Sehlogo se se ahlaahla dipotšišo tšeo o ka bago o ile wa di botšiša le go go bontšha moo o ka balago dikarabo gona ka Beibeleng ya gago. Dihlatse tša Jehofa di tla thabela go ahlaahla dikarabo tše le wena.

1. Barongwa ke bomang?

Barongwa ke dibopiwa tša moya tšeo di phelago legodimong. Ke diphedi tše di phagametšego batho. Modimo wa therešo, yoo le yena e lego moya, o ile a bopa barongwa pele a ka bopa lefase. (Jobo 38:4, 7; Mateo 18:10) Jehofa o ile a bopa barongwa ba botegago ba dimilione.—Bala Psalme 103:20, 21; Daniele 7:9, 10.

2. Na barongwa ba thuša batho?

Barongwa ba ile ba thuša monna yo a lokilego yo a bitšwago Lota. O be a dula motseng woo Modimo a bego a ikemišeditše go o fediša ka baka la bobe bja badudi ba wona. Barongwa ba babedi ba ile ba nea Lota le lapa la gagwe temošo ya gore ba tšhabe. Batho ba bangwe ba ile ba tšea temošo yeo e le metlae gomme ba e hlokomologa. Eupša Lota le barwedi ba gagwe ba ile ba phologa ka baka la ge ba kwele temošo yeo Modimo a ba rometšego yona ka barongwa.—Bala Genesi 19:1, 13-17, 26.

Go ya ka Beibele, barongwa ba thuša batho lehono ka go hlahla modiro wa bao ka potego ba bolelago ditaba tše dibotse tša Mmušo wa Modimo. (Mateo 24:14) Ditaba tše dibotse di akaretša le temošo. Temošo ye le yona ga se metlae, go fo swana le yeo e neilwego Lota. E tšwa go Modimo ka barongwa.—Bala Kutollo 1:1; 14:6, 7.

Modimo a ka diriša barongwa go re matlafatša ge re lebane le diteko. O ile a diriša morongwa go matlafatša Jesu.—Bala Luka 22:41-43.

Go se go ye kae Modimo o tla diriša barongwa ka tsela e nngwe—go fediša batho ba kgopo bao ba bakago tlaišego. Seo se tla imolla batho ka tsela e kgahlišago.—Bala 2 Bathesalonika 1:6-8.

  3. Batemona ba re kgoma bjang?

Go fo swana le ge batho ba bantši mo lefaseng ba dirile bobe ka go se kwe Modimo, le kua legodimong barongwa ba bantši ba ile ba rabela kgahlanong le Modimo. (2 Petro 2:4) Barongwa ba sa kwego ba bitšwa batemona. Yo mogolo go ba feta ke Sathane, Diabolo. Sathane le batemona ba gagwe ba timetša batho.—Bala Kutollo 12:9.

Sathane o dirišitše borakgwebo ba nago le bomenetša, mebušo ya batho le bodumedi bja maaka go tutuetša batho le go ba aroša go Modimo. Ka baka leo, Sathane o ikarabela ka go hloka toka, bošoro gotee le tlaišego tšeo di welago batho.—Bala 1 Johane 5:19.

4. Batemona ba timetša batho bjang?

Sathane o forile batho ba bantši ka go ruta gore bahu ba fetoga meoya yeo e kgonago go boledišana le bona. Lega go le bjalo, Beibele e re bahu ga ba kgone go dira selo. (Mmoledi 9:5) Eupša batemona gantši ba fora batho ka go ekiša mantšu a baratiwa ba rena bao ba hwilego. (Jesaya 8:19) Batemona ba timetša ba bangwe ba diriša bao ba dirišanago le meoya, bao ba bolelago bokamoso e sa le pele gotee le dinoge le bolepi bja dinaledi. Lentšu la Modimo le re lemoša gore re pheme mekgwa e bjalo ka moka. Ka gona re swanetše go lahla selo le ge e le sefe seo re nago le sona seo se sepedišanago le batemona gotee le go dirišana le meoya.—Bala Doiteronomio 18:10, 11; Ditiro 19:19.

Ge e ba re rata Jehofa, ga go nyakege gore re dule re boifa batemona. Ge re ithuta Lentšu la Modimo le go dira seo le se bolelago, re ganetša Diabolo gomme re batamela kgauswi le Modimo. Jehofa o feta batemona ka matla. Barongwa ba gagwe ba botegago ba ka re matlafatša nakong ya tlalelo.—Bala Psalme 34:7; Jakobo 4:7, 8.

Bakeng sa tsebišo e oketšegilego, bona kgaolo 10 ya puku ye, Ke Eng Seo ge e le Gabotse Beibele e se Rutago? yeo e gatišitšwego ke Dihlatse tša Jehofa.