1, 2. Ke’ng seo balebeledi ba tikologo ba se hlokometšego diphuthegong tše dintši?

MOLEBELEDI yo mongwe wa tikologo o be a le kgauswi le go phetha seboka sa gagwe le bagolo. O ile a lebelela bana babo rena ba bao ba šomago ka thata gomme a ikwa a ba rata kudu, e bile ba bangwe ba bona ba be ba godile kudu gore e ka ba botatagwe. Lega go le bjalo, go be go na le selo sengwe sa bohlokwa kudu seo se bego se mo tshwenya. O ile a ba botšiša gore: “Bana bešo, na go na le seo le se dirilego go tlwaetša ba bangwe gore ba tle ba le rwadiše maikarabelo a phuthego?” Bana babo rena bao ba be ba tseba gore ketelong e fetilego, molebeledi yoo wa tikologo o ba kgothaleditše gore ba fetše nako e oketšegilego ba tlwaetša ba bangwe. Mafelelong, mogolo yo mongwe o ile a re: “Ga se ra dira selo.” Bagolo ka moka ba ile ba dumelelana le yena.

² Ge e ba o le mogolo, mohlomongwe le wena o be o tla nea karabo e swanago. Balebeledi ba tikologo ba hlokometše gore  bagolo ba bantši ba swanetše go fetša nako e oketšegilego ba tlwaetša bana babo rena ba bafsa le bao ba gotšego gore ba tle ba kgone go ba thuša go hlokomela phuthego. Eupša go dira bjalo go ka ba thata kudu. Ka baka la’ng?

3. (a) Beibele e bontšha bjang bohlokwa bja go tlwaetša ba bangwe, gona ke ka baka la’ng ka moka ga rena re swanetše go kgahlegela go tlwaetša ba bangwe? (Bona mongwalo wa ka tlase.) (b) Ke ka baka la’ng bagolo ba bangwe ba ka hwetša go le thata go tlwaetša ba bangwe?

³ Ka ge o le mogolo, o tseba gabotse gore go bohlokwa gore o iphe nako ya go tlwaetša bana babo rena. * (Bona mongwalo wa ka tlase.) O a tseba gore go nyakega bana babo rena ba oketšegilego bao ba tlago go thuša go matlafatša diphuthego gona bjale le go hlokomela diphuthego tše mpsha nakong e tlago. (Bala Jesaya 60:22.) Beibele e re o swanetše “go ruta ba bangwe.” (Bala 2 Timotheo 2:2.) Lega go le bjalo, o ka hwetša go le thata go ipha nako ya go dira seo. O ka ba o swanetše go hlokomela lapa la gago le go šoma mošomo wa boiphedišo. Le gona o swanetše go hlokomela phuthego le go swaragana le ditaba tše dingwe tše di akgofilego. Ka ge go na le mošomo o montši gakaakaa, anke re ahlaahleng gore ke ka baka la eng go le bohlokwa gore le iphe nako ya go tlwaetša ba bangwe.

4. Ke ka baka la’ng ka dinako tše dingwe bagolo ba dikadika go tlwaetša bana babo rena ba bangwe?

⁴ Ke ka baka la’ng le ka thatafalelwa ke go ipha nako ya go tlwaetša bana babo rena ba bangwe ka phuthegong? Ba bangwe ba ka nagana gore: ‘Go na le ditaba tše itšego phuthegong ya gabo rena tšeo di akgofilego kudu, ka gona re swanetše go swaragana le tšona ka pelapela. Le ge re ka se tlwaetše ba bangwe gona bjale, ga se gore phuthego e tla gobala moyeng.’ Na seo ke therešo? Ke therešo gore ditaba tše dingwe tša phuthego di ka nyaka gore le swaragane le tšona kapelapela. Lega go le bjalo, ge e ba le ka dikadika go tlwaetša bana babo rena, le ka hwetša gore le bolaya phuthego moyeng.

5, 6. Re ka ithuta’ng mohlaleng wa mootledi le kamoo a hlokomelago koloi ya gagwe? Re ka swantšha se bjang le go tlwaetša ba bangwe ka phuthegong?

⁵ Nagana ka mohlala šo. Mootledi wa koloi o a tseba gore ge a nyaka go boloka koloi e phetše gabotse, o swanetše go dula a e tšhela oli. Lega go le bjalo, a ka ipotša gore go akgofile kudu le go feta gore a tšhele peterole ka gobane ka ntle le yona, koloi e ka se sepele. Le gona a ka nagana gore ge e ba a swaregile kudu, a ka tšhela oli ge nako e dutše e eya. Ke therešo gore koloi yeo e tla sepela go fihla bokgoleng bjo itšego. Eupša seo se ka ba kotsi. Ge mootledi yoo a ka dikadika go tšhela oli, go se go ye kae koloi yeo e tla senyega. Ka go re’alo a swanelwa ke go diriša nako e ntši le tšhelete go e lokiša. Re ithuta’ng mohlaleng wo?

⁶ Bagolo ba swanetše go swaragana le ditaba tša bohlokwa kapelapela. Ge ba ka se dire bjalo, phuthego e tlo gobala moyeng. Go swana le mootledi yo a swanetšego go tšhela peterole koloing ya gagwe ka mehla, bagolo ba swanetše go “[kgonthišetša] dilo tše bohlokwa kudu.” (Bafilipi 1:10) Eupša bagolo ba bangwe ba ka swarega kudu ka dilo tša bohlokwa moo ba feleletšago ba hloka nako ya go tlwaetša ba bangwe. Se se tla swana le go se tšhele koloi oli. Ge bagolo ba ka dikadika go tlwaetša bana babo rena, go se go ye kae phuthego e ka se be le  bana babo rena ba lekanego bao ba tlwaeditšwego go hlokomela phuthego.

7. Re swanetše go lebelela bjang bagolo bao ba iphago nako ya go tlwaetša ba bangwe?

⁷ Le ka mohla le se ke la nagana gore go tlwaetša ba bangwe ga se gwa akgofa. Bagolo bao ba tshwenyegilego ka bokamoso bja phuthego le bao ba iphago nako ya go tlwaetša ba bangwe, ke bahlanka ba bohlale e bile ditho tša phuthego di ba tšeela godimo kudu. (Bala 1 Petro 4:10.) Phuthego e holega bjang?

8. (a) Bagolo ba na le mabaka afe a go tlwaetša ba bangwe? (b) Bagolo bao ba hlankelago tlhokagalong ba na le boikarabelo bofe bjo bo akgofilego? (Bona lepokisi le le rego, “ Modiro o Akgofilego.”)

⁸ Gaešita le bagolo bao ba nago le phihlelo ba swanetše go ikokobetša gomme ba kwešiše gore ge ba dutše ba tšofala, ba ka se sa kgona go dira mo gontši go swana le gona bjale. (Mika 6:8) Le gona bagolo ba swanetše go tseba gore ka tšhoganetšo “nako le ditiragalo tšeo di sa letelwago” di ka dira gore go be thata go phetha boikarabelo bja bona. (Mmoledi 9:11, 12; Jakobo 4:13, 14) Ka gona, ka ge bagolo ba rata batho ba Jehofa le go tshwenyega ka bona, ba šoma ka thata go ruta bana babo rena ba bafsa seo bona ba ithutilego sona go theoša le nywaga.—Bala Psalme 71:17, 18.

9. Ke tiragalo efe ya nakong e tlago yeo e dirago gore go tlwaetša ba bangwe go be bohlokwa kudu?

⁹ Go oketša moo, bagolo bao ba tlwaetšago ba bangwe ba bohlokwa kudu ka gobane maiteko a bona a tla thuša go matlafatša phuthego. Tlwaetšo yeo e dira gore bana babo rena ba oketšegilego ba dule ba itokišeleditše go thuša phuthego go dula e momagane e bile e botegela Modimo. Seo se bohlokwa kudu gona bjale ka gobane re phela mehleng ya bofelo, e bile se tlo ba bohlokwa le go feta nakong ya masetlapelo a magolo ao a tlago. (Hesekiele 38:10-12;  Mika 5:5, 6) Ka go re’alo lena bagolo ba rategago, ka mehla ipheng nako ya go tlwaetša ba bangwe. Napang le thome lehono.

10. Ke’ng seo mogolo a ka swanelwago ke go se dira gore a be le nako ya go tlwaetša ba bangwe?

¹⁰ Re a tseba gore le šetše le na le mo gontši mo le go dirago ka gobane le swaragana le ditaba tše bohlokwa tša phuthego. Ka baka leo, le ka swanelwa ke go ngwatha e nngwe ya nako yeo le e fetšago le swaragana le maikarabelo ao gomme le e dirišetše go tlwaetša ba bangwe. (Mmoledi 3:1) Ge le ka dira bjalo, le tla ba le diriša nako ya lena gabotse kudu gomme seo se tla hola phuthego nakong e tlago.

11. (a) Ke’ng se se thabišago ka keletšo ya mabapi le go tlwaetša ba bangwe yeo e neilwego ke bagolo ba dinageng tše di fapafapanego? (b) Go ya ka Diema 15:22, ke ka baka la’ng go le bohlokwa gore re ahlaahle ditšhišinyo tša bagolo ba bangwe?

¹¹ Morago bjale, bagolo ba bangwe bao ba kgonago go tlwaetša bana babo rena go dira mo go oketšegilego ka phuthegong ba ile ba botšišwa gore ba kgona seo bjang. * (Bona mongwalo wa ka tlase.) Bagolo bao ka moka ba neile keletšo e swanago gaešita le ge maemo a bona a fapane kudu. Seo se re ruta’ng? Se re ruta gore tlwaetšo yeo e theilwego Beibeleng e hola barutwana “kae le kae phuthegong e nngwe le e nngwe.” (1 Bakorinthe 4:17) Ka gona sehlogong se le go se se latelago, re tlo ahlaahla tše dingwe tša ditšhišinyo tšeo bagolo bao ba di neilego. (Diema 15:22) Bao ba neago tlwaetšo yeo re tla ba bitša barutiši, gomme bao ba tlwaetšwago ra ba bitša barutwana.

12. Ke’ng seo morutiši a swanetšego go se dira pele a ka tlwaetša morutwana, gona ka baka la’ng?

¹² Sa pele, morutiši o swanetše go lokišeletša morutwana. Ke ka baka la’ng se se le bohlokwa? Go fo swana le ge mobjadi a swanetše go lokišeletša mmu ka serapaneng sa gagwe pele a ka bjala peu, morutiši le yena o swanetše go lokišeletša pelo ya morutwana pele ga ge a ka mo ruta dilo tše difsa. Ka gona morutiši a ka dira’ng go lokišeletša morutwana wa gagwe pele a ka mo tlwaetša? A ka ekiša mohlala wa morutiši wa mehleng ya bogologolo yo a bego a na le bokgoni, e lego moporofeta Samuele.

13-15. (a) Jehofa o ile a botša Samuele gore a dire’ng? (b) Samuele o ile a lokišeletša Saulo bjang bakeng sa kabelo ya gagwe e mpsha? (Bona seswantšho seo se lego mathomong a sehlogo.) (c) Ke ka baka la’ng pego ye ya Beibele ya mabapi le Samuele e le bohlokwa go bagolo lehono?

¹³ Ka letšatši le lengwe, nywageng ya ka godimo ga e 3 000 e fetilego, Jehofa o ile a botša moporofeta yo a bego a tšofetše e lego Samuele gore: “Gosasa ka yona nako ye, ke tla go romela monna yo a tšwago nageng ya Benjamini, o mo tlotše gore e be moetapele wa setšhaba sa ka sa Isiraele.” (1 Samuele 9:15, 16) Samuele o ile a kwešiša gore o be a ka se sa etelela pele setšhaba sa Isiraele le gore Jehofa o be a nyaka gore a kgethe moetapele yo mofsa. Ka gona e le gore Samuele a lokišeletše monna yoo kabelo ya gagwe e mpsha, o ile a tla ka leano le lebotse.

¹⁴ Letšatšing le le latelago, Samuele o ile a gahlana le Saulo, ke moka Jehofa a botša moporofeta yo gore: “Šo monna yo ke go boditšego ka yena.” Gateetee Samuele o ile a diriša leano la gagwe. O ile a gwerana le Saulo e le gore a kgone go boledišana le yena. Samuele o ile a laletša Saulo le mohlanka wa gagwe dijong gomme a ba nea madulo a maemo a godimo le nama e kgethegilego. Samuele a re: “E je ka gobane ke kgale e boloketšwe wena gore o tle o e je letšatšing le.” Ka morago ga gore ba je, Samuele o ile a laletša Saulo ntlong ya gagwe. Ge ba dutše ba le tseleng, ba ile ba thabela poledišano  e botse. Ge ba fihla ntlong ya Samuele, ba rotogela ka godimo ga yona gomme Samuele a tšwela pele “a bolela le Saulo ba le godimo ga ntlo” yeo go fihlela ba eya go robala. Letšatšing le le latelago, Samuele a tlotša Saulo gore e be moetapele, a mo atla gomme a mo nea ditaelo tše di oketšegilego. Ka morago ga moo, Saulo a wela tsela a loketše go lebeletšana le seo se bego se letše ka pele.—1 Samuele 9:17-27; 10:1.

¹⁵ Samuele o ile a tlotša Saulo gore e be moetapele wa setšhaba. Ke therešo gore phihlelo ye e fapana kgole le go tlwaetša ngwanabo rena gore e tle e be mogolo goba mohlanka wa bodiredi ka phuthegong. Lega go le bjalo, bagolo ba ka ithuta dithuto tše dintši tša bohlokwa tseleng yeo Samuele a ilego a lokišeletša pelo ya Saulo. Anke re ahlaahleng tše pedi tša dithuto tšeo.

16. (a) Samuele o ile a ikwa bjang ge Baisiraele ba be ba nyaka kgoši? (b) Samuele o ile a arabela bjang ge Jehofa a be a mmotša gore a tlotše Saulo?

¹⁶ Ikgafe gomme o se ke wa dikadika. Ge Samuele a be a ekwa la mathomo gore Baisiraele ba re ba nyaka go ba le kgoši ya motho, o ile a nyama kudu e bile a ikwa a lahlilwe. (1 Samuele 8:4-8) Jehofa o ile a swanelwa ke go botša Samuele ka makga a mararo gore a theetše setšhaba seo ka gobane Samuele o be a sa nyake se eba le kgoši. (1 Samuele 8:7, 9, 22) Gaešita le ge Samuele a be a ikwa ka tsela ye, ga se a ka a ba le mona goba a galefela monna yo e bego e tlo ba moetapele legatong la gagwe. Samuele ga se a ka a dikadika ge Jehofa a be a mmotša gore a tlotše Saulo. Ka boikokobetšo o ile a kwa, e sego feela ka gobane a be a tlamegile, eupša ka gobane a be a rata Jehofa.

17. Lehono bagolo ba ekiša Samuele bjang, gona seo se ba tlišetša lethabo lefe?

¹⁷ Lehono go na le bagolo ba bantši bao ba nago le phihlelo bao ba ekišitšego Samuele gomme ba tlwaetša ba bangwe ka tsela e lerato. (1 Petro 5:2) Bagolo ba ba lerato ga ba dikadike go ruta ba bangwe e bile ga ba tšhabe go abela barutwana ba bona tše dingwe tša ditokelo tša bona tša ka phuthegong. Go e na le moo, ba a kwešiša gore bana babo rena ba ke “badirišanigotee” le bona ba bohlokwa kudu bao ba tlago go ba thuša go hlokomela phuthego. (2 Bakorinthe 1:24; Baheberu 13:16) Le gona bagolo ba bao ba se nago boithati ba thabela go  bona barutwana ba bona ba diriša bokgoni bja bona go thuša batho ba Jehofa.—Ditiro 20:35.

18, 19. Mogolo a ka lokišeletša bjang pelo ya morutwana pele a thoma go mo tlwaetša, gona ke ka baka la’ng seo se le bohlokwa?

¹⁸ Eba mogwera, e sego morutiši feela. Ge moporofeta Samuele a be a gahlana le Saulo, nkabe a ile a no mo tlotša gore e be kgoši ka go tšea oli gomme a e tšhela hlogong ya gagwe ntle le go senya nako. Ka go re’alo kgoši e mpsha e be e tla ba e kgethilwe, eupša bothata ke gore e be e tla ba e se ya rutwa go etelela pele batho ba Modimo. Go e na le moo, Samuele o ile a ipha nako ya go lokišeletša pelo ya Saulo bakeng sa kabelo ya gagwe e mpsha. Pele ga ge a ka tlotša Saulo, ba ile ba ja gotee, ba otlolla maoto ba dutše ba boledišana, ba swara magang ka nako e telele, gaešita le go robala lefelong letee. Samuele o ile a emela nako e botse pele a ka tlotša kgoši ye e mpsha.

¹⁹ Go bjalo le lehono. Pele mogolo a ka thoma go tlwaetša ngwanabo rena yo a itšego, o swanetše go dira boiteko bja go gwerana le morutwana yoo. Seo mogolo a se dirago go gwerana le morutwana se tla fapana go ya ka maemo a bona le setšo. Lega go le bjalo, go sa šetšwe gore o dula kae, ge e ba o ngwatha nako e itšego mešomong ya gago e mentši gore o tlwaetše morutwana, o tla bona gore o mo tšea a le bohlokwa. (Bala Baroma 12:10.) Ruri barutwana ba tla leboga kudu tlhokomelo e lerato le thušo yeo o ba neago yona.

20, 21. (a) O ka hlalosa bjang morutiši yo botse? (b) Re tlo ahlaahla’ng sehlogong se se latelago?

²⁰ Ke therešo gore morutiši yo botse o rata go tlwaetša ba bangwe. Eupša morutiši yo botse gape o swanetše go rata motho yo a mo tlwaetšago. (Bapiša le Johane 5:20.) Ke ka baka la’ng seo se le bohlokwa? Ka gobane ge e ba morutwana a bona gore o tloga o mo rata, o tla thabela go ithuta go wena. Ka gona lena bagolo, katanelang go ba bagwera ba barutwana ba lena, e sego feela barutiši ba bona.—Diema 17:17; Johane 15:15.

²¹ Ka morago ga gore mogolo a lokišeletše pelo ya morutwana, ke gona a ka thomago go mo tlwaetša. Mogolo a ka diriša mekgwa efe? Re tla ahlaahla seo sehlogong se se latelago.