Ombimbiliya yapopia okuti: “Huku upameka ovanthu vokuasoya.” (2 Ova Kolindu 7:6) Ombimbiliya hamukanda wokupopia oñgeni ovanthu vena okuhakulwa, mahi etyi ipopia tyakuatesako-ale ovanthu ovanyingi ankho vahanda okuliipaa. No ove ine pamwe usoka okulipola omwenyo Ombimbiliya ipondola okukukuatesako.

•  Ovipuka patyi Ombimbiliya ipopia vipondola okukukuatesako?

•  Okuti Ombimbiliya ipopia ovanthu vamwe vahandele ñgeno vankhia?

•  Ono tesitu patyi mbo Mbimbiliya mbupondola okukukuatesako?

•  Ine epanga liove ukupopila okuti uhanda okulipola omwenyo, oityi molingi?

•  Ine nthiki imwe wahetekelele-ale okulipola omwenyo, molingi ñgeni?

• ● Popila vakwenyi etyi uli nokusoka.

   Ombimbiliya yati: “Epanga liotyotyili una oluembia omivo viatyo aviho, ukala omukulu wove ine ondenge yove, pomivo viovitateka.” — Provérbios 17:17.

   Onondaka ombo mbahanda okutiwi? Tyina tuamapia omutima, tusukisa vakuetu vetukuateseko.

   Ine kupopila vakwenyi etyi tyekupisa omutima, kumetyivili okukoleleya, atee vala haa usoka okulipola omwenyo. Mahi ine utyipopila epanga liove omutima mauya pomphangu, katutu-katutu tyokulipola omwenyo ohetyisoko unene.

   Linga ngetyi: Hono ñgaa ine wetyivila tomphola nomunthu uyumba onthumbi, epanga liove oo ombunga yove. a Okuti hatyo, honeka pomukanda etyi tyili nokukupisa omutima, ohonekapo oñgeni uliivite.

• ● Enda kosipitali.

   Ombimbiliya yati: “Ovanthu vakongoka kavesukisa omuhakuli, mahi vana vavela vesukisa omuhakuli.” — Mateusi 9:12.

   Onondaka ombo mbahanda okutiwi? Tyina tuavela tuna okuenda kosipitali.

   Pamwe tyina omunthu asoka okulipola omwenyo, omokonda una otyipuka tyehekahi nawa molutu lwae. Omunthu ngoo, pamwe uhanda okuvela komutwe, otyiwa ahakale nohonyi, aende umwe kosipitali. Onombela ngombo kosipitali vembuhakula umwe.

   Linga ngetyi: Enda umwe kosipitali, mahi otaindya umwe ou uhakula onombela ngombo.

• ● Apeho hinangela okuti Huku ukuhole.

   Ombimbili yati: “Oviila vitano kavilandeswa vala onombongo onombali mbovivela mbuna esilivilo lihehi? Mahi natyike poviila ovio Huku alimbwa. . . . Muhatilei owoma; onwe muna vali esilivilo tyipona oviila ovinyingi.” — Luka 12:6, 7.

   Onondaka ombo mbahanda okutiwi? Mbahanda vala okuti Huku ukuhole unene.

   Ove upondola okusoka okuti petupu-ale ou wesuka no ove, haunene umwe mokonda uli nokusoka okulipola omwenyo. Mahi hinangela okuti Huku ukuhole unene, iya weete etyi tyekupisa omutima. Omukanda wa Salmo 51:17, wati: “Ove Huku kuyeke ava vena omutima wateka-teka, veihamenwa.” Siovaa ukuhole unene kahande ñgeno unkhia.

   Linga ngetyi: Tanga mo Mbimbiliya ono tesitu mbuna mbulekesa umwe okuti Huku ukuhole. Upondola okutanga okapitulu 24 komukanda Achegue-se a Jeová.

• ● Likuambela ku Huku.

   Ombimbiliya yati: ‘Pakulei otyiho tyenyi atyiho kwe, mokonda ngwe wesuka no onwe.’ — 1 Petulu 5:7.

   Onondaka ombo mbahanda okutiwi? Huku uhanda umupopile umwe atyiho tyina nokukupisa omutima.

   Huku mekukuatesako okutula omutima, mekuavela ononkhono utyivile okukoleleya. (Ova Filipu 4:6, 7, 13) Ongotyo Huku ukuatesako ovanthu velipopia kwe, avapopi umwe atyiho tyili komutima. — Salmo 55:22.

   Linga ngetyi: Likuambela umwe omuhono ku Huku, tumbula enyina liae, Siovaa, omupopila oñgeni uliivite. (Salmo 83:18) Muita ekukuateseko wahaponwe utyivile okukoleleya.

• ● Soka koviwa Huku meketulingila.

   Ombimbiliya yati: “Etyi tukevelela tyipameka omwenyo wetu ngatyina ohako ikuata owato.” — Ova Hebeleu 6:19.

   Onondaka ombo mbahanda okutiwi? Pamwe moti umwe hono ukahi nawa, hono wasoya, mahi oviwa viapopiwa mo Mbimbiliya vipondola okukupameka.

   Vamwe vasoka okuti oviwa viapopiwa mo Mbimbiliya okuti ovio matukamona, omatutu vala. Mahi tupondola okuyumba-ko onthumbi mokonda wetyipopia okuti makamanako ovitateka aviho, o Huku. — Eholololo 21:4.

   Linga ngetyi: Opo unoñgonoke nawa evi Huku ati mavikaviuka, tanga elongeso 5 lyo mukanda Onondaka Onongwa Mba Huku!

• ● Linga otyipuka tyimwe uhole.

   Ombimbiliya yati: “Omutima wahambukua otyihemba.” — Provérbios 17:22.

   Onondaka ombo mbahanda okutiwi? Tyina tulinga otyipuka tyimwe tuhole, tuhambukwa, tumona umwe okuti kouye o kokuwa.

   Linga ngetyi: Linga otyipuka tyimwe uhole unene, hamwe okutehelela otyiimbo tyimwe uhole, hamwe okutanga omukanda uhole, hamwe otyipuka otyikwavo vali. Tupu, ovola okulingila-ko vakwenyi ovipuka oviwa, ngetyi okuvekuatesako mu tyimwe, nankho umwe okapuka kekahi ngoti kakesilivila-le. — Ovilinga 20:35.

• ● Linga vimwe mavikalesa nawa olutu lwove

   Ombimbiliya yati: “Okuhataika pala okunana monongolo, tyieta ouwa.” — 1 Timotiu 4:8.

   Onondaka ombo mbahanda okutiwi? Tuna okulinga vimwe tukale nawa, okulinana monongolo, nokulala umwe nawa olumphoki, nokulia ovikulia vikahi nawa.

   Linga ngetyi: Hono umwe ñgaa, linana monongolo mono minutu vala 15.

• ● Apeho hinangela okuti tyahapu tyikola.

   Ombimbiliya yati: ‘Kamutyii oñgeni omwenyo wenyi maukala muhuka.’ — Tiaku 4:14.

   Onondaka ombo mbahanda okutiwi? Petupu-ale otyitateka tyahapu, ngatyilinga-linga otyinene.

   Ovitateka ngavilema-lema tuna umwe vala okuvikoleleya mokonda muhuka ngo opo vialamba. (2 Ova Kolindu 4:8) Otyitateka una-tyo pehepano, tyina umwe nokukulingisisa usoke okulipola omwenyo, matyilambe. Mahi ine uliipaa, opo umwe tyapuila.

   Linga ngetyi: Tanga mo Mbimbiliya ovanthu vamwe vapopiwa-mo ankho vasoka umwe vala okunkhia. Motale okuti etyi pakala vala kapii, ovitateka viavo avilambe, ngwe otyipuka ankho vahasoko-ale. Nkhele tutale vamwe.

 Yoo. Ombimbiliya ipopia ovanthu vamwe vapopilile Huku okuti vahanda okunkhia. Okuti Huku wevenumanene? Au, wevekuatesileko vahasoke vali ngotyo. No ove mekukuatesako.

Eliya

•  ● Ankho olie? Eliya ankho omunthu umwe wapama, wehena owoma, wapelwe otyilinga tyimwe otyinene na Huku. Mahi mokonda ankho “omunthu ngo onthue” pamwe nae ankho uponwa. — Tiaku 5:17.

•  ● Oityi ankho ahandela okunkhia? Nthiki imwe, atili unene owoma, asoko okuti kesilivila. Ankho usoka umwe vala okuti petupu-ale omunthu wesuka nae. Elikuambela ku Huku ati: “Siovaa ndyipae.” — 1 Reis 19:4.

•  ● Oityi tyemukuatesileko? Eliya apopila Siovaa oñgeni ankho eliivite. Oñgeni Huku emukuatesileko? Walingilile-ko Eliya ovipuka vimwe akale nawa, emulekesa okuti utupu natyike tyimupona. Apopila Eliya okuti nkhele ankho una ovilinga ovinyingi ena okulinga, emuavela omunthu umwe ukahi nawa emukuateseko movilinga viae.

•  Tanga evi viaendaile na Eliya: 1 Reis 19:2-18.

Sobe

•  ● Ankho olie? Sobe ankho omukulu umwe una-tyo. Ankho una omuhikuena wae novana vae iya ankho uhole unene Huku.

•  ● Oityi ankho ahandela okunkhia? Ovitateka viemuuhulukila. Monthiki ike vala, ahepe esala umwe vala mankhanya, ovana vae aveho avanyimi, ngwe avele unene. Omapanga ae avemupopi omapita, avemuti ovitateka ena-vyo omokonda ankho una etyi alinga. Sobe wati: “Omwenyo wange walula pahe, etyi hahe ndyinkhie vala.” — Jó 7:16.

•  ● Oityi tyemukuatesileko? Sobe welikuambelele ku Huku, mahi tupu ankho upopila vakuavo oluihamo lwae. (Jó 10:1-3) Epanga liae utiwa o Eliyuu, emukuatesako atule omutima, ahasoke unene kovitateka viae. Sobe tupu wetavelele etyi Siovaa emukuatesako, netyi emupakela-mo onondunge.

•  ▸ Tanga evi viaendaile na Sobe: Jó 1:1-3, 13-22; 2:7; 3:1-13; 36:1-7; 38:1-3; 42:1, 2, 10-13.

Moisesi

•  ● Ankho olie? Moisesi ankho ohongoi yovanthu va Huku ova Isilayeli, mahi tupu Huku wemupele vali ovilinga ovikwavo.

•  ● Oityi ankho ahandela okunkhia? Moisesi ankho una ovilinga ovinyingi, otyo ngwe ovanthu vatyo ahongolela vatena omitwe, kavemutavela, ankho vemupopia vala omapita. Ovipuka ovio avimuponeswa unene, apopila Huku ati: “Ndyipae umwe pahetyino ñgaa.” — Números 11:11, 15.

•  ● Oityi tyemukuatesileko? Moisesi wapopilile Huku etyi ankho tyili nokumupisa omutima. Huku emupe ovanthu vemukuateseko motyilinga tyae.

•  ▸ Tanga evi viaendaile na Moisesi: Números 11:4-6, 10-17.