sethokgweng. Ge go sepelwa tseleng yeo gantši, go ba bonolo go tšea leeto ka yona. Ge tsela yeo e ka se dirišwe nako e telele, e tla fetoga sethokgwa gape. Ka go rialo go nyakega go phegelela ka mehla! (Dan. 6:16, 20) ‘Dula o phafogile ka mehla’ ka thapelo ge go tliwa tabeng ya go bolela leleme le le sekilego la therešo ya Beibele.—Baef. 6:18.
18. Ke ka baka la’ng re swanetše go bolela leleme le le sekilego nako le nako ge sebaka se bulega?
18 Bolela! Bolela! Bolela! Ba bangwe bao ba ithutago leleme le lefsa ba ka dika-dika go le bolela ka gobane ba e-na le dihlong goba ba tšhaba go dira diphošo. Seo se tla ba palediša go dira tšwelopele. Ge go tliwa tabeng ya go ithuta leleme le lengwe, polelwana e rego, Maleka ga se makgone, makgone ke maboeletša ke ya therešo. Ge morutwana a bolela leleme leo ka mehla, ke moo a tlago go kgona go le diriša ka bolokologi. Le rena re swanetše go bolela leleme le le sekilego nako le nako ge go bulega sebaka. “Motho o dumela ka pelo bakeng sa toko, eupša motho o bolela phatlalatša ka molomo bakeng sa phološo.” (Baroma 10:10) Ga re fo “bolela phatlalatša” feela nakong ya ge re kolobetšwa eupša gape re dira bjalo ge re bolela ka Jehofa nako le nako ge sebaka se bulega, go akaretša le ge re tšea karolo bodireding. (Mat. 28:19, 20; Baheb. 13:15) Diboka tša Bokriste di re nea sebaka sa go hlalosa leleme le le sekilego ka tsela e kwagalago le ka boripana.—Bala Baheberu 10:23-25.
Dirišang Leleme le le Sekilego go Reta Jehofa le le Batee
19, 20. (a) Ke’ng seo se makatšago seo Dihlatse tša Jehofa di se fihlelelago mehleng ya rena? (b) O ikemišeditše’ng?
19 E be e tla ba mo go thabišago gakaakang go ba Jerusalema mesong ya Sontaga sa Sivan 6, ka ngwaga wa 33 C.E.! Mesong yeo, pele ga iri ya senyane, ka mohlolo bao ba bego ba bokane ka phapošing ya ka godimo ba ile ba “thoma go bolela ka maleme a fapa-fapanego.” (Dit. 2:4) Lehono, bahlanka ba Modimo ga ba sa na mpho ya go bolela ka maleme. (1 Bakor. 13:8) Lega go le bjalo, Dihlatse tša Jehofa di bolela ditaba tše dibotse tša Mmušo ka maleme a fetago 430.
20 Re tloga re thaba gakaakang gore go sa šetšwe leleme leo re le bolelago ka tlhago, ka moka ga rena re batee go boleleng leleme le le sekilego la therešo ya Beibele! Ka tsela e itšego, se ke tirollo ya seo se ilego sa direga kua Babele. Bjalo ka ge eka ba bolela leleme le tee, batho ba Jehofa ba reta leina la gagwe. (1 Bakor. 1:10) Anke re ikemišetšeng go tšwela pele re hlankela “ka botee” le bana babo rena le dikgaetšedi lefaseng ka bophara ge re dutše re ithuta go bolela leleme leo le le tee ka thelelo kudu bakeng sa go nea Tatago rena wa magodimong Jehofa, letago.—Bala Psalme 150:1-6.
O be o tla Araba Bjang?
• Leleme le le sekilego ke’ng?
• Go bolela ga rena leleme le le sekilego go akaretša’ng?
• Ke’ng seo se ka re thušago go bolela leleme le le sekilego ka thelelo?
[Dipotšišo tša Thuto]
[Lepokisi go letlakala 23]
Kaonefatša Bokgoni bja Gago bja go Bolela Leleme le le Sekilego ka Thelelo ka go
◆ theetša ka kelohloko.
◆ ekiša bao ba bolelago ka thelelo.
◆ swara dilo ka hlogo le ka go di boeletša.
◆ bala ka go hlaboša.
◆ hlahloba “popopolelo.”
◆ tšwela pele o dira tšwelopele.
◆ rulaganya dinako tša go ithuta.
◆ bolela leleme leo.
[Diswantšho go letlakala 24]
Batho ba Jehofa ba bolela “leleme le le sekilego” ka botee